BOSNA I HERCEGOVINA

REPUBLIKA SRPSKA

OKRUŽNI PRIVREDNI SUD U BANJOJ LUCI

Broj: 57 0 Ps 129984 19 Ps

Banja Luka, 30.12.2021. godine

Okružni privredni sud u Banjoj Luci, sudija Igor Dabić, rješavajući u pravnoj stvari tužioca „Bitminer Factory“ d.o.o. Gradiška, koga zastupa punomoćnik iz AF „Sajić“ iz Banja Luke, protiv tuženog „UniCredit Bank“ a.d. Banja Luka, koga zastupa punomoćnik Jovan Čizmović i dr Milica Čizmović, advokati iz Banja Luke, radi duga,vrijednost spora 180.349.700,00 KM, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 03.12.2021. godine u prisustvu zakonskog zastupnika tužioca D.š. te punomoćnika tužioca Aleksandra Sajića i Karadža Milice,advokata iz Banja Luke i punomoćnika tužene, donio je dana 30.12.2021. godine, sledeću:

P R E S U D U

Obavezuje se tužena „UNICREDIT BANK" a.d. Banja Luka, da tužiocu „BITMINER FACTORY" d.o.o. Gradiška na ime naknade štete isplati sljedeće iznose:

1. 3.800.000,00 KM (tri miliona osam stotina hiljada KM) na ime štete koju je tužilac pretrpio zbog izgradnje dvije mini hidroelektrane na području Gradiška a koje su izgrađene u svrhu realizacije projekta sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe tj. 26.07.2019. godine do konačne isplate;

2. 1.500.000,00 KM (jedan milion i pet stotina hiljada KM) na ime štete koju je tužilac pretrpio zbog izgradnje objekata sa odgovarajućom hardverskom opremom u svrhu realizacije projekata sa zakonskom zateznom kamatom od 01.09.2018. godine do konačne isplate;

3. iznos od 12.480.042,61 KM (dvanaest miliona četiri stotine osamdest hiljada četrdeset dvije KM i 61/100) na ime naknade štete a koji predstavlja 80% vrijednosti zaključenih ugovora u ICO projektu tužioca podrazumijevajući ugovore koje su zaključili Bitminer Factory d.o.o. Gradiška i Era Soluzioni Ecosostenibili srl, a koji iznos je umanjen za uplaćeni iznos od 171.189,85 KM (stotinu sedamdeset jedna hiljada stotinu osamdeset devet KM i 85/ 100) na račun tužioca, sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana podnošenja tužbe tj. 26.07.2019. godine pa do konačne isplate;

4. Iznos od 238.546.109,66 KM (dvije stotine trideset osam miliona pet stotina četrdeset šest hiljada stotinu devet KM i 66/100) na ime naknade štete zbog izmakle koristi koju bi tužilac ostvario da je uspješno okončan na način kako je to opisano Biznis planom to jest da je 20% sredstava uložio u hardversku imovinu za izradu digitalnog prostora, sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana podnošenja tužbe tj. 26.07.2019. godine pa do konačne isplate, kao i da tužiocu nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 41.368,74 KM zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja presude pa do konačne isplate, a sve navedeno u roku od 15 dana od dana donošenja presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

ODBIJA se tužbeni zahtjev koji se odnosi na isplatu iznosa od 27.972.901,02 KM, iznosa od 137.586.176,86 KM, i preko iznosa od 12.480.042,61 KM, sa zakonskim zateznim kamatama, kao i zahtjev za naknadu troškova postupka preko dosuđenog iznosa, kao NEOSNOVAN.

O b r a z l o ž e n j e

      Tužilac je dana 26.07.2019. godine podnio tužbu protiv tužene, radi naknade štete.

