BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON GORAŽDE

KANTONALNI SUD U GORAŽDU

Broj: 45 0 Pr 050089 25 Zmž

Goražde, 03.11.2025. godine

            Kantonalni sud u Goraždu, u vijeću sastavljenom od sudija Milijane Bjelović kao predsjednice vijeća, Tanje Đajić i Edina Biča kao članova vijeća u postupku protiv nasilnih osoba A.T. i M.B.1. zbog osnova sumnje da su počinili radnje Nasilja u porodici iz člana 9. stav (1) tačke a), b), c), č) i d) Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine, odlučujući o žalbi učinioca nasilja A.T. izjavljenoj protiv rješenja Opštinskog suda u Goraždu - Prekršajno odjeljenje broj: 45 0 Pr 050089 25 Zm od 20.10.2025. godine, a na osnovu člana 54. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine, nakon održane sjednice vijeća dana 03.11.2025. godine, donio je

R J E Š E NJ E

            Žalba nasilne osobe A.T. se odbija i rješenje Opštinskog suda u Goraždu - Prekršajno odjeljenje broj: 45 0 Pr 050089 25 Zm od 20.10.2025. godine, potvrđuje.

Obrazloženje

            Rješenjem Opštinskog suda u Goraždu – Prekršajno odjeljenje broj 45 0 Pr 050089 25 Zm od 20.10.2025. godine nasilne osobe A.T. i M.B.1 oglašeni su odgovornim da su počinili radnje Nasilja u porodici iz člana 9. stav 1. tačke a), b), c), č) i d) Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine, pa je sud na osnovu člana  28. i 29. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine, učiniocu nasilja A.T. izrekao zaštitne mjere: 1. Zabranu približavanja žrtvi nasilja u porodici - bivšem emotivnom partneru M.B.1, na udaljenost od 50 metara, u trajanju od 2 (dva) mjeseca i 2. Zabranu komunikacije, uznemiravanja i uhođenja prema bivšem emotivnom partneru M.B.1, u trajanju od 2 (dva)  mjeseca, a učiniocu nasilja M.B.1 izrekao zaštitne mjere: 1. Zabranu približavanja žrtvi nasilja u porodici - bivšoj emotivnoj partnerici A.T., na udaljenost od 50 metara, u trajanju od 2 (dva) mjeseca i 2. Zabranu komunikacije, uznemiravanja i uhođenja prema bivšoj emotivnoj partnerici A.T., u trajanju od 2 (dva)  mjeseca. Sud je odredio da će izrečene mjere provoditi i pratiti ovlaštena službena lica Ministarstva unutrašnjih poslova Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, u skladu sa podzakonskim aktom o načinu vršenja nadzora  koje su u nadležnosti policije, odmah po prijemu ovog rješenja, te će nakon provodenih mjera dostaviti izvještaj o njihovom izvršenju, dok je u skladu sa članom 81. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u FBiH, nasilne osobe  upozorio da ukoliko prekrše neku od izrečenih mjera, mogu se kazniti za krivično djelo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, te poučio da žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odlaže izvršenje rješenja.

           Protiv prvostepenog rješenja žalbu je blagovremeno izjavila A.T. zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede materijalnih odredbi Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine i odluke o izrečenoj zaštitnoj mjeri sa prijedlogom da se žalba uvaži i rješenje preinači na način da odbije zahtjev za izricanje zaštitne mjere.

           Podnosilac zahtjeva je u odgovoru na žalbu naveo da je žalba neosnovana, jer se uglavnom svodi na osporavanje utvrđenog činjeničnog stanje, pa predlaže da se žalba odbije.

