• logo
  • osnovna stranica

    • Kantonalni sud u Goraždu

    Idi na sadržaj
    BosanskiHrvatskiSrpskiСрпскиEnglish


  • Napredna pretraga


  • Napredna pretraga
  • Sudska odluke
  • Građanska i privredna oblast
  • Porodično pravo

    • 45 0 P 042707 23 Gž

    30.12.2025.

    BOSNA I HERCEGOVINA
    FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE                                   
    BOSANSKO - PODRINJSKI KANTON GORAŽDE                           
    KANTONALNI SUD U GORAŽDU
    Broj: 45 0 P 042707 23 Gž
    Goražde, 16.03.2023. godine

     

     

                 KANTONALNI SUD U GORAŽDU,  u vijeću sastavljenom od sudija Edina Biča, predsjednik  vijeća, Milijane  Bjelović i Tanje  Đajić, kao članova vijeća, u pravnoj stvari  tužiteljice E. Ž. iz G., ulica ... 8, koju zastupaju punomoćnici Bekir Gavrankapetanović i Mirza A. Hadžić, advokati iz Sarajeva, protiv tužene A. Ž. iz G., ulica ..., koju zastupa punomoćnik Esad Muminović, advokat iz Goražda, radi utvrđenja i podjele bračne stečevine, vsp. 30.001,00 KM,  rješavajući o žalbi tužiteljice  izjavljene  na  presudu Općinskog suda  u  Goraždu broj: 45 0 P 042707 21 P od 16.12.2022.godine, u  sjednici vijeća  održanoj  dana 16.03.2023.godine,  donio je

     

     

    P R E S U D U

     

                ODBIJA SE žalba  tužiteljice  kao neosnovana, POTVRĐUJE SE presuda Općinskog suda  u  Goraždu broj: 45 0 P 042707 21 P od 16.12.2022.godine.

     

     

    Obrazloženje

     

                Presudom Općinskog suda  u  Goraždu broj: 45 0 P 042707 21 P od 16.12.2022.godine, odlučeno je:

                „I ODBIJA SE tužbeni zahtjev koji glasi:

                „Utvrđuje se da nekretnina – stan u G., ulica ..., upisana u zemljišnoknjižni izvadak broj 4094 KO ... kod Zemljišnoknjižnog ureda Općinskog suda u Goraždu, broj parcele 712/2 EZnullU1J87, suvlasnički dio od 62/3822 na nekretnini označenoj kao k.č. 712/2, povezano sa vlasništvom na posebnom dijelu zgrade – stan u ulici ..., ulaz broj ..., sprat ..., stan broj ..., ukupne površine od 61 m2, predstavlja bračnu stečevinu prednika tužiteljice N. (F.) Ž., rođenog dana ...godine, i J. (F.) Ž. rođene M., rođene dana .... godine, sa pravom suvlasništva od po ½ dijela, što je tužena dužna priznati i trpiti da se izvrši upis prava suvlasništva od po ½ dijela u korist prednika tužiteljice, N. (F.) Ž., rođenog dana ...godine, i J. (F.) Ž. rođene M., rođene dana ...godine, u Zemljišnoknjižnom uredu Općinskog suda u Goraždu na nekretnini - stanu upisanom u zemljišnoknjižni izvadak broj 4094 KO ..., broj parcele 712/2 EZnullU1J87, suvlasnički dio od 62/3822 na nekretnini označenoj kao k.č. 712/2, povezano sa vlasništvom na posebnom dijelu zgrade – stan u ulici ..., ulaz broj ..., sprat ..., stan broj ..., ukupne površine od 61 m2.

                Nalaže se Zemljišnoknjižnom uredu Općinskog suda u Goraždu da na osnovu ove presude izvrši brisanje prava vlasništva sa imena N. (F.) Ž. sa dijelom od 1/1 i da upiše pravo suvlasništva od po ½ dijela na ime N. (F.) Ž., rođenog dana ...godine, i J. (F.) Ž. rođene M., rođene dana ...godine, na nekretnini – stanu upisanom u zemljišnoknjižni izvadak broj 4094 KO..., broj parcele 712/2 EZnullU1J87, suvlasnički dio od 62/3822 na nekretnini označenoj kao k.č. 712/2, povezano sa vlasništvom na posebnom dijelu zgrade – stan u ulici ..., ulaz broj ..., sprat ..., stan broj ..., ukupne površine od 61 m2.“

     

                II Utvrđuje se da su novčana sredstva po ugovoru o nenamjenskom kreditu, broj partije: ... od 27.02.2019. godine, a koji je zaključio prednik tužiteljice N. Ž. sa ZiraatBank BH d.d., utrošena za potrebe bračne zajednice prednika tužiteljice i tužene, što je tužena dužna priznati i isplatiti tužiteljici iznos od 1.342,66 KM (jednuhiljadutristotinečetrdesetdvije konvertibilne marke i 66/100) sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 01.01.2021. godine kao dana izvršene uplate, a sve u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvršenja.        

     

                III Obavezuje se tužiteljica da tuženoj naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.700,00 KM (četirihiljadesedamstotina konvertibilnih maraka) u roku od 30 dana od dana dostavljanja presude.“

     

                 Navedenu prvostepenu  presudu putem punomoćnika  osporila je  tužiteljica  i kao razloge  navela povrede  odredaba  parničnog  postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično  stanje  i pogrešnu primjenu materijalnog  prava  s prijedlogom  da  se  žalba  uvaži i usvoji tužbeni zahtjev u stavu I pobijane  presude ili da se ukine  pobijana  presuda i predmet vrati prvostepenom sudu kao i u stavu III zbog  odluke o troškovima  postupka.

    Kroz obrazloženje  razloga  žalbe  između ostalog  stoji da prvostepena  presuda  nije  na  zakonu utemeljena i  da  stoje  sve  povrede iz člana  208 ZPP.

    Navodi su žalbe  da se  u osporenoj presudi sud poziva  i istu temelji na  nalazu i mišljenju vještaka  građevinske  i geodetske  struke kada je  u osnovi cijenio stepen izgrađenosti objekta, da  za  to nije  imao osnova te se  navodi rješenje  suda  kojim je  na  pripremnom ročištu određeno vještačenje  i kada  je  određen vještak geodetske struke. U žalbi  se  osporava  nalaz ovog  vještaka, prigovara se  da  je  bez rješenja i naloga  suda  na  osnovu Geoportala  Federalne  uprave  za geodetske i imovinsko-pravne  poslove ortofoto za 2008 godinu, 2012.godinu i 2018 godinu u nalazu i mišljenju utvrđivao spratnost izgrađenosti porodičnog  objekta, da  je radio po svom  nahođenju  a  ne  po nalogu suda, da  nije  stručan te  navodi njegovo objašnjenju u razlici površine   parcele k.č.259/35 od 237 m² koja je  manja  za 112 m² od  kupljene, da nije koristio zvanične  podatke  nego podatke  koji su informativnog  karaktera.

    Žaliteljica  je  navela  i obrazlagala član 149.  stav 3. i član 169. ZPP te  zaključio da  je  sud  povrijedio odredbe  član 149. ZPP jer  je  dozvolio korištenje dokumenata koji nisu ispunjavali uslove  iz člana  162. i 169. ZUP-a F BiH.

    Spornim se cijeni i nalaz građevinskog vještaka  jer se zaključuje na  osnovu nalaza  i mišljenja vještaka  geodetske struke,  koji je bez rješenja suda  o obimu i predmetu  vještačenja utvrđivao stepen izgrađenosti objekta a  ovo  sve  na  osnovu internet stranice koja  ima  informativni karakter  i koji podaci nemaju  dokaznu  snagu javne  isprave.  Tako se  u ovom  dijelu žalbe  zaključuje da se  na nalazu vještaka  građevinske  struke ne  može  temeljiti zakonita  presuda i to kako zbog  nerealne  i nestručne  procjene  vrijednosti  nekretnine 2018.godine  tako i zbog  njegovog temeljenja  na  podacima  koji  su informativnog  karaktera.

    Žalbom se dalje ukazuje na  postupanje  prvostepenog suda  da  je  zanemario odredbe  Porodičnog zakona  i Zakona  o stvarnim pravima i u  tom  dijelu naveo je i obrazlagao sadržinu Ugovora  o kupoprodaji nekretnine broj: ... od 12.01.2018.godine  u vezi navoda  o posebnoj imovini, odredbe  člana 251. i  252. Porodičnog  zakona  te  član 6. stav 2. Zakona  o  stvarnim pravima.