  U tužbi tužilac ističe da je tužilac privredno društvo koje je osnovano kod ovog suda od strane šest osnivača i to G.S., A.M., C.M., G.A., društvo “Sette Energy” d.o.o. Gradiška i D.Š., da je direktor D.Š., a tužilac je osnovan radi realizacije projekta pametni ugovor s ciljem prikupljanja ugovora od domaćih i stranih investitora elektronskim putem kako bi na taj način finansirali izgradnju hidro i solarnih elektrana koje bi proizvodile električnu energiju iz obnovljivih resursa a zatim garantovali cjelokupan otkup električne energije u proizvodnju, u tom smislu a imajući u vidu uspješnu saradnju sa tuženom odnosno grupacijom tužene u cilju otvaranja računa kod tužene održane su konsultacije na kojima su pružena sva pojašnjenja vezano za realizaciju projekta, nakon toga je dana 30.07.2018. godine zaključen ugovor o otvaranju računa u KM i stranoj valuti, da je prilikom otvaranja računa dostavljena sva dokumentacija koje je banka propisala svojim aktima a bili su prisutni i svi osnivači društva kako bi pojasnili o kakvom projektu se radi, jer je riječ o projektu koji je veoma rijedak na teritoriji u BiH a i u svijetu, te su obezbjeđena sva pojašnjenja vezano za poslovanje društva koje je Banka tražila nakon čega su računi otvoreni. Od 06.08.2018.godine pa u narednom periodu na žiro račun tužioca u domaćoj i stranoj valuti uplaćen je iznos od 87.582,30 Eura po osnovu prodajnih ponuda koje su izdate po nalogu narudžbe za kupovinu tokenizovanih ugovora o rudarenju “BMF”. Od 14.09.2018. godine Banka samoinicijativno počinje da upravlja računom tužioca i da vraća uplatiocima odnosno naručiocima tokena iznose za koje je dobila potvrdu putem SWIFT koda da treba da budu doznačeni na račun tužioca, iako je postojao pravni osnov za uplate sa kojima je tužena bila upoznata, a koje su kasnije pružena i dodatna pojašnjenja. O ovakvom postupanju Banke tužilac nije dobio nikakvo obavještenje odnosno pojašnjenje, nego je o tome saznao na sastanku dana 09.10.2018.godine u prostorijama tužene, da je tužena svojim opštim uslovima propisala da garantuje svojim klijentima da će ih pismeno obavještavati o svim promjenama vezano za njihov račun a što u konkretnom slučaju nije učinjeno, da je ista postupala mimo zakona i pravila bankarstva, dobrim poslovnim običajima te načelom savjesnosti i poštenja, tužena je dana 08.10.2018.godine putem imejla i brzom poštom tužiocu uputila dopis o raskidu ugovora o otvaranju računa u domaćoj i stranoj valuti te navela da ugovore raskida sa danom 08.10.2018.godine uz otkazni rok od 15 dana a razlog za raskid navedeno je nemogućnost poslovanja sa društvima koja se bave trgovanjem rudarenjem kriptovaluta ili ostalim djelatnostima koji su blisko vezani za kriptovalutu obzirom da ove djelatnosti ne poznaju propisi u BiH. Nadalje tužilac navodi da je tužena odnosno zaposlenik tužene O.T. po drugi put tražila pojašnjenja o djelatnostima tužioca u cilju utvrđivanja tačne djelatnosti društva zanemarujući činjenicu da je sud organ koji je nadležan da utvrđuje djelatnosti društva i da ocjeni njihovu dopuštenost u skladu sa pozitivnim propisima te zanemarujući činjenicu da je Banka već raskinula ugovore i vratila sredstva koja su upućena na račun tužioca a prema narudžbama, da je tužena postupala sa uplatama koje su pristigle na različite načine, jedne je zadržala na računima tužioca dok je druge samoinicijativno vraćala uplatiocima bez prethodnog