            Ovaj sud je ispitao prvostepeno rješenje iz razloga navedenih u žalbi u smislu člana 47. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama (Službene novine F BiH, broj 19/25), pa je odlučio kao u izreci iz slijedećih razloga:

            Pobijajući prvostepeno rješenje A.T. je u žalbi navela da prvostepeni sud nije pravilno cijenio njen iskaz koji je potvrđen iskazom svjedoka Z.M. da ju je dana 19.10.2020. godine fizički napala M.B.2. majka M.B.1. sa kojim je bila u emotivnoj vezi, na način da je prišla vozilu u kome se ona nalazila i kroz otvoren prozor počela da je udara rukama u predjelu glave, a potom je uhvatila za kosu, izvukla iz auta i držeći je za kosu oko 20 metara, dovela do kuće u kojoj živi sa sinom i snahom A.B., da ju je nakon toga  fizički napala A.B. koja ju je više puta rukama udarila u predjelu glave, te joj uzela telefon marke Iphone 15 i razbila staklo na telefonu, a da ju je M.B.1. uz upotrebu fizičke snage odgurao do auta i oborio na tlo. Dalje je navela da je u tom fizičkom napadu zadobila tjelesne povrede u vidu hematoma ovalnog oblika veličine oko 8x8 cm u predjelu lijeve potkoljenice više sa unutrašnje strane distalno i hematoma ovalnog oblika veličine oko 8x8 cm i hematoma veličine oko 5 x 5 cm u predjelu regije velikog trohantera desnog kuka. Mobilnim telefonom snimila je kada ju je M.B.2. fizički napala, a da je radnju odbrane preduzela kako bi od sebe odbila napad M.B.1. .

            Ovi žalbeni navodi nisu osnovani.

            Naime, Ministarstvo unutrašnjih poslova Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Policijska uprava Goražde dostavila je prvostepenom sudu Zahtjev o izricanju zaštitne mjere broj: 07/I-4-03-2898/25 od 20.10.2025. godine protiv učinilaca nasilja A.T. i M.B.1 s prijedlogom da im se izreknu mjere - Zabrana približavanja žrtvi nasilja i Zabrana komunikacije, uznemiravanja i uhođenja iz člana 28. i 29. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u FBiH, zbog radnji Nasilja u porodici iz člana 9. stav 1. tačka a),c), č) i d) Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u F BiH.                      

U zahtjevu je navedeno da postoje osnovi sumnje da je A.T. dana 19.10.2025. godine oko 19,30 sati, u G., u ulici ..., G., ispred kuće u  kojoj živi M.B.1. sa suprugom A.B. i  dvoje  mldb. djece, ugrozila mir, tjelesnu cjelovitost ili psihičko zdravlje bivšeg emotivnog partnera M.B.1. na način da je istog fizički napala, vrijeđala i psovala, a sve u prisustvu njegove majke i supruge, dok je M.B.1.  dana 19.10.2025. godine oko 19,35 sati, u G., u ulici ..., G., ispred kuće u kojoj stanuje sa suprugom A.B. i sa dvoje mldb. djece, ugrozio mir, tjelesnu cjelovitost ili psihičko zdravlje bivše emotivne partnerice, na način da je u pomenutoj ulici istu fizički napao tako što je odgurnuo i oborio na pod, vrijeđao je i psovao joj.

Prvostepeni sud je pravilno utvrdio da su A.T. i M.B.1. bivši emotivni partneri, pa se u smislu odredbe člana 10. stav 1. tačka g) Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u FBiH, smatraju članovima porodice. Dakle, predmet ovog postupka su radnje nasilja u porodici za koje postoje osnovi sumnje da su bivši emotivni partneri učinili jedan prema drugom.

Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je prvostepeni sud analizom dostavljenih dokaza utvrdio da postoje osnovi sumnje da je A.T. počinila radnje nasilja iz člana 9. stav 1. tačke a), b), c), č) i d) Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema M.B.1. na način kako je to opisano u izreci rješenja, pri čemu je jasno naveo razloge zbog kojih je prihvatio iskaz M.B.1., njegove majke M.B.2. i supruge A.B., dok je iskaz A.T. ocjenio kao neuvjerljiv i usmjeren na izbjegavanje odgovornosti. Prvostepeni sud je na osnovu iskaza M.B.1., A.B. i M.B.2. pravilno zaključio da je A.T. samovoljno pristupila porodičnoj kući B. i izazvala svađu, te fizički napala, psovala i vrijeđala svog bivšeg emotivnog partnera M.B.1.. Prema ocjeni ovog suda A.T. je bila svjesna da pristupanjem kući u kojoj živi M.B.1. sa porodicom, može izazvati uznemirenje i nelagodu kod M.B.1. i članova njegove porodice, jer porodični dom predstavlja mjesto privatnosti, sigurnosti i porodičnog mira. Naime, sama činjenica pristupanja kući porodice B., predstavlja zadiranje u njihovu porodičnu sferu i narušavanje osjećaja sigurnosti i privatnosti. Taj prostor nije javni, već isključivo porodični ambijent u kome članovi porodice imaju pravo da se osjećaju zaštićeno od spoljnih uplitanja, naročito od strane osoba sa kojima postoje emotivne i lične tenzije.

Neosnovani su žalbeni navodi A.T. da je preduzela radnje u cilju odbrane od fizičkog napada bivšeg emotivnog partnera, jer nije dokazano da je M.B.1. prvi preduzeo napad koji bi zahtijevao neposredno odbijanje napada, pa se u konkretnom slučaju ne može raditi o nužnoj odbrani. Okolnost da je A.T. pristupila kući bivšeg emotivnog partnera i izazvala svađu i fizički napala M.B.1., isključuje postojanje nužne odbrane.

Sud je cijenio iskaze A.T. i svjedoka Z.M. u dijelu u kojem su navele da je fizički napadnuta od strane majke i supruge M.B.1.. Međutim, iz spisa predmeta proizlazi da je policijski organ nakon prikupljanja izjava učesnika i drugih potrebnih podataka, podnio zahtjev za izricanje zaštitnih mjera protiv bivših emotivnih partnera, a ne protiv majke i supruge M.B.1.. Ova okolnost ukazuje da su policijski službenici postupajući po prijavi našli elemente nasilja samo u postupanju bivših emotivnih partnera. Stoga sud zaključuje da navodi A.T. o fizičkom napadu od strane članova porodice M.B.1. nisu potvrđeni objektivnim dokazima, niti su od uticaja na ocjenu njene odgovornosti. Činjenica da te osobe nisu prijavljene niti obuhvaćene zahtjevom policijskog organa, ukazuje da nema osnova da se u ovom postupku cijene radnje trećih lica.

Sud je izvršio uvid u snimak na CD-u koji je A.T. dostavila uz žalbu i utvrdio je da se na snimku vidi starija ženska osoba koja je stojeći pored  zaustavljenog vozila, kroz prozor vozila više puta zamahnula rukom prema nekoj drugoj osobi koja sjedila u vozilu na mjestu vozača. Iz sadržaja snimka ne može se utvrditi da je došlo do fizičkog kontakta između tih lica. Sve i da je došlo do fizičkog kontakta, to nije relevantno u ovom predmetu.

Iz Nalaza i mišljenja ljekara specijaliste ortopeda od 20.10.2025. godine koji je dostavila uz žalbu, proizlazi da su joj prilikom pregleda konstatovane povrede u vidu hematoma u predjelu lijeve potkoljenice i hematoma u predjelu desnog kuka. Međutim, iz službene zabilješke policijskih službenika koji su neposredno intervenisali po prijavi o događaju proizlazi da niko od učesnika nije imao vidne povrede, dok se Nalaz i mišljenja ljekara specijaliste ortopeda od 20.10.2025. godine, odnosi na pregled obavljen naknadno bez objektivne potvrde da su povrede nastale u okolnostima koje je ona opisala. U nalazu i mišljenju je navedeno da je A.T. došla na pregled zbog povreda koje su joj nanijele dvije njoj poznate ženske osobe noć ranije, a ne oštećeni. Ovaj navod se ne zasniva na objektivnom opažanju, već predstavlja subjektivnu izjavu A.T.. Sve ovo ne mijenja  činjenicu da je sama svojim dolaskom izazvala događaj, niti je oslobađa od odgovornosti za vlastito neprimjereno ponašanje. Iz provedenih dokaza proizlazi da ju je M.B.1. odgurnuo u predjelu stomaka, ali u tom dijelu nisu konstatovane povrede.