    Navodi se  i da sud  nije  obrazložio zašto   umrlu osobu nije  moguće  upisati u zemljišnu knjigu, a pogrešnim  se  ocjenjuje  zaključak suda da  majci tužiteljice  ne  pripada stvarnopravno potraživanje-udio u stanu u Goraždu u ul. ... po osnovu bračne  stečevine već obligaciono-pravni zahtjev da joj se  isplati udio koliko je  doprinijela kupovini stana  u Goraždu. Prigovara  i utvrđenoj vrijednosti  nekretnine  koju je sud utvrdio prihvatajući nalaz vještaka građevinske  struke kao i  da    prvostepeni  sud na  nezakonit  način prevodi stvarnopravni zahtjev u obligacioni zahtjev.

    Prigovorio je  i odluci o troškovima postupka jer nisu dosuđeni prema  odredbi člana  58 zakona  o advokaturi a u žalbi je  postavio zahtjev za  oslobađanje  tužiteljice  od  plaćanja  sudske  takse  na žalbu.

     

                Dostavljen je  odgovor na  žalbu od strane  tužene u kojem se  navodi da se  srž žalbe  najviše  bavi nalazom i mišljenjem vještaka  geodetske  i građevinske  struke  te se  takvi navodi osporavaju jer je prema  tuženoj činjenica da se ni jednim dokazom, ni jednim argumentom, izjavom svjedoka kako tužilačke  tako i tužene  strane  ne  potvrđuje da je  kuća-nekretnina  koja  je  prodata u građevinskom smislu sagrađena  na dan 19.03.2005.godine  kada  je  umrla  majka  tužiteljice iz kog osnova proizilazi stvarno-pravni zahtjev. Navodi se da  je  teret  dokazivanja  izgrađenosti objekta u vrijeme  smrti majke  tužiteljice  bio na  tužiteljici.

     Cijeni neosnovanim navod  žalbe  u vezi ocjene  suda da se u konkretnoj  stvari radi o pravnom odnosu koji  se trebao  razriješiti primjenom odredbi ZOO, neosnovanim nalazi i prigovor  u vezi troškova  postupka.

    Predlaže da se  žalba  odbije i potvrdi presuda Općinskog suda  u Goraždu broj:45 0 P 042707 21 P od 16.12.2022.godine kao pravilna i na  zakonu zasnovana.  

     

                Ispitujući pravilnost osporene presude, rješavajući o žalbi u granicama navoda iz žalbe i po službenoj dužnosti, sve u smislu člana 221. Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacije BiH“ broj 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15, dalje kao ZPP), Kantonalni sud u Goraždu je  našao da  je  žalba  tužiteljice  neosnovana  iz  slijedećih razloga:

    U konkretnoj  pravnoj  stvari predmet spora, iskazan u  stavu I prvostepene presude jeste  utvrđivanje  bračne  stečevine  prednika  tužiteljice ( umrlih roditelja  tužiteljice),  te  pravo  umrle majke tužiteljice na  nekretnini koju je njen  supružnik (otac tužiteljice) kupio nakon  što je  prodao nekretnine  kao bračnu stečevinu kao i  namjena novčanih sredstava  koje  je  za  života preuzeo prednik  (otac) tužiteljice. iskazan u  stavu II presude.

    Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva, prvostepeni  sud  je ocjenom izvedenih dokaza između ostalog utvrdio:

    - da su roditelji tužiteljice N. Ž. i J. Ž.  sklopili brak dana 25.09.2002. godine, da  je  brak trajao do 09.03.2005.godine  kada je preminula majka tužiteljice  a da  je   otac tužiteljice  preminuo  15.11.2020. godine;

    -da je notar Nermina Pašić iz Goražda  dana 24.02.2021. godine donijela djelimično rješenje o nasljeđivanju iza umrlog N. Ž. kojim se utvrđuje da zaostavštinu iza umrlog čine novčana potraživanja – sredstva u neutvrđenom iznosu… i da  se  zakonskom nasljednicom prvog nasljednog reda nad zaostavštinom proglašava se Mldb.1., kći ostavitelja, sa dijelom od 1/1;

    -  da  je 07.11.2003. godine između  M. J., kao prodavca  i N. Ž.  kao kupca, zaključen  Ugovor o kupoprodaji prava na nekretninama,  da  je  predmet kupovine  posebna parcela u površini od 349 m2, koju su ugovorne strane na licu mjesta označile i precizirale od dijela k.č. broj 2310/6, u naravi oranica zvana „Njiva“ koja ima ukupnu površinu od 8800 m2, iz zk uloška broj 1879 KO ..., a koja po novom premjeru čini dio od k.č. broj 29/2 iz PL broj 659 KO ..., da  je ukupna kupoprodajna cijena za nekretnine i prava na zemljište po ovom Ugovoru  i 10.819,00 KM; 

    -  da  je  12.01.2018. godine    između N. Ž.,   kao prodavca, i M. Č.  kao kupca zaključen  Ugovor o kupoprodaji nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi kod Općinskog suda u Sarajevu u zk uložak 12120 KO ..., označena sa k.č. 2310/38, zvana „Kalemi“, gradilište površine 237 m2, koja po novom premjeru (katastarski podaci) odgovara k.č. 259/35, zvana „Kalemi“, u naravi gradilište površine 237 m2, upisana u PL 4600 KO ...,  da je prema navedenom  ugovoru prodavac prodao a kupac kupio predmetnu nekretninu zajedno sa postojećim izgrađenim a nedovršenim porodičnim objektom (objekat pokriven ali nije ugrađena ni unutrašnja ni vanjska stolarija, nisu svi unutrašnji zidovi urađeni, zidovi nisu izmalterisani, nije urađena podna obloga – estrih, i u potkrovlju nije urađen plafon, niti je urađena fasada), sve u vlasništvu i posjedu sa dijelom od 1/1 te da  je kupoprodajna cijena  61.000,00 KM;

    - da je 30.03.2018. godine   između S. P.  kao prodavac, i N. Ž.  kao kupca, zaključen  Ugovor o kupoprodaji nekretnine – stana,   suvlasnički dio od 61/3822 na nekretnini označenoj kao k.č. 712/2, povezano sa vlasništvom na posebnom dijelu zgrade – stan u ulici ..., ulaz ..., sprat ..., stan broj ..., ukupne površine od 61 m2, upisan u zk izvadak Zemljišnokjižnog ureda Općinskog suda u Goraždu, broj: 045-0-NAR-18-000 684, zk uložak broj 4094 KO ..., da  je  kupoprodajna cijena  59.100,00 KM  i da je  na  navedenoj nekretnini  u zemljišnoknjižni uložak broj 4094 KO ..., upisano   vlasništvo N. Ž.  sa udjelom od 1/1;

    - da  je  27.02.2019. godine između ZiraatBank BH d.d. kao povjerioca i N. Ž. kao dužnika zaključen   Ugovor o nenamjenskom kreditu  u iznosu od 5.500,00 KM. da je na dan 30.12.2020. godine potraživanje ZiraatBank BH d.d.  prema N. Ž. iz G. iznosilo 2.272,43 KM;

    - da je zaključkom Općine Goražde od dana 30.09.2013. godine odobreno  zaključenje Ugovora o zakupu stana koji se nalazi u ulici ... u Goraždu, površine 44 m2, po strukturi jednosoban, između Općine Goražde kao zakupodavca s jedne strane i A. K. iz G. kao zakupoprimca,

    - da  satelitski snimci porodične kuće sa stanjem 09/2007, 6/2008, 8/2009, 10/2011 i 04/2014   ne sadrže oznaku katastarske čestice te da se ne može sa sigurnošću utvrditi da se predmetni snimci odnose na nekretninu koju je otac tužiteljice kupio od M. J.;

    - da su se  na  okolnost sticanja bračne  stečevine  prednika  tužiteljice (majke  i oca)  kao i oca tužiteljice  i tužene,  izjašnjavali tužena  i svjedoci F. M., F..E., N. M., N. Ž., Dž. M., E. M., H. Š., S. Ž., Ć. Č., R. K., S. K., E. B., A. K., M. P.;

    - da je  vještak geodetske  struke  na osnovu dokumentacije u spisu i dokumentacije pribavljene kod nadležnih službi izvršio identifikaciju parcele označene kao k.č. 2310/38, zvana „Kalemi”, u naravi gradilište površine 237 m2 koja po novom premjeru odgovara k.č. 259/35, zvana „Kalemi”, u naravi gradište površine 237 m2, upisana u PL 4600 KO ... na kojoj se nalazi nedovršeni porodični objekat vlasništvo M. H. Č. i  da  je uvidom u Geoportal FGU dostupan  ortofoto za 2008. godinu, 2012. godinu i 2018. godinu,  u 2008. godini vidljiva  prva AB ploča, 2012. godine vidljivo je da je izgrađen sprat i da se za 2018. godinu jasno  vidi da je objekat ukrovljen;

    -da se vještak građevinske struke izjasnio na okolnost utvrđivanja stepena izgrađenosti predmetnog objekta u periodu 2005. - 2018. godina i na njegovu vrijednosti   zavisno od stepena izgrađenosti nakon 2005. godine, da je na osnovu nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke, podataka iz spisa, te uporedbom sa stanjem na terenu vidljivo da je na predmetnoj parceli 2008. godine vidljiv objekat u obliku slova L temeljna ili tzv „mrtva“ ploča, 2012.godine vidljivo je da je izgrađeno prizemlje i sprat bez krovne konstrukcije i krova, 2018. godine jasno se vidi da je objekat ukrovljen,    da je vještak iskazao vrijednosti nekretnine zavisno od  stepena  izgrađenosti  od kupovine do prodaje.