obavještavanja tužioca, da je nakon raskida ugovora tužena uputila tužiocu još jedan dopis u kojem obavještava tužioca da odobrava prilive i odlive uplaćenih sredstava još 5 dana nakon što je tvrdila da isti nisu u skladu sa pravilima grupacije “UniCredit banke”, da je nakon vraćanja uplata odnosno raskida ugovora došlo do raskida pametnih ugovora po automatizmu zbog nemogućnosti realizacije projekta što je dovelo do opstrukcije cijelog projekta a koje je imalo za cilj dovođenje velikog broja stranih investitora i značajna ulaganja pri čemu je tužilac pretrpio štetu koja se mogla izbjeći da je Banka prilikom otvaranja računa obavjestila tužioca da na ovakav način se može opstruisati jedan od značajnih projekata u Republici Srpskoj, da je dana 26.10.2018.godine tužilac uputio prigovor tuženoj u kojem je iznio sva pojašnjenja vezano za poslovanje tužioca opisao sve ranije projekte koje je jedan od osnivača i direktor tužioca sproveo u saradnji sa tuženom a bilo ih je više i svi su uspješno realizovani, te je objašnjeno funkcionisanje pametnih ugovora, da je tužena u odgovoru dostavila odgovor u kojem navodi da djelatnost tužioca spada u trgovanje kriptovalutama te da transakcije koje potiču od trgovanja sa kriptovalutama ne poznaju pozitivni propisi u BiH, zanemarajući činjenicu da je ovdje riječ o ICO projektu koji ima za cilj prikupljanje sredstava od investitora elektronskim putem a ne kriptovaluta, da se tužilac obratio Agenciji za bankarstvo, Ombudsmanu za bankarski sistem Republike Srpske u cilju zaštite svojih prava gdje je Agencija konstatovala da je pravo Banke na jednostrani raskid ugovora propisano kada se na klijenta primjenjuju ograničenja u pogledu poslovnih aktivnosti vezanih za određene zemlje, organizacije, osobe i subjekte koja su propisana pravilima o finansijskim sankcijama UniCredit bank grupe, da tužilac napominje da tužena nije niti uz jedan dopis dostavila zvaničan stav Grupacije o zabrani saradnje sa licima koja razvijaju ovu vrstu ICO projekta niti je prilikom otvaranja računa isticala bilo kakve slične primjedbe, a ni sam tužilac nije imao sumnju u pogledu mogućnosti poslovanja zbog prethodne saradnje sa tuženom na realizaciji sličnih projekata, da je jednostranim postupanjem Banke dovelo do raskida ugovora i propasti projekta koji je bio sastavljen iz više dijelova i više faza i koji su međusobno povezani te opstrukcijom samo jednog dijela projekta tužena je svojim postupanjem dovela do rušenja cijele konstrukcije projekta i tužiocu prouzrokovala štetu. Tužilac takođe navodi da ICO projekat (Initial coin offerings) funkcioniše po principu javne ponude u digitalnoj formi dakle, s ciljem prikupljanja sredstava za finansiranje projekata ali za razliku od klasičnih načina npr. Emisijom hartija od vrijednosti ovdje se sredstva prikupljaju putem digitalnih tehnologija kakav je bio i projekat tužioca a prikupljena sredstva se investiraju u proizvodnju električne energije isključivo iz oblasti obnovljivih izvora a proizvodnja energije se koristi u različite svrhe, između ostalog i za isporuku drugom privrednom društvu radi rudarenja i proizvodnje kriptovaluta, čime se garantuje cijena električne energije pa samim tim investitori imaju zagarantovane prihode unapred a preostali dio energije se isporučuje drugim preduzećima koji se bave proizvodnjom električne energije npr. MH ERS ad Trebinje - ZP “Elektrokrajina” a.d. Banjaluka. 