Sud je cijenio Nalaz ljekara specijaliste Centra za mentalno zdravlje Goražde broj 1312/25 od 20.10.2025. godine, iz koga proizlazi da je A.T. došla na psihološku procjenu zbog stresne situacije, te da je u vrijeme događaja bila u stanju uznemirenosti i emocionalne nestabilnosti. Ovaj nalaz nije od značaja za ocjenu njene odgovornosti, jer se zasniva na izjavi A.T., a ne na neposrednim psihološkim testovima ili objektivnim metodama procjene emocionalnog stanja u relevantnom periodu. Čak i da se uzme kao tačna izjava da je bila uznemirena, ta okolnost ne isključuje njenu svijest o postupanju niti opravdava njene postupke.

Sud je takođe cijenio Nalaz specijaliste JZU Kantonalne bolnice Goražde broj: 6796/25 od 20.10.2025. godine iz koga proizlazi da je A.T. u pratnji policije pristupila kod ljekara interniste, te da je prilikom pregleda bila uplakana, dok su vitalni znaci, uključujući krvni pritisak od 120/80 mmHg, bili uredni. Međutim, navedeno ukazuje samo na njeno subjektivno emotivno stanje neposredno nakon događaja, a ne potvrđuje njene navode o tome da je bila napadnuta. Sud ne dovodi u pitanje da je A.T. bila uznemirena nakon događaja, ali taj podatak nije od odlučnog značaja za utvrđivanje postojanja radnji nasilja koje su joj stavljene na teret.

            Neosnovan je žalbeni razlog povrede materijalnog prava. Prvostepeni sud je pravilno utvrdio da su se u radnjama A.T. ostvarila obilježja radnji Nasilja u porodici iz člana 9. stav 1. tačka a), b), c), č) i d), Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama i pravilno primijenio odredbe člana Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama kada je izrekao zaštitne mjere, te je pravilno odredio  trajanje navedenih zaštitnih mjera primjenom odredaba člana 28. stav 3) i člana 29. stav 2) Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama.

            Ispitujući pravilnost izrečenih zaštitnih mjera, ovaj sud je pošao od okolnosti koju je prvostepeni sud cijenio i naveo u obrazloženju pobijane presude. Prvostepeni sud je pravilno utvrdio da je porodičnoj zajednici neophodno obezbjediti uslove da svaki član porodice uživa u svojim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti u privatnoj i javnoj društvenoj sferi. Činjenica da je policija izvršila procjenu rizika i da je utvrdila da postoji umjeren rizik ponavljanja nasilja, ne isključuje mogućnost izricanja zaštitnih mjera niti ukazuje na to da zaštitna mjera nije opravdana, jer je nasilje već počinjeno. Umjeren rizik ne znači da je žrtva sigurna bez mjere. Procjena rizika nije pravno obavezujuća za sud, već je informativnog karaktera i ne zamjenjuje sudsku ocjenu  težine nasilja i potrebe za zaštitnim mjerama koje imaju preventivnu funkciju, radi sprečavanja ponovnog narušavanja psihičkog mira i sigurnosti člana porodice. Stoga izrečene zaštitne mjere nisu pretjerano duge, jer su izrečene radi zaštite psihičkog i fizičkog integriteta žrtve nasilja, smirivanja situacije zbog narušenih odnosa, a ne samo radi sprečavanja ponovnog nasilja.

            Kako je ovaj sud utvrdio da ne postoji ni jedan od osnova za podnošenje žalbe iz člana 47. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, žalbu je odbio i prvostepeno rješenje potvrdio primjenom odredbe člana 54. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama.

                                                                                                          Predsjednik vijeća

                                                                                                         Milijana Bjelović, s.r.