     

                Polazeći od  ovakvog  utvrđenog  činjeničnog  stanja, prvostepeni  sud je sporno među  strankama  o izgrađenosti objekta u momentu smrti majke  tužiteljice  razriješio ocjenom izvedenih dokaza na  način da  je „.. na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke sud je ustanovio da se u pogledu spratnosti predmetni objekat u momentu vještačenja sastojao od prizemlja i sprata. Na osnovu vještačenja vještaka građevinske, nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke i snimaka geoportala koji su priloženi uz nalaz vještaka geodetske struke sud je utvrdio da je 2008. godine na predmetnom zemljištu bila izlivena tzv. mrtva (podna) ploča.“, „...stepen izgrađenosti objekta u momentu smrti majke tužiteljice J. Ž., sud je procijenio na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, a ne na osnovu izjava svjedoka iz razloga što su izjave svjedoka međusobno kontradiktorne, a pojedine i očito netačne.“

    Prvostepeni  sud je  izveo zaključke šta  čini bračnu  stečevinu prednika tužiteljice,  kakav značaj ima  sticanje imovine  nakon smrti majke  tužiteljice, koji se  sada  žalbom osporavaju, te  je  u tom  dijelu zaključio da  „... stepen izgrađenosti objekta na predmetnoj nekretnini je bitan jer sve što je izgrađeno nakon smrti majke tužiteljice, J. Ž., ne predstavlja više bračnu stečevinu N. i J. Ž., već imovinu N. Ž., a na tužiteljici je teret dokazivanja šta spada u bračnu stečevinu njene majke“, da „. U toku postupka dokazano je da su za vrijeme života majke tužiteljice J. Ž. na nekretnini izgrađeni samo temelji i mrtva (podna) ploča u obliku slova L. Stoga, bračnu stečevinu J. Ž. čini jedna polovina nekretnine upisane u Zemljišnoj knjizi kod Općinskog suda u Sarajevu u zk ulošku 12120 KO ..., označenu sa k.č. 2310/38, zvana „Kalemi”, gradilište povšine 237 m2, koja po novom premjeru (katastarski podaci) odgovara k.č. 259/35, zvana „Kalemi”, u naravi gradilište površine 237 m2, upisana u PL 4600 KO ..., i jedna polovina  temelja i mrtve ploče u obliku slova L izgrađene na toj nekretnini, ali ne i ostatak objekta (prizemlje i sprat)..

    O sticanju imovine  oca tužiteljice nakon smrti majke  tužiteljice  i o pravu njene  umrle  majke  na toj imovini  a  time  i nje  kao nasljednice, prvostepeni  sud zaključuje: „...  iako je stan u Goraždu kupljen novcem stečenim prodajom nekretnine u Sarajevu na kojoj je majka tužiteljice, J. Ž., po osnovu bračne stečevine imala udio od 1/2 nekretnine i 1/2 mrtve (podne) ploče u obliku slova L to ne znači da majci tužiteljice J. Ž., pripada stvarnopravno potraživanje – udio na stanu u Goraždu u ulici ... po osnovu bračne stečevine, već obligaciono – pravni zahtjev da joj se isplati udio koliko je doprinijela kupovini stana u Goraždu. Naime, sticanju imovine N. Ž. (stana u Goraždu) doprinijela je i majka tužiteljice, J. Ž., jer je od novca dobijenog prodajom nekretnine u Sarajevu kupljen stan u Goraždu, čime tužiteljica kao nasljednica J. Ž. stiče pravo na obligaciono – pravni zahtjev, a to je da joj se isplati iznos kojim je njena majka doprinijela u kupovini stana u Goraždu.“,  odnosno zaključio je:

     „ Međutim, bez obzira što je sud utvrdio da bračna stečevina majke tužiteljice iznosi jednu polovinu iznosa od 21.099,13 KM,  pravno je nemoguće na osnovu bračne stečevine na nekretnini u Sarajevu, koju je otac tužiteljice prodao 2018. godine, tužiteljicinu majku upisati kao suvlasnika (po osnovu bračne stečevine) na nekretnini u Goraždu koju je otac tužiteljice kupio 2018. godine nakon smrti majke tužiteljice, stoga je sud donio odluku kojom se prvi tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan, kao što je i navedeno u stavu I izreke presude.“

                Žalbeni navodi u odnosu na  povrede  parničnog  postupka, na  ocjenu  dokaza i dokazivanja  se  ne  mogu prihvatiti.

    Prvostepeni sud je kroz obrazloženje  presude iznio sadržinu provedenih  dokaza i njihovom ocjenom, sve  do jednog, dao je  razloge  zašto su za  njega  jedni prihvatljivi a drugi nisu, zašto i na  osnovu kojih dokaza je  utvrdio odlučne  činjenice, razjasnio je sve  bitne  okolnosti od značaja za  pravilno presuđenje. Za svaki dokaz koji je  prihvatio dao je  objašnjenje  kao i za  dokaze  koji  su po njemu neprihvatljivi i dao uvjerljivo obrazloženje koje  niti u jednom  dijelu ne  izgleda  proizvoljno ili neprihvatljivo a potom je izveo   i pravilne  zaključke koje  će  ovaj sud u daljem obrazlagati.

    Naime, žaliteljica u prvom  dijelu žalbe  kao prvo prigovara postupanju vještaka  geodetske  i građevinske  struke navodeći i rješenja prvostepenog suda  kada im je  odredio obim vještačenja.

    Osim što je  kao prvo prigovorio potrebi njihovog  provođenja koje  je  sud  ocijenio neosnovanim, žaliteljica  u žalbi sada izostavlja da  je  prvostepeni  sud  u  svom  rješenju sa  pripremnog  ročišta od 18.05.2022.godine odredio zadatak vještaku geodetske struke i naveo „da  na  osnovu dokumentacije u spisu i dokumentacije  pribavljene kod nadležnih službi izvrši identifikaciju parcele  označene kao k.č.2310/38, zvana „Kalemi“...“.

    Tako, uz materijal kojim raspolaže sud a to je dokumentacija  u spisu, vještaku je radi utvrđivanja  potrebnih  podataka  data  mogućnost da  se  koristi i  drugim dokumentima a kakvu snagu za sačinjeni nalaz i  dato mišljenje  ima  prikupljena dokazna  građa stvar je  ocjene  suda kada cijeni nalaz vještaka,  kada ga prihvata ili ne  prihvata.

    Korištena  dokumentacija za  izradu nalaza  i mišljenja, (predmetni  spis, aplikacija za  pregled ZK podataka Federalnog ministarstva  pravde i Geoportal Federalne uprave za  geodetske i imovinsko-pravne poslove) u svojoj  tačnosti nije  dovedena  u pitanje  kada se  u žalbi navodi da  su podaci  na  stranici Federalne  uprave za  geodetske i imovinsko-pravne poslove informativnog karaktera, jer nije bilo dokaza koji bi doveli u pitanje  njihovu tačnost.

    Sam punomoćnik  tužiteljice  se  izjašnjavao na  nalaz vještaka  (zapisnika  sa  glavne  rasprave od 19.10.2022.godine)  i naveo  da ne osporava  nalaz vještaka  u dijelu identifikacije a  upravo je  vještak geodetske  struke  na  osnovu navedene  korištene  dokumentacije  i izvršio identifikaciju.