      U tužbi tužilac takođe navodi da tužilac u okviru svog projekta se bavi prikupljanjem sredstava u svrhu investiranja dok proizvodnju i isporuku električne energije kao i isporuku tokena vrše druga privredna društva sa kojima je tužilac zaključio ugovor o poslovno tehničkoj saradnji. Ulaganjem sredstava na način kako je to predviđeno i otkupom tokena investitori dobijaju ugovore o rudarenju tj. tokene kao potvrde u digitalnoj formi o zaključenom ugovoru i uloženim sredstvima koji im daje za pravo da koriste sve rudarske operacije i postrojenja tehnološku i električnu proizvodnju a omogućava i pristup sprovođenju i nadgledanju rudarskih operacija, a rudarske operacije su definisane kao skup opreme rudarenja infrastrukture Housinga i električne energije uključujući i instalacije za obnovljive izvore energije, projektovane isporučene proizvedene i upravljanje od strane prodavca a koji su potrebni za rudarenje kriptovalutama, tužilac se ne bavi rudarenjem kriptovaluta kako to tužena navodi u svojim dopisima a što navodi kao razlog za jednostrani raskid ugovora već prikuplja sredstva radi ulaganja u obnovljive izvore energije, tokeni nisu ni u kakvoj vezi sa kriptovalutama već svojim imaocima daju pravo na korišćenje rudarskih operacija i opreme za rudarenje kriptovalutama, da je ovakva vrsta projekta poznata pod nazivom “pametni ugovori” koji predstavljaju jedan od načina korišćenja tehnologije Blockchain koja se svodi na programski kod koji omogućuje da podaci koji se odnose u ovom slučaju transakcije budu nepromjenljivi i ne zavise od međusobnog povjerenja među strankama dakle, pametni ugovori su alat čije mogućnosti prevazilaze tradicionalne ugovore a u suštini se ne razlikuju mnogo od njih i napravljeni su za sigurnu transparentnu i lakšu razmjenu sredstava i imovine bez potrebe posredovanja, ti ugovori su programi koji su napisani da automatski kontrolišu prenos sredstava između dvije ili više strana a nakon što se zadovolje određeni uslovi, pa kada se ti uslovi predviđeni tim ugovorima ispune automatski dolazi do izvršenja ugovora, prema tome pametni ugovori se moraju izvršavati automatski te biti nepromjenljivi i nepovratni.Nadalje se navodi da je upravo činjenica jednostranog raskida ugovora od strane tužene je dovela do propadanja jednog projekta upravo iz razloga kao što su prethodno navedeni a tužilac nije bio u mogućnosti da promjeni ni banku ni račun na koje će se uplaćivati sredstva jer upravo u tome leži prednost i osigurava se pravna sigurnost u takvim transakcijama, a da je dodatna sigurnost bila upravo ta što je ranija praksa tužene bila u cilju sprečavanja zloupotrebe računa slata su obavještenja u slučaju da se posumnja na eventualnu zloupotrebu kao što je bio slučaj sa jednim od poslovnih računa kod tužene gdje se u toku transakcije tražila promjena računa a što je kod pametnih ugovora onemogućeno iz razloga što za vrijeme trajanja emisije nije moguća promjena podataka iz ugovora, da je tužilac trebao da realizuje projekat na način da proda tokenizovane ugovore o rudarenju do iznosa od 100 miliona USD emisijom koja je bila ograničena na period od četiri mjeseca, da je tužilac prije emisije preduzeo veliki broj aktivnosti koje se sastoje od izrade Biznis plana angažovanja različite medijske agencije radi pristupa tržištu zaključenjem raznih ugovora o poslovno tehničkoj saradnji kao i izgradnji potrebnih postrojenja, gdje je tužilac snosio značajne troškove ulaganja, da su Biznis planom predviđeni ciljevi, emisija, vizija samog projekta kao i sam postupak realizacije projekta, te detaljno obrazložen plan finansiranja projekta kao i moguće rizike ulaganja, da je tužilac do dana raskida ugovora sa tuženom samostalno zaključio ugovore o poslovno tehničkoj saradnji čija vrijednost iznosi 1.483.854,30 Eura, dok je putem agenata zaključio ugovore u vrijednosti od 2.148.000,00 Eura kako u Evropi tako i u zemljama van Evrope uključujući i UAE u vrijednosti od 4.375.000,00 Eura što govori o samoj rasprostranjenosti projekta u svijetu, od čega je na račun kod tužene leglo samo 87.582,30 Eura prije nego što je Banka raskinula ugovor, da je osnivač tužioca Sette Energy doo za potrebe tužioca izgradio dvije mini hidro elektrane na teritoriji opštine Gradiška, Sitonija i Golubača a nakon puštanja u rad trebalo bi da bude izvršen prenos vlasništva isplatom iznosa od 3.800.000,00 KM da je isto tako za potrebe projekta a na osnovu pisma namjere od 06.07.2017.godine zaključen je ugovor o poslovno tehničkoj saradnji sa PVA Group koje je za potrebe ovog projekta izgradila i pustila u rad poslovni objekat u vrijednosti od 1,5 miliona KM koji je opremljen odgovarajućom hardverskom opremom čija snaga iznosi minimalno 40 tb, da zbog raskida ugovora tužilac nije mogao da ostvari dobit koju bi ostvario da je projekat realizovan te mu pripadaju pravo na izmaklu korist, a koju korist bi tužilac ostvario da projekat nije prekinut krivicom tužene čime je spriječeno povećanje imovine tužioca, te imajući u vidu stanje na tržištu, evidentno bi bilo da bi se dobit mogla očekivati prema redovnom toku stvari, da pozivanje Banke na interna pravila grupacije predstavlja samo izgovor ili pravdanje Banke za ovakvo postupanje pogotovo što se tužilac ne bavi kriptovalutama nego bi se time bavila druga firma koja u postupku registracije a za koju je osnivač čiji kapital takođe uplaćen kod tužene i nalazi se na računu kod tužene, da je takođe potrebno reći da bi sve uplate vezano za predmetni projekat dolazile upravo iz grupacije “UniCredit banke” pa je besmisleno pozivanje na interna pravila grupacije UniCredit grupe gdje je samo “UniCredit banka” u avgustu 2018. godine objavila na svom veb sajtu da je uspješno prodala prvu transakciju putem Blockchain tehnologije, da je tužilac tuženoj uputio zahtjev za naknadu štete u cilju rješavanja spornog pitanja, pa kako do istog nije došlo to konačno predlaže da sud donese odluku kao u izreci.

