Održana dvodnevna radionica na temu “Suština i značaj sentence”

Dana 24. i 25. 4. 2023. godine u Sarajevu je održana dvodnevna radionica za savjetnike i stručne saradnike odjeljenja sudske prakse sudova najviše instance u Bosni i Hercegovini na temu “Suština i značaj sentence”, u organizaciji Vijeća Evrope. Voditelj radionice je bila gospođa Staka Gojković, sudija Vrhovnog suda Republike Srpske u penziji sa dugogodišnjim stažom u pravosuđu na svim nivoima sudova u BiH i sa iskustvom na svim referatima. Na ovoj radionici je predstavila značaj izrade sentenci za sudske odluke, te potrebu njihove dostupnosti ne samo nosiocima pravosudnih funkcija, nego i široj pravnoj zajednici i građanima. Naročito je ukazala na to da sentence imaju upućujući i opšti karakter, te da njima sudovi trebaju da ujednačavaju sudsku praksu, ali ne i da vrše unificikaciju sudske prakse, što su dva za sudijsku nezavisnost nespojiva pojma.

Na samom početku radionice savjetnici iz odjeljenja sudske prakse sudova najviših instance iznijeli su iskustva i saznanja o procesu izrade sentence, načinu pisanja njene daljnje objave, odnosno distribucije unutar pravosudne mreže. Diskutovano je o više bitnih pitanja, prvenstveno o tome da kvalitetno izrađena sentenca ima višestruki značaj. Sudija Gojković je detaljno elaborirala o definiciji i značaju sentence, te ukazala da se njome ukazuje na opšte gledište suda o pravnoj normi primjenjenoj na konkretnu činjenično-pravnu situaciju. Istakla je da se sentenca u pravilu izrađuje kada postoji veliki broj slučajeva sa istim ili sličnim činjeničnim stanjem, a sudovi ipak različito rješavaju, bilo zbog nejasnoće pravne norme, bilo zbog različitog poimanja i tumačenja pravne norme. Takođe je ukazala da se sentenca izrađuje kada na snagu stupi novi propis i kada je potrebno da sud o tome zauzme pravni stav, jer sentencom sud nastoji razjasniti volju zakonodavca prilikom regulisanja određene pojave u društvu. Sud nadalje ima zadatak da konkretnu životnu situaciju podvede pod pravnu normu, koristeći stručnost i stečeno znanje, iskustvo i opšte obrazovanje kod tumačenja i primjene norme. Sudije dakle upoređuju normu sa konkretnom situacijom, iznesenim činjenicama i izvedenim dokazima u zavisnosti od prirode postupka, te analiziraju konkretne situacije donoseći odluke i zauzimajući stavove, te čijim odlukama se stvaraju prava i obaveze i rješavaju sudbine stranaka u postupku.

Dodatno je iznijela viđenje i argumentaciju kako i kada ne bi trebalo pisati sentence. Naime, u sentencama ne bi trebala stajati imena stranaka niti njihovi inicijali, te je nepotrebno sentence opteretiti tekstom zakonske odredbe. Zakoni su naime javni i objavljeni u službenim glasilima i svi ih mogu čitati. Naglasila je da se sentence ne bi se trebale pisati za svaku odluku suda, nego bi trebale ići u smjeru opštijeg pojašnjenja određenog pravnog pitanja. Posebno se ovo stanovište odnosi na tipske odluke. Naglasila je i to da bi bilo dobro da se sentencom obuhvati interes većeg broja ljudi ili određena teritorijalna zastupljenost, odnosno kolektivna prava određene grupe ljudi i slično .

Vezano za pitanje da li sentenca treba ili može biti sastavni dio obrazloženja odluke, sudija Gojković je odgovorila da može, ali i da u pravilu ne treba biti, jer se može potpuno samostalno i na drugačiji, puno jasniji način definisati.

U nastavku radionice je bilo riječi o uvijek aktuelnim pitanjima pravosudne struke, koja se između ostalog odnose na razloge i uslove za donošenje dopunske presude, situacije kada i kako sudovi najviše instance rješavaju sporna pravna pitanja, zašto se i kada se donose pilot presude i slično. Analizirani su i razlozi za donošenje izvanrednih revizija, te druga interesantna pitanja. Izvršena je analiza sentenci koje se izrađuju i objavljuju kroz Portal sudske prakse. Dodatno, radionica je obilovala konkretnim praktičnim primjerima kojima se najefiksanije vrši obučavanje mladih kadrova.

Učesnici su imali priliku izvoditi praktične vježbe, raditi analize sudskih odluka iz kojih bi uslijedio prijedlog sentence. Bilo je jako dobrih usmenih razgovora koje je onda trebalo pretočiti u pisanu riječ, jer je za izradu dobre sentence, pored pravnog znanja, analize činjenica i pravnih normi, te njihove sinteze, potrebna i veoma dobra vještina pisanja.

Sudija Gojković je dala i svoj osvrt na ulogu i značaj sudije, koji treba uvijek analizirati i čitati stavove svoga suda i odluke kolega, a naročito stavove i odluke drugih sudova u zemlji i okruženju. Naglasila je da je tokom duge sudijske karijere uvijek istraživala i tragala za dobrim odlukama i komentarima zakona, pratila biltene i koristila stavove sudske prakse kod donošenja odluka, smatrajući to osnovnom ulogom i zadatkom svakog sudije.

Jedna od preporuka radionice je da se za sve saradnike i savjetnike u sudovima, kao i za sve sudije koje učestvuju u izradi sentence organizuju radni skupovi ovog tipa putem entiteskih centara za edukaciju sudija i tužilaca, pri čemu je neophodno voditi računa da predavač ujedno može biti i moderator skupa, da posjeduje stručno znanje, radno iskustvo i vještinu prenosa znanja uz adekvatnu profesionalnu komunikaciju i uz konkretne primjere pravosudne struke iz kojih se najbolje uči i zbog kojih kojih se stečena znanja zadugo pamte.

Radionicu je pratilo i aktivno učestvovalo osoblje Odjela za sudsku dokumentaciju i edukaciju Sekretarijata VSTV-a BiH (OSDE). U saradnji sa sudovima najviše instance, OSDE već 15 godina objavljuje sudske odluke putem elektronske pretražive baze. Tačnije, 28.5.2023. godine navršava se 15 godina od kreiranja Centra za sudsku dokumentaciju (CSD), koji je nastao po uzoru na španski dokumentacioni centar (CENDOJ) i koji je odigrao značajnu ulogu u objavi odluka svih sudova u BiH na jednom mjestu. Odjel redovno objavljuje i informacije o odlukama i praksi Evropskog suda za ljudska prava, informacije o novousvojenim zakonima, te brojne druge oficijelne pravne informacije od značaja za sudsku praksu, sve putem web stranice www.csd/pravosudje.ba.

 Ovaj odjel ujedno sadržajno priprema i uređuje elektronski letak “Sudska praksa i novousvojeni zakoni” i dostavlja ga svim korisnicima putem elektronske pošte.