    Nadalje,  suprotstavljeni dokazi, izjave  svjedoka  predloženi od  strane  tužiteljice  koji se  tiču gradnje  i izgrađenosti objekta za vrijeme  trajanja  braka  između roditelja  tužiteljice, sud  je cijenio i  ocijenio kao„...međusobno kontradiktorne,  a  pojedine  i očito netačne“ (strana  12. pasus 6   presude).

    Zašto sud  nije  mogao na  osnovu iskaza svjedoka  utvrditi stepen izgrađenosti objekta  u vremenu od  2003. do 2018. godine jasno je  obrazložio na  strani  13 presude, što se sada neće  ponavljati, pa su  ovo razlozi zašto su neosnovani navodi žalbe  u ovom  dijelu.

    Nakon  što je  vještak geodetske struke identifikovao parcelu kao k.č. 2310/38, zvana „Kalemi”, u naravi gradište površine 237 m2 koja po novom premjeru odgovara k.č. 259/35, zvana „Kalemi”, u naravi gradilište površine 237 m2, upisana u PL 4600 KO ... na kojoj se nalazi nedovršeni porodični objekat vlasništvo M. H. Č., opisao je  i stepen izgrađenosti objekta  kroz vremenski period  od 2008. do 2018.godine što je  prema  žaliteljici sporno ne  samo zbog  naprijed navedenih razloga  već i  zbog  činjenice  da  je  taj  nalaz koristio vještak građevinske  struke.

    Identifikovanje  parcele  izvršeno je  i  identifikovanjem postojećeg objekta na  parceli  a ovo uvidom u Geoportal Federalne uprave za  geodetske i imovinsko-pravne poslove, u  dostupni ortofoto za 2008.godinu, 2012. godinu i 2018.godinu  na  osnovu kog je  vještak opisao stanje izgrađenosti objekta u navedenim  godinama. Ta  utvrđena  činjenica (stanje  izgrađenosti objekta) jeste s  pravom bila  podloga  da  vještak građevinske  struke  sačini svoj nalaz i  mišljenje, jer relevantne podatke o stanju izgrađenosti objekta  2005.godine  nije imao. 

    Tako, korištenje  nalaza vještaka  geodetske struke  za  izradu nalaza građevinske  struke  u dijelu naprijed navedenom ne  čini manjkavim navedeni nalaz.

    Sve navedeno jeste od značaja za  utvrđivanje bračne  stečevine u času smrti majke  tužiteljice jer, sa  časom smrti jednog bračnog  druga  dolazi do  personalne  subrogacije, kada umjesto umrlog  bračnog  druga u odnosu na  njegovu zaostavštinu koju predstavlja njegov  dio bračne  stečevine stupaju njegovi nasljednici kao univerzalni sukcesori, koji u odnosu na bračnu stečevinu imaju ista  prava kao umrli bračni drug.

    Kao nasljednica  iza  umrle  majke,  tužiteljica  je dokazivala  i bila u obavezi da  dokaže  šta  su to njena  majka  i otac radom za vrijeme  trajanja  bračne  zajednice stekli jer  je  to bračna  stečevina.

    Suprotno sada navodima  žalbe koja istrajava sa  tvrdnjom  da je  objekat bio pokriven ali nije  bila ugrađena ni unutrašnja  ni vanjska  stolarija itd., prvostepeni  sud je pravilno izveo zaključak u  tom  dijelu  kada je naveo da bračnu stečevinu prednika tužiteljice „...čini jedna polovina nekretnine upisane u Zemljišnoj knjizi kod Općinskog suda u Sarajevu u zk ulošku 12120 KO ..., označenu sa k.č. 2310/38, zvana „Kalemi”, gradilište povšine 237 m2, koja po novom premjeru (katastarski podaci) odgovara k.č. 259/35, zvana „Kalemi”, u naravi gradilište površine 237 m2, upisana u PL 4600 KO ..., i jedna polovina  temelja i mrtve ploče u obliku slova L izgrađene na toj nekretnini, ali ne i ostatak objekta (prizemlje i sprat)“.

    Prvostepeni  sud je pravilno utvrdio doprinos  majke  tužiteljice  sa  ½ dijela na  navedenim nakretninama,  u kom omjeru je njen suvlasnički dio, odnosno  da je pravni osnov sticanja navedenog  suvlasništva na  strani  majke tužiteljice bračna  stečevina.

    Za  života bračnih drugova-prednika tužiteljice  nije bilo diobe  stvari  i od strane  oca  tužiteljice  nastavljeno  je  ulaganje  u bračnu  stečevinu a  potom je  došlo   do otuđenja  nekretnine pa se  kao spornim između  stranaka postavilo pitanje  kakva  su prava tužiteljice u odnosu na  nekretninu kupljenu sredstvima od prodate nekretnine  koja je u dijelu bila bračna  stečevina  prednika tužiteljice.

    Otuđenjem nekretnina u  suvlasništvu, sa zaključenjem Ugovora o kupoprodaji 12.01.2018. godine    između N. Ž.,   kao prodavca, i M. Č.  kao kupca  prestalo je  pravo suvlasnika.

    Kako je  otac tužiteljice  u  svoje  ime  i za svoj  račun raspolagao sredstvima  stečenim  od prodaje   stvari u  suvlasništvu, koji je  od tako  stečenih sredstava kupio drugu nekretninu, u takvoj  situaciji pravilno je  prvostepeni  sud zaključio da „.. to ne znači da majci tužiteljice J. Ž., pripada stvarnopravno potraživanje – udio na stanu u Goraždu u ulici ... po osnovu bračne stečevine, već obligaciono – pravni zahtjev da joj se isplati udio koliko je doprinijela kupovini stana u Goraždu.“

    Kako  su  dakle sredstva od prodaje nekretnine, u  dijelu  kao bračne  stečevine,  utrošena  u kupovinu stvari (stan  u Goraždu) po prestanku bračne  zajednice, i pošto je nekretnina  kupljena po prekidu bračne  zajednice, ona ne  može biti predmet bračne  stečevine jer  u momentu  njenog sticanja  ne  postoji bračna  zajednica kao uslov  sticanja bračne  stečevine. Zato je  tužiteljica  mogla  postaviti samo obligaciono-pravni zahtjev  za  isplatu vrijednosti suvlasničkog  dijela  otuđene  nekretnine, po osnovu naknade  štete odnosno sticanja  bez osnova kada bi  se  utvrđivala stvarna vrijednost nekretnina a time  i obim mogućeg novčanog  potraživanja.

    Nije sud prevodio stvarnopravni zahtjev u odbligaciono-pravni, kako tvrdi žaliteljica, već je odlučujući o postavljenom  zahtjevu dao obrazloženje navedeno kao naprijed,  zašto majci  tužiteljice ne  pripada stavrnopravno  potraživanje-udio na  stanu u Goraždu  već obligaciono-pravni zahtjev na  isplatu udjela  koliko je  doprinijela  kupovini  stana  u Goraždu. 

    O ovome  se  izjašnjavala i sudska  praksa, ranije Vrhovni  sud BiH Gž.67/80 od 18.04.1980., sada Vrhovni  sud F BiH broj.65 0 P 180211 21 Rev od 07.09.2021. godine, itd.

    Iz ovih razloga svi navodi žalbe u ovom  dijelu su ocijenjeni neosnovanim.

     

                Žaliteljica neosnovano prigovara  i odluci o troškovima  postupka. Ovo zbog toga  što je  sud za sve  preduzete radnje (sastav odgovora  na  tužbu, pristup na  pripremno  ročište, pristup na  nastavak pripremnog  ročišta, ročište  za  glavnu raspravu, nastavak ročišta  za  glavnu  raspravu)  odredio nagradu u  visini  od 1.050,00 KM  a  mogao je zavisno  od  vremena  preduzimanja  radnji odrediti za  radnju iz oktobra  2021.godine (odgovor na  tužbu) 999,00 KM, za pripremno  ročište  u martu 2022.godine   1.096,00 KM, za  radnju u maju 2022.godine 1.190,00 KM (pripremno ročište) i za  radnju u oktobru 2022. godine  (glavna  rasprava) 1.139,00 KM, što je u zbiru  manje  od  iznosa  koji je  mogao dosuditi.

     

                 Iz svih navedenih razloga odlučeno je  kao u izreci na  osnovu člana  226. ZPP.

     

     

     

                                                                                                   PREDSJEDNIK  VIJEĆA                                                                                                        

                                                                                                                 Edin Bičo 

     

                                                                                                                           

     

                                                                                 

      Odluka je donijeta jednoglasno.