      U odgovoru na tužbu tužena ističe da iz sadržaja tužbe proizilazi da je tužilac privredno društvo registrovano kod ovog suda, da je tuženoj podnio zahtjev za otvaranje žiro računa u KM i stranoj valuti koji su i otvoreni da je tužena svojim aktom od 08.10.2018.godine obavjestila tužioca da jednostrano raskida predmetne ugovore, da je tužbeni zahtjev tužioca neosnovan, da je tužena bila ovlašćena da raskine ugovore u smislu odredbe člana 1058 Zakona o obligacionim odnosima (Sl.List SFRJ broj 29/78, 39/85, 45/89, 57/89 i Sl.Gl.RS broj 17/93 i 3/96) – u daljem tekstu ZOO-a, te predlaže da sud tužbeni zahtjev tužioca odbije kao neosnovan uz naknadu troškova postupka.

      Sud je zakazao pripremno ročište dana 24.11.2020. godine, gdje je tužilac ostao u cjelosti kod tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva, te je tužilac naveo da je isti registrovan kod ovog suda, da je prilikom otvaranja računa kod tužene dostavio svu potrebnu dokumentaciju, da je i sam tužilac pristupio kod tužene na sastanak sa zaposlenima kod tužene gdje im je usmeno pružio sva dodatna objašnjenja vezano za djelatnosti koje će društvo obavljati i o projektu koji će se sprovesti, da je cilj projekta bilo da tužilac putem ICO projekta prikuplja finansijska sredstva od investitora bez bilo kakvih teretnih zaduženja kod komercijalnih banaka, da navedeni projekti funkcionišu po principu javne ponude u digitalnoj formi koja bi se koristila u investiranje u objekte za proizvodnju električne energije isključivo iz obnovljivih izvora koja bi se koristila za različite svrhe između ostalog da bi tu energiju koristilo drugo privredno društvo koju bi isto koristilo u tzv. rudarenje i proizvodnju kriptovaluta, čime se garantuje cijena električne energije i gdje investitori imaju zagarantovane i prihode unapred a preostala energija bi se koristila na način da bi se isporučivala ZP “Elektrokrajini” a.d. Banjaluka, da investitori ulaganjem u ovakve projekte dobijaju ugovore o rudarenju tj.Tokene kao potvrde u digitalnoj formi o zaključenom ugovoru i uloženim sredstvima, da se tužilac ne bavi rudarenjem kriptovaluta nego prikupljanjem sredstava te predlaže dokaze, dok je tuženi ostao kod odgovora na tužbu datih navoda te predložio dokaze.