     

    1.___________________, sudija izvjestilac       _____________________Predsjednik vijeća

           Milijana  Bjelović                                                                Edin Bičo 

                                                                                             

     

    2._____________________, član vijeća          

          Tanja  Đajić

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

                 

                 

                 

                 

     

     

    Prikazana vijest je na:
    Bosanski jezik
    Prateći dokumenti
  • 45 0 P 042707 23 Gž
    • 5 PREGLEDA
    Kopirano
    Povratak na vrh

    45 0 P 042707 23 Gž

    30.12.2025.

    BOSNA I HERCEGOVINA
    FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE                                   
    BOSANSKO - PODRINJSKI KANTON GORAŽDE                           
    KANTONALNI SUD U GORAŽDU
    Broj: 45 0 P 042707 23 Gž
    Goražde, 16.03.2023. godine

     

     

                 KANTONALNI SUD U GORAŽDU,  u vijeću sastavljenom od sudija Edina Biča, predsjednik  vijeća, Milijane  Bjelović i Tanje  Đajić, kao članova vijeća, u pravnoj stvari  tužiteljice E. Ž. iz G., ulica ... 8, koju zastupaju punomoćnici Bekir Gavrankapetanović i Mirza A. Hadžić, advokati iz Sarajeva, protiv tužene A. Ž. iz G., ulica ..., koju zastupa punomoćnik Esad Muminović, advokat iz Goražda, radi utvrđenja i podjele bračne stečevine, vsp. 30.001,00 KM,  rješavajući o žalbi tužiteljice  izjavljene  na  presudu Općinskog suda  u  Goraždu broj: 45 0 P 042707 21 P od 16.12.2022.godine, u  sjednici vijeća  održanoj  dana 16.03.2023.godine,  donio je

     

     

    P R E S U D U

     

                ODBIJA SE žalba  tužiteljice  kao neosnovana, POTVRĐUJE SE presuda Općinskog suda  u  Goraždu broj: 45 0 P 042707 21 P od 16.12.2022.godine.

     

     

    Obrazloženje

     

                Presudom Općinskog suda  u  Goraždu broj: 45 0 P 042707 21 P od 16.12.2022.godine, odlučeno je:

                „I ODBIJA SE tužbeni zahtjev koji glasi:

                „Utvrđuje se da nekretnina – stan u G., ulica ..., upisana u zemljišnoknjižni izvadak broj 4094 KO ... kod Zemljišnoknjižnog ureda Općinskog suda u Goraždu, broj parcele 712/2 EZnullU1J87, suvlasnički dio od 62/3822 na nekretnini označenoj kao k.č. 712/2, povezano sa vlasništvom na posebnom dijelu zgrade – stan u ulici ..., ulaz broj ..., sprat ..., stan broj ..., ukupne površine od 61 m2, predstavlja bračnu stečevinu prednika tužiteljice N. (F.) Ž., rođenog dana ...godine, i J. (F.) Ž. rođene M., rođene dana .... godine, sa pravom suvlasništva od po ½ dijela, što je tužena dužna priznati i trpiti da se izvrši upis prava suvlasništva od po ½ dijela u korist prednika tužiteljice, N. (F.) Ž., rođenog dana ...godine, i J. (F.) Ž. rođene M., rođene dana ...godine, u Zemljišnoknjižnom uredu Općinskog suda u Goraždu na nekretnini - stanu upisanom u zemljišnoknjižni izvadak broj 4094 KO ..., broj parcele 712/2 EZnullU1J87, suvlasnički dio od 62/3822 na nekretnini označenoj kao k.č. 712/2, povezano sa vlasništvom na posebnom dijelu zgrade – stan u ulici ..., ulaz broj ..., sprat ..., stan broj ..., ukupne površine od 61 m2.

                Nalaže se Zemljišnoknjižnom uredu Općinskog suda u Goraždu da na osnovu ove presude izvrši brisanje prava vlasništva sa imena N. (F.) Ž. sa dijelom od 1/1 i da upiše pravo suvlasništva od po ½ dijela na ime N. (F.) Ž., rođenog dana ...godine, i J. (F.) Ž. rođene M., rođene dana ...godine, na nekretnini – stanu upisanom u zemljišnoknjižni izvadak broj 4094 KO..., broj parcele 712/2 EZnullU1J87, suvlasnički dio od 62/3822 na nekretnini označenoj kao k.č. 712/2, povezano sa vlasništvom na posebnom dijelu zgrade – stan u ulici ..., ulaz broj ..., sprat ..., stan broj ..., ukupne površine od 61 m2.“

     

                II Utvrđuje se da su novčana sredstva po ugovoru o nenamjenskom kreditu, broj partije: ... od 27.02.2019. godine, a koji je zaključio prednik tužiteljice N. Ž. sa ZiraatBank BH d.d., utrošena za potrebe bračne zajednice prednika tužiteljice i tužene, što je tužena dužna priznati i isplatiti tužiteljici iznos od 1.342,66 KM (jednuhiljadutristotinečetrdesetdvije konvertibilne marke i 66/100) sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 01.01.2021. godine kao dana izvršene uplate, a sve u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvršenja.        

     

                III Obavezuje se tužiteljica da tuženoj naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.700,00 KM (četirihiljadesedamstotina konvertibilnih maraka) u roku od 30 dana od dana dostavljanja presude.“

     

                 Navedenu prvostepenu  presudu putem punomoćnika  osporila je  tužiteljica  i kao razloge  navela povrede  odredaba  parničnog  postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično  stanje  i pogrešnu primjenu materijalnog  prava  s prijedlogom  da  se  žalba  uvaži i usvoji tužbeni zahtjev u stavu I pobijane  presude ili da se ukine  pobijana  presuda i predmet vrati prvostepenom sudu kao i u stavu III zbog  odluke o troškovima  postupka.

    Kroz obrazloženje  razloga  žalbe  između ostalog  stoji da prvostepena  presuda  nije  na  zakonu utemeljena i  da  stoje  sve  povrede iz člana  208 ZPP.

    Navodi su žalbe  da se  u osporenoj presudi sud poziva  i istu temelji na  nalazu i mišljenju vještaka  građevinske  i geodetske  struke kada je  u osnovi cijenio stepen izgrađenosti objekta, da  za  to nije  imao osnova te se  navodi rješenje  suda  kojim je  na  pripremnom ročištu određeno vještačenje  i kada  je  određen vještak geodetske struke. U žalbi  se  osporava  nalaz ovog  vještaka, prigovara se  da  je  bez rješenja i naloga  suda  na  osnovu Geoportala  Federalne  uprave  za geodetske i imovinsko-pravne  poslove ortofoto za 2008 godinu, 2012.godinu i 2018 godinu u nalazu i mišljenju utvrđivao spratnost izgrađenosti porodičnog  objekta, da  je radio po svom  nahođenju  a  ne  po nalogu suda, da  nije  stručan te  navodi njegovo objašnjenju u razlici površine   parcele k.č.259/35 od 237 m² koja je  manja  za 112 m² od  kupljene, da nije koristio zvanične  podatke  nego podatke  koji su informativnog  karaktera.

    Žaliteljica  je  navela  i obrazlagala član 149.  stav 3. i član 169. ZPP te  zaključio da  je  sud  povrijedio odredbe  član 149. ZPP jer  je  dozvolio korištenje dokumenata koji nisu ispunjavali uslove  iz člana  162. i 169. ZUP-a F BiH.

    Spornim se cijeni i nalaz građevinskog vještaka  jer se zaključuje na  osnovu nalaza  i mišljenja vještaka  geodetske struke,  koji je bez rješenja suda  o obimu i predmetu  vještačenja utvrđivao stepen izgrađenosti objekta a  ovo  sve  na  osnovu internet stranice koja  ima  informativni karakter  i koji podaci nemaju  dokaznu  snagu javne  isprave.  Tako se  u ovom  dijelu žalbe  zaključuje da se  na nalazu vještaka  građevinske  struke ne  može  temeljiti zakonita  presuda i to kako zbog  nerealne  i nestručne  procjene  vrijednosti  nekretnine 2018.godine  tako i zbog  njegovog temeljenja  na  podacima  koji  su informativnog  karaktera.

    Žalbom se dalje ukazuje na  postupanje  prvostepenog suda  da  je  zanemario odredbe  Porodičnog zakona  i Zakona  o stvarnim pravima i u  tom  dijelu naveo je i obrazlagao sadržinu Ugovora  o kupoprodaji nekretnine broj: ... od 12.01.2018.godine  u vezi navoda  o posebnoj imovini, odredbe  člana 251. i  252. Porodičnog  zakona  te  član 6. stav 2. Zakona  o  stvarnim pravima.

    Navodi se  i da sud  nije  obrazložio zašto   umrlu osobu nije  moguće  upisati u zemljišnu knjigu, a pogrešnim  se  ocjenjuje  zaključak suda da  majci tužiteljice  ne  pripada stvarnopravno potraživanje-udio u stanu u Goraždu u ul. ... po osnovu bračne  stečevine već obligaciono-pravni zahtjev da joj se  isplati udio koliko je  doprinijela kupovini stana  u Goraždu. Prigovara  i utvrđenoj vrijednosti  nekretnine  koju je sud utvrdio prihvatajući nalaz vještaka građevinske  struke kao i  da    prvostepeni  sud na  nezakonit  način prevodi stvarnopravni zahtjev u obligacioni zahtjev.

    Prigovorio je  i odluci o troškovima postupka jer nisu dosuđeni prema  odredbi člana  58 zakona  o advokaturi a u žalbi je  postavio zahtjev za  oslobađanje  tužiteljice  od  plaćanja  sudske  takse  na žalbu.

     

                Dostavljen je  odgovor na  žalbu od strane  tužene u kojem se  navodi da se  srž žalbe  najviše  bavi nalazom i mišljenjem vještaka  geodetske  i građevinske  struke  te se  takvi navodi osporavaju jer je prema  tuženoj činjenica da se ni jednim dokazom, ni jednim argumentom, izjavom svjedoka kako tužilačke  tako i tužene  strane  ne  potvrđuje da je  kuća-nekretnina  koja  je  prodata u građevinskom smislu sagrađena  na dan 19.03.2005.godine  kada  je  umrla  majka  tužiteljice iz kog osnova proizilazi stvarno-pravni zahtjev. Navodi se da  je  teret  dokazivanja  izgrađenosti objekta u vrijeme  smrti majke  tužiteljice  bio na  tužiteljici.

     Cijeni neosnovanim navod  žalbe  u vezi ocjene  suda da se u konkretnoj  stvari radi o pravnom odnosu koji  se trebao  razriješiti primjenom odredbi ZOO, neosnovanim nalazi i prigovor  u vezi troškova  postupka.

    Predlaže da se  žalba  odbije i potvrdi presuda Općinskog suda  u Goraždu broj:45 0 P 042707 21 P od 16.12.2022.godine kao pravilna i na  zakonu zasnovana.  

     

                Ispitujući pravilnost osporene presude, rješavajući o žalbi u granicama navoda iz žalbe i po službenoj dužnosti, sve u smislu člana 221. Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacije BiH“ broj 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15, dalje kao ZPP), Kantonalni sud u Goraždu je  našao da  je  žalba  tužiteljice  neosnovana  iz  slijedećih razloga:

    U konkretnoj  pravnoj  stvari predmet spora, iskazan u  stavu I prvostepene presude jeste  utvrđivanje  bračne  stečevine  prednika  tužiteljice ( umrlih roditelja  tužiteljice),  te  pravo  umrle majke tužiteljice na  nekretnini koju je njen  supružnik (otac tužiteljice) kupio nakon  što je  prodao nekretnine  kao bračnu stečevinu kao i  namjena novčanih sredstava  koje  je  za  života preuzeo prednik  (otac) tužiteljice. iskazan u  stavu II presude.

    Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva, prvostepeni  sud  je ocjenom izvedenih dokaza između ostalog utvrdio:

    - da su roditelji tužiteljice N. Ž. i J. Ž.  sklopili brak dana 25.09.2002. godine, da  je  brak trajao do 09.03.2005.godine  kada je preminula majka tužiteljice  a da  je   otac tužiteljice  preminuo  15.11.2020. godine;

    -da je notar Nermina Pašić iz Goražda  dana 24.02.2021. godine donijela djelimično rješenje o nasljeđivanju iza umrlog N. Ž. kojim se utvrđuje da zaostavštinu iza umrlog čine novčana potraživanja – sredstva u neutvrđenom iznosu… i da  se  zakonskom nasljednicom prvog nasljednog reda nad zaostavštinom proglašava se Mldb.1., kći ostavitelja, sa dijelom od 1/1;

    -  da  je 07.11.2003. godine između  M. J., kao prodavca  i N. Ž.  kao kupca, zaključen  Ugovor o kupoprodaji prava na nekretninama,  da  je  predmet kupovine  posebna parcela u površini od 349 m2, koju su ugovorne strane na licu mjesta označile i precizirale od dijela k.č. broj 2310/6, u naravi oranica zvana „Njiva“ koja ima ukupnu površinu od 8800 m2, iz zk uloška broj 1879 KO ..., a koja po novom premjeru čini dio od k.č. broj 29/2 iz PL broj 659 KO ..., da  je ukupna kupoprodajna cijena za nekretnine i prava na zemljište po ovom Ugovoru  i 10.819,00 KM; 

    -  da  je  12.01.2018. godine    između N. Ž.,   kao prodavca, i M. Č.  kao kupca zaključen  Ugovor o kupoprodaji nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi kod Općinskog suda u Sarajevu u zk uložak 12120 KO ..., označena sa k.č. 2310/38, zvana „Kalemi“, gradilište površine 237 m2, koja po novom premjeru (katastarski podaci) odgovara k.č. 259/35, zvana „Kalemi“, u naravi gradilište površine 237 m2, upisana u PL 4600 KO ...,  da je prema navedenom  ugovoru prodavac prodao a kupac kupio predmetnu nekretninu zajedno sa postojećim izgrađenim a nedovršenim porodičnim objektom (objekat pokriven ali nije ugrađena ni unutrašnja ni vanjska stolarija, nisu svi unutrašnji zidovi urađeni, zidovi nisu izmalterisani, nije urađena podna obloga – estrih, i u potkrovlju nije urađen plafon, niti je urađena fasada), sve u vlasništvu i posjedu sa dijelom od 1/1 te da  je kupoprodajna cijena  61.000,00 KM;

    - da je 30.03.2018. godine   između S. P.  kao prodavac, i N. Ž.  kao kupca, zaključen  Ugovor o kupoprodaji nekretnine – stana,   suvlasnički dio od 61/3822 na nekretnini označenoj kao k.č. 712/2, povezano sa vlasništvom na posebnom dijelu zgrade – stan u ulici ..., ulaz ..., sprat ..., stan broj ..., ukupne površine od 61 m2, upisan u zk izvadak Zemljišnokjižnog ureda Općinskog suda u Goraždu, broj: 045-0-NAR-18-000 684, zk uložak broj 4094 KO ..., da  je  kupoprodajna cijena  59.100,00 KM  i da je  na  navedenoj nekretnini  u zemljišnoknjižni uložak broj 4094 KO ..., upisano   vlasništvo N. Ž.  sa udjelom od 1/1;

    - da  je  27.02.2019. godine između ZiraatBank BH d.d. kao povjerioca i N. Ž. kao dužnika zaključen   Ugovor o nenamjenskom kreditu  u iznosu od 5.500,00 KM. da je na dan 30.12.2020. godine potraživanje ZiraatBank BH d.d.  prema N. Ž. iz G. iznosilo 2.272,43 KM;

    - da je zaključkom Općine Goražde od dana 30.09.2013. godine odobreno  zaključenje Ugovora o zakupu stana koji se nalazi u ulici ... u Goraždu, površine 44 m2, po strukturi jednosoban, između Općine Goražde kao zakupodavca s jedne strane i A. K. iz G. kao zakupoprimca,

    - da  satelitski snimci porodične kuće sa stanjem 09/2007, 6/2008, 8/2009, 10/2011 i 04/2014   ne sadrže oznaku katastarske čestice te da se ne može sa sigurnošću utvrditi da se predmetni snimci odnose na nekretninu koju je otac tužiteljice kupio od M. J.;

    - da su se  na  okolnost sticanja bračne  stečevine  prednika  tužiteljice (majke  i oca)  kao i oca tužiteljice  i tužene,  izjašnjavali tužena  i svjedoci F. M., F..E., N. M., N. Ž., Dž. M., E. M., H. Š., S. Ž., Ć. Č., R. K., S. K., E. B., A. K., M. P.;

    - da je  vještak geodetske  struke  na osnovu dokumentacije u spisu i dokumentacije pribavljene kod nadležnih službi izvršio identifikaciju parcele označene kao k.č. 2310/38, zvana „Kalemi”, u naravi gradilište površine 237 m2 koja po novom premjeru odgovara k.č. 259/35, zvana „Kalemi”, u naravi gradište površine 237 m2, upisana u PL 4600 KO ... na kojoj se nalazi nedovršeni porodični objekat vlasništvo M. H. Č. i  da  je uvidom u Geoportal FGU dostupan  ortofoto za 2008. godinu, 2012. godinu i 2018. godinu,  u 2008. godini vidljiva  prva AB ploča, 2012. godine vidljivo je da je izgrađen sprat i da se za 2018. godinu jasno  vidi da je objekat ukrovljen;

    -da se vještak građevinske struke izjasnio na okolnost utvrđivanja stepena izgrađenosti predmetnog objekta u periodu 2005. - 2018. godina i na njegovu vrijednosti   zavisno od stepena izgrađenosti nakon 2005. godine, da je na osnovu nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke, podataka iz spisa, te uporedbom sa stanjem na terenu vidljivo da je na predmetnoj parceli 2008. godine vidljiv objekat u obliku slova L temeljna ili tzv „mrtva“ ploča, 2012.godine vidljivo je da je izgrađeno prizemlje i sprat bez krovne konstrukcije i krova, 2018. godine jasno se vidi da je objekat ukrovljen,    da je vještak iskazao vrijednosti nekretnine zavisno od  stepena  izgrađenosti  od kupovine do prodaje.