      Na pripremnom ročištu od dana 29.01.2021.godine tužilac je ostao kod tužbe, postavljenog tužbenog zahtjeva, datih navoda predloženih dokaza te vezano za dokaze koje je tužilac predložio a to su Pitch Deck i One pager, da predmetni dokazi nisu uobičajeni pa tužilac navodi da predmetni ICO projekat je podrazumjevao dvije firme tužilac i Bitminer ICO doo Gradiška, da je cilj projekta u prvoj fazi bio prikupljanje sredstava prodajom/emisijom tokena putem javne ponude a koja bi se investirala u obnovljive izvore energije odnosno u izgradnju mini hidroelektrana i solarnih elektrana čime bi se omogućila zagarantovana proizvodnja električne energije pa je tužilac putem ICO projekta zaključenjem pametnih ugovora o prodaji tokena skupljalo sredstva koja bi se dalje putem Bitminer factory ICO doo investirala u obnovljive izvore energije, da je potrebno razdvojiti ulogu ove dvije firme u projektu koji je bio podjeljen u dvije faze, da kao i svaki projekat i ovaj projekat je imao svoju ideju i ciljeve koji su detaljno opisani u tri dokumenta i to White paper (biznis plan), Pitch Deck i One pager koji sadrže slikovitu prezentaciju samog projekta te vremenski raspored aktivnosti od same ideje pokretanja razvoja projekta i na kraju očekivane rezultate, da je Bitminer trebao da postane globalni projekat gdje je tužilac zaključio niz ugovora o poslovno tehničkoj saradnji pri čemu svaka od navedenih firmi bi imala svoju ulogu u projektu pa tako društvo Era Soluzzioni (u daljem tekstu ERA) je u ime i za račun tužioca prikupljala sredstva u Italiji ali zbog radnji tužene ta sredstva se nisu mogla prebacivati na račun tužioca u Banjoj Luci, da je veći dio uplata došao iz grupacija UniCredit, da sredstva koja bi se prikupila bi bila korištena za ulaganje u obnovljive izvore energije od kojih bi dobar dio bio usmjeren na rudarenje kriptovaluta i to na način da se investitori narudžbom i kupovinom tokena bi dobili pravo da koriste sve rudarske operacije i postrojenja tehnološku i električnu proizvodnju, rudarenje kriptovaluta bi se bavilo društvo Bitminer Factory ICO doo Gradiška a što bi ustvari bilo druga faza projekta. Da bi za svaku narudžbu tužilac isporučio tokene i omogućio ulagačima da koriste njegovu opremu i postrojenja a Banka je odbijanjem i vraćanjem uplaćenog novca odbijala da primi uplaćeni novac čime je tužilac pretrpio direktnu štetu jer je on svoju obavezu ispunio na način da je isporučio tokene ali zbog radnji Banke tuženi nije dobio naknadu za isporučene tokene te predložio pored već predloženih dokaza i nove dokaze, dok je tuženi ostao kod odgovora na tužbu datih navoda, te naveo da dokazi koji su dostavljeni nisu prevedeni na jedan od službenih jezika u BiH te pored predloženih dokaza predlaže čitanje i drugih dokaza.

      Na pripremnom ročištu održanom dana 10.03.2021.godine tužilac je ostao kod tužbe, postavljenog tužbenog zahtjeva datih navoda te predloženih dokaza dok je tuženi ostao kod odgovora na tužbu datih navoda, predloženih dokaza.

      Na pripremnom ročištu održanom dana 25.03.2021.godine tužilac je dostavio dokaze za koje je konstatovano da nedostaju dok je tuženi ostao kod odgovora na tužbu datih navoda, te je tužena predložila i druge dokaze, a tužilac je na tom ročištu pojasnio za koje dokaze smatra da su predloženi zašto su predloženi iz kojih razloga je sud odredio uviđaj na licu mjesta u prostorijama tužioca, koji uviđaj je održan dana 02.06.2021.godine u prisustvu vještaka elektrotehničke struke Ivana Bobana, gdje je sud u prisustvu stranaka izvršio uvid u uređaje te način funkcionisanja te način rada sa kriptovalutama. Nakon toga sud je donio rješenje od 04.06.2021. godine kojim je zakazao ročište za glavnu raspravu te odredio koji će se dokazi provesti koje rješenje je uručeno parničnim strankama.  