     

                Polazeći od  ovakvog  utvrđenog  činjeničnog  stanja, prvostepeni  sud je sporno među  strankama  o izgrađenosti objekta u momentu smrti majke  tužiteljice  razriješio ocjenom izvedenih dokaza na  način da  je „.. na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke sud je ustanovio da se u pogledu spratnosti predmetni objekat u momentu vještačenja sastojao od prizemlja i sprata. Na osnovu vještačenja vještaka građevinske, nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke i snimaka geoportala koji su priloženi uz nalaz vještaka geodetske struke sud je utvrdio da je 2008. godine na predmetnom zemljištu bila izlivena tzv. mrtva (podna) ploča.“, „...stepen izgrađenosti objekta u momentu smrti majke tužiteljice J. Ž., sud je procijenio na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, a ne na osnovu izjava svjedoka iz razloga što su izjave svjedoka međusobno kontradiktorne, a pojedine i očito netačne.“

    Prvostepeni  sud je  izveo zaključke šta  čini bračnu  stečevinu prednika tužiteljice,  kakav značaj ima  sticanje imovine  nakon smrti majke  tužiteljice, koji se  sada  žalbom osporavaju, te  je  u tom  dijelu zaključio da  „... stepen izgrađenosti objekta na predmetnoj nekretnini je bitan jer sve što je izgrađeno nakon smrti majke tužiteljice, J. Ž., ne predstavlja više bračnu stečevinu N. i J. Ž., već imovinu N. Ž., a na tužiteljici je teret dokazivanja šta spada u bračnu stečevinu njene majke“, da „. U toku postupka dokazano je da su za vrijeme života majke tužiteljice J. Ž. na nekretnini izgrađeni samo temelji i mrtva (podna) ploča u obliku slova L. Stoga, bračnu stečevinu J. Ž. čini jedna polovina nekretnine upisane u Zemljišnoj knjizi kod Općinskog suda u Sarajevu u zk ulošku 12120 KO ..., označenu sa k.č. 2310/38, zvana „Kalemi”, gradilište povšine 237 m2, koja po novom premjeru (katastarski podaci) odgovara k.č. 259/35, zvana „Kalemi”, u naravi gradilište površine 237 m2, upisana u PL 4600 KO ..., i jedna polovina  temelja i mrtve ploče u obliku slova L izgrađene na toj nekretnini, ali ne i ostatak objekta (prizemlje i sprat)..

    O sticanju imovine  oca tužiteljice nakon smrti majke  tužiteljice  i o pravu njene  umrle  majke  na toj imovini  a  time  i nje  kao nasljednice, prvostepeni  sud zaključuje: „...  iako je stan u Goraždu kupljen novcem stečenim prodajom nekretnine u Sarajevu na kojoj je majka tužiteljice, J. Ž., po osnovu bračne stečevine imala udio od 1/2 nekretnine i 1/2 mrtve (podne) ploče u obliku slova L to ne znači da majci tužiteljice J. Ž., pripada stvarnopravno potraživanje – udio na stanu u Goraždu u ulici ... po osnovu bračne stečevine, već obligaciono – pravni zahtjev da joj se isplati udio koliko je doprinijela kupovini stana u Goraždu. Naime, sticanju imovine N. Ž. (stana u Goraždu) doprinijela je i majka tužiteljice, J. Ž., jer je od novca dobijenog prodajom nekretnine u Sarajevu kupljen stan u Goraždu, čime tužiteljica kao nasljednica J. Ž. stiče pravo na obligaciono – pravni zahtjev, a to je da joj se isplati iznos kojim je njena majka doprinijela u kupovini stana u Goraždu.“,  odnosno zaključio je:

     „ Međutim, bez obzira što je sud utvrdio da bračna stečevina majke tužiteljice iznosi jednu polovinu iznosa od 21.099,13 KM,  pravno je nemoguće na osnovu bračne stečevine na nekretnini u Sarajevu, koju je otac tužiteljice prodao 2018. godine, tužiteljicinu majku upisati kao suvlasnika (po osnovu bračne stečevine) na nekretnini u Goraždu koju je otac tužiteljice kupio 2018. godine nakon smrti majke tužiteljice, stoga je sud donio odluku kojom se prvi tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan, kao što je i navedeno u stavu I izreke presude.“

                Žalbeni navodi u odnosu na  povrede  parničnog  postupka, na  ocjenu  dokaza i dokazivanja  se  ne  mogu prihvatiti.

    Prvostepeni sud je kroz obrazloženje  presude iznio sadržinu provedenih  dokaza i njihovom ocjenom, sve  do jednog, dao je  razloge  zašto su za  njega  jedni prihvatljivi a drugi nisu, zašto i na  osnovu kojih dokaza je  utvrdio odlučne  činjenice, razjasnio je sve  bitne  okolnosti od značaja za  pravilno presuđenje. Za svaki dokaz koji je  prihvatio dao je  objašnjenje  kao i za  dokaze  koji  su po njemu neprihvatljivi i dao uvjerljivo obrazloženje koje  niti u jednom  dijelu ne  izgleda  proizvoljno ili neprihvatljivo a potom je izveo   i pravilne  zaključke koje  će  ovaj sud u daljem obrazlagati.

    Naime, žaliteljica u prvom  dijelu žalbe  kao prvo prigovara postupanju vještaka  geodetske  i građevinske  struke navodeći i rješenja prvostepenog suda  kada im je  odredio obim vještačenja.

    Osim što je  kao prvo prigovorio potrebi njihovog  provođenja koje  je  sud  ocijenio neosnovanim, žaliteljica  u žalbi sada izostavlja da  je  prvostepeni  sud  u  svom  rješenju sa  pripremnog  ročišta od 18.05.2022.godine odredio zadatak vještaku geodetske struke i naveo „da  na  osnovu dokumentacije u spisu i dokumentacije  pribavljene kod nadležnih službi izvrši identifikaciju parcele  označene kao k.č.2310/38, zvana „Kalemi“...“.

    Tako, uz materijal kojim raspolaže sud a to je dokumentacija  u spisu, vještaku je radi utvrđivanja  potrebnih  podataka  data  mogućnost da  se  koristi i  drugim dokumentima a kakvu snagu za sačinjeni nalaz i  dato mišljenje  ima  prikupljena dokazna  građa stvar je  ocjene  suda kada cijeni nalaz vještaka,  kada ga prihvata ili ne  prihvata.

    Korištena  dokumentacija za  izradu nalaza  i mišljenja, (predmetni  spis, aplikacija za  pregled ZK podataka Federalnog ministarstva  pravde i Geoportal Federalne uprave za  geodetske i imovinsko-pravne poslove) u svojoj  tačnosti nije  dovedena  u pitanje  kada se  u žalbi navodi da  su podaci  na  stranici Federalne  uprave za  geodetske i imovinsko-pravne poslove informativnog karaktera, jer nije bilo dokaza koji bi doveli u pitanje  njihovu tačnost.

    Sam punomoćnik  tužiteljice  se  izjašnjavao na  nalaz vještaka  (zapisnika  sa  glavne  rasprave od 19.10.2022.godine)  i naveo  da ne osporava  nalaz vještaka  u dijelu identifikacije a  upravo je  vještak geodetske  struke  na  osnovu navedene  korištene  dokumentacije  i izvršio identifikaciju.

    Nadalje,  suprotstavljeni dokazi, izjave  svjedoka  predloženi od  strane  tužiteljice  koji se  tiču gradnje  i izgrađenosti objekta za vrijeme  trajanja  braka  između roditelja  tužiteljice, sud  je cijenio i  ocijenio kao„...međusobno kontradiktorne,  a  pojedine  i očito netačne“ (strana  12. pasus 6   presude).