      Na ročištu za glavnu raspravu provedeni su dokazi čitanjem: Rješenje o registraciji broj 057-0-Reg-18-001364  od dana 26.07.2018.godine i Obavještenje o razvrstavanju poslovnog subjekta po djelatnosti Biznis plan od jula 2017. godine, Ugovori o otvaranju računa u konvertibilnim markama broj …, Ugovor o otvaranju računa u stranoj valuti broj …, Prodajna ponuda u korist društva Data Warehouse Development Limited,Prodajna ponuda u korist D.Š. u svojstvu pravnog zastupnika Sette Energy d.o.o. Gradiška, Prodajna ponuda u korist D.Š. u svojstvu pravnog zastupnika PVA Group d.o.o. Gradiška, Prodajna ponuda u korist Prince Arch Investment Limited, Prodajna ponuda u korist M.B.; Devizni izvodi na dan 06.08.2018. godine, Devizni izvodi na dan 10.08.2018. godine, Devizni izvod na dan 17.08.2018. godine, Devizni izvodi na dan 21.08.2018. godine, Devizni izvodi na dan 22.08.2018. godine, Devizni izvodi na dan 27.08.2018. godine, Devizni izvodi na dan 31.08.2018. godine, Devizni izvodi na dan 11.09.2018. godine, Devizni izvodi na dan 12.09.2018. godine, Devizni izvodi na dan 14.09.2018. godine, E-mail korespondencija sa zaposlenima u UniCredit Bank u periodu od 03.10.2018. i 09.10.2018. godine sa Obavještenjem broj 851/18 od dana 09.10.2018. godine, Obavještenje broj 851/18 od dana 09.10.2018. godine, Dopis o raskidu Ugovora broj 838/18 od dana 08.10.2018. godine, Nerealizovani Ugovor odnosno Prodajna ponuda po nalogu Narudžbe za kupovinu u korist G.S., Nerealizovan Ugovori odnosno Prodajna ponuda po nalogu Narudžbe za kupovinu u korist G.C., Prigovor od dana 26.10.2018. godine, Odgovor na prigovor broj 03-990/18 od dana 23.11.2018. godine sa povratnicom, Dopis Agenciji za bankarstvo, Dopis Ombudsmanu za bankarski sistem RS, Odgovor na dopis Agencije za bankarstvo RS, Odluka o namjeri investiranja u izgradnju mini hidroelektrana od dana 13.06.2017. godine, Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji od dana 31.07.2018. godine između Sette Energy d.o.o. Gradiška i Bitminer Factory d.o.o. Gradiška, Pismo namjere od dana 06.07.2017. godine, Ugovor o poslovnoj saradnji od dana 30.07.2018. godine između PVA Group d.o.o. Gradiška i Bitminer Factory d.o.o. Gradiška, Rješenje o odobrenju preliminarnog prava na podsticaj za proizvodnju električne energije u Maloj hidroelektrani „Golubača“ broj 01-515-10/17/P -72-58 od dana 02.03.2018. godine, Rješenje o odobrenju preliminarnog prava na podsticaj za proizvodnju električne energije u Maloj hidroelektrani „Sitonija“ broj 01-514-10/17/P-72-57 od dana 02.03.2018. godina, Rješenje o produženju preliminarnog prava na podsticaj za proizvodnju električne energije u Maloj hidroelektrani „Golubača“ broj 01-515-12/17/P -97-274 od dana 07.12.2018. godine, Rješenje o produženju preliminarnog prava na podsticaj za proizvodnju električne energije u Maloj hidroelektrani „Sitonija“ broj 01-514-19/17/P-97-275 od dana 07.12.2018. godine, Dopis sa zvaničnog sajta UniCredit Bank, (link preuzet sa zvanične stranice UniCredit Group, Zahtjev za naknadu štete od dana 23.05.2019. godine sa povratnicom, Prodajna ponuda u korist P.P., Ugovor o priključenju elektrane na distributivnu mrežu od dana 25.12.2018. godine za Sette energy, Ugovor o pristupu elektrane na distributivnu mrežu od dana 