    Zašto sud  nije  mogao na  osnovu iskaza svjedoka  utvrditi stepen izgrađenosti objekta  u vremenu od  2003. do 2018. godine jasno je  obrazložio na  strani  13 presude, što se sada neće  ponavljati, pa su  ovo razlozi zašto su neosnovani navodi žalbe  u ovom  dijelu.

    Nakon  što je  vještak geodetske struke identifikovao parcelu kao k.č. 2310/38, zvana „Kalemi”, u naravi gradište površine 237 m2 koja po novom premjeru odgovara k.č. 259/35, zvana „Kalemi”, u naravi gradilište površine 237 m2, upisana u PL 4600 KO ... na kojoj se nalazi nedovršeni porodični objekat vlasništvo M. H. Č., opisao je  i stepen izgrađenosti objekta  kroz vremenski period  od 2008. do 2018.godine što je  prema  žaliteljici sporno ne  samo zbog  naprijed navedenih razloga  već i  zbog  činjenice  da  je  taj  nalaz koristio vještak građevinske  struke.

    Identifikovanje  parcele  izvršeno je  i  identifikovanjem postojećeg objekta na  parceli  a ovo uvidom u Geoportal Federalne uprave za  geodetske i imovinsko-pravne poslove, u  dostupni ortofoto za 2008.godinu, 2012. godinu i 2018.godinu  na  osnovu kog je  vještak opisao stanje izgrađenosti objekta u navedenim  godinama. Ta  utvrđena  činjenica (stanje  izgrađenosti objekta) jeste s  pravom bila  podloga  da  vještak građevinske  struke  sačini svoj nalaz i  mišljenje, jer relevantne podatke o stanju izgrađenosti objekta  2005.godine  nije imao. 

    Tako, korištenje  nalaza vještaka  geodetske struke  za  izradu nalaza građevinske  struke  u dijelu naprijed navedenom ne  čini manjkavim navedeni nalaz.

    Sve navedeno jeste od značaja za  utvrđivanje bračne  stečevine u času smrti majke  tužiteljice jer, sa  časom smrti jednog bračnog  druga  dolazi do  personalne  subrogacije, kada umjesto umrlog  bračnog  druga u odnosu na  njegovu zaostavštinu koju predstavlja njegov  dio bračne  stečevine stupaju njegovi nasljednici kao univerzalni sukcesori, koji u odnosu na bračnu stečevinu imaju ista  prava kao umrli bračni drug.

    Kao nasljednica  iza  umrle  majke,  tužiteljica  je dokazivala  i bila u obavezi da  dokaže  šta  su to njena  majka  i otac radom za vrijeme  trajanja  bračne  zajednice stekli jer  je  to bračna  stečevina.

    Suprotno sada navodima  žalbe koja istrajava sa  tvrdnjom  da je  objekat bio pokriven ali nije  bila ugrađena ni unutrašnja  ni vanjska  stolarija itd., prvostepeni  sud je pravilno izveo zaključak u  tom  dijelu  kada je naveo da bračnu stečevinu prednika tužiteljice „...čini jedna polovina nekretnine upisane u Zemljišnoj knjizi kod Općinskog suda u Sarajevu u zk ulošku 12120 KO ..., označenu sa k.č. 2310/38, zvana „Kalemi”, gradilište povšine 237 m2, koja po novom premjeru (katastarski podaci) odgovara k.č. 259/35, zvana „Kalemi”, u naravi gradilište površine 237 m2, upisana u PL 4600 KO ..., i jedna polovina  temelja i mrtve ploče u obliku slova L izgrađene na toj nekretnini, ali ne i ostatak objekta (prizemlje i sprat)“.

    Prvostepeni  sud je pravilno utvrdio doprinos  majke  tužiteljice  sa  ½ dijela na  navedenim nakretninama,  u kom omjeru je njen suvlasnički dio, odnosno  da je pravni osnov sticanja navedenog  suvlasništva na  strani  majke tužiteljice bračna  stečevina.

    Za  života bračnih drugova-prednika tužiteljice  nije bilo diobe  stvari  i od strane  oca  tužiteljice  nastavljeno  je  ulaganje  u bračnu  stečevinu a  potom je  došlo   do otuđenja  nekretnine pa se  kao spornim između  stranaka postavilo pitanje  kakva  su prava tužiteljice u odnosu na  nekretninu kupljenu sredstvima od prodate nekretnine  koja je u dijelu bila bračna  stečevina  prednika tužiteljice.

    Otuđenjem nekretnina u  suvlasništvu, sa zaključenjem Ugovora o kupoprodaji 12.01.2018. godine    između N. Ž.,   kao prodavca, i M. Č.  kao kupca  prestalo je  pravo suvlasnika.

    Kako je  otac tužiteljice  u  svoje  ime  i za svoj  račun raspolagao sredstvima  stečenim  od prodaje   stvari u  suvlasništvu, koji je  od tako  stečenih sredstava kupio drugu nekretninu, u takvoj  situaciji pravilno je  prvostepeni  sud zaključio da „.. to ne znači da majci tužiteljice J. Ž., pripada stvarnopravno potraživanje – udio na stanu u Goraždu u ulici ... po osnovu bračne stečevine, već obligaciono – pravni zahtjev da joj se isplati udio koliko je doprinijela kupovini stana u Goraždu.“

    Kako  su  dakle sredstva od prodaje nekretnine, u  dijelu  kao bračne  stečevine,  utrošena  u kupovinu stvari (stan  u Goraždu) po prestanku bračne  zajednice, i pošto je nekretnina  kupljena po prekidu bračne  zajednice, ona ne  može biti predmet bračne  stečevine jer  u momentu  njenog sticanja  ne  postoji bračna  zajednica kao uslov  sticanja bračne  stečevine. Zato je  tužiteljica  mogla  postaviti samo obligaciono-pravni zahtjev  za  isplatu vrijednosti suvlasničkog  dijela  otuđene  nekretnine, po osnovu naknade  štete odnosno sticanja  bez osnova kada bi  se  utvrđivala stvarna vrijednost nekretnina a time  i obim mogućeg novčanog  potraživanja.

    Nije sud prevodio stvarnopravni zahtjev u odbligaciono-pravni, kako tvrdi žaliteljica, već je odlučujući o postavljenom  zahtjevu dao obrazloženje navedeno kao naprijed,  zašto majci  tužiteljice ne  pripada stavrnopravno  potraživanje-udio na  stanu u Goraždu  već obligaciono-pravni zahtjev na  isplatu udjela  koliko je  doprinijela  kupovini  stana  u Goraždu. 

    O ovome  se  izjašnjavala i sudska  praksa, ranije Vrhovni  sud BiH Gž.67/80 od 18.04.1980., sada Vrhovni  sud F BiH broj.65 0 P 180211 21 Rev od 07.09.2021. godine, itd.

    Iz ovih razloga svi navodi žalbe u ovom  dijelu su ocijenjeni neosnovanim.

     

                Žaliteljica neosnovano prigovara  i odluci o troškovima  postupka. Ovo zbog toga  što je  sud za sve  preduzete radnje (sastav odgovora  na  tužbu, pristup na  pripremno  ročište, pristup na  nastavak pripremnog  ročišta, ročište  za  glavnu raspravu, nastavak ročišta  za  glavnu  raspravu)  odredio nagradu u  visini  od 1.050,00 KM  a  mogao je zavisno  od  vremena  preduzimanja  radnji odrediti za  radnju iz oktobra  2021.godine (odgovor na  tužbu) 999,00 KM, za pripremno  ročište  u martu 2022.godine   1.096,00 KM, za  radnju u maju 2022.godine 1.190,00 KM (pripremno ročište) i za  radnju u oktobru 2022. godine  (glavna  rasprava) 1.139,00 KM, što je u zbiru  manje  od  iznosa  koji je  mogao dosuditi.

     

                 Iz svih navedenih razloga odlučeno je  kao u izreci na  osnovu člana  226. ZPP.

     

     

     

                                                                                                   PREDSJEDNIK  VIJEĆA                                                                                                        

                                                                                                                 Edin Bičo 

     

                                                                                                                           

     

                                                                                 

      Odluka je donijeta jednoglasno.

     

    1.___________________, sudija izvjestilac       _____________________Predsjednik vijeća

           Milijana  Bjelović                                                                Edin Bičo 

                                                                                             

     

    2._____________________, član vijeća          

          Tanja  Đajić