25.12.2018. godine za Sette Energy, Analiza Blockchain tehnologije i njene primjene sa finansijske perspektive („BlockChain Technology and Applications from a Financial Perspective), Chapter 4, od dana 26.02.2016. godine, Prva blochchain transakcija UniCredita („The first UniCredit blockchain transaction“) 03.08.2018. godine, Odštampan članak sa sajta Indikator.ba pod naslovom „Prva kripto mjenjačnica u Bosni i Hercegovini“ od dana 01.04.2019. godine http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id=23432 , Odštampan članak sa sajta E kapija pod naslovom: MMF i Svjetska banka pokreću vlastitu kripto valutu https://ba.ekapija.com/news/2476497/mmf-i-svjetska-banka-pokrecu-vlastitu-kripto-valutu, Odštampan tekst sa sajta UniCredit Bank a.d. Banja Luka pod naslovom „UniCredit u Bosni i Hercegovini tržišni lider za finansiranje trgovine i prvi u kategoriji „Najboljih usluga“ prema Euromoney istraživanju https://www.unicredit.ba/en/search.html?q=blockchain&_charset_=UTF-8, Cryptocurrencies: They aren’t money but the technology is here to stay, Tabele – Pregled potpisanih ugovora (realizovanih i nerealizovnih), Potpisani Ugovori o otvaranju računa u stranoj valuti, Poziv za izmirenje duga od strane PVA d.o.o. Gradiška od dana 30.06.2019. godine, Odgovor na poziv za izmirenje duga Bitminer od dana 15.07.2019. godine, Sporazum o izmirenju duga između Bitminer i PVA od dana 22.07.2019. godine, Potvrda PVA o izmirenju duga od dana 20.08.2020. godine, Obavještenje o izvršenom Ugovoru o poslovno tehničkoj saradnji od dana 01.06.2019. godine, Opomena pred tužbu Sette Energy od dana 15.12.2019. godine, Odgovor na opomenu pred tužbu Bitminer od dana 20.12.2019. godine, Sporazum o izmirenju duga Biminer i Sette Energy od dana 30.12.2019. godine, Potvrda Sette Energy od dana 18.03.2020. godine, Rad Inicijalna ponuda tokena, izrađen od strane dr mr Z.G., profesorice Ekonomskog fakulteta, Prevod teksta Cryptocurrencies: They aren’t money but the tecnology is here to stay od dana 07.07.2017. godine objavljen od strane UniCredit Bank, Prevod teksta Blockchain Technology and Applications from a Financial Perspective od dana 26.02.2016. godine objavljen od strane UniCredit Bank, Ugovor o otvaranju računa u KM od dana 30.07.2018. godine, Ugovor o osnivanju Bitminer Factory ICO d.o.o. Gradiška  od dana 19.06.2018. godine, Ugovor o osnivanju Bitminer Factory d.o.o. Gradiška  od dana 19.06.2018. godine, Tabela – prikaz svi prodajnih ponuda i isporučenih tokena prikupljenih od strane Bitminer Factory, Tabela prikaz svih prodajnih ponuda i isporučenih tokena prikupljenih od strane E.S., Pitch Deck – prezentacija sa ovjerenim prevodom, One pager – prezentacija sa ovjerenim prevodom, Kompletan izvod sa računa E.S., Izvod sa računa E.S. kr 10 sa izdvojenim uplatama za Bitminer – overeni prevod, Izvod sa računa E.S. kr 193 sa izdvojenim uplatama za Bitminer – ovjereni prevod, Izvod sa računa E.S. kr 11 sa izdvojenim uplatama za Bitminer – ovjereni prevod, Izvod sa računa E.S. 003/2018 sa izdvojenim uplatama za Bitminer – ovjereni prevod, Ugovor o poslovnoj saradnji sa E.S. od dana 31.07.2017. godine – ovjereni prevod, Dopis Bitminer Factory Gradiška od dana 10.10.2018. godine – ovjereni prevod, Dopis Bitminer Factory Gradiša od dana 18.09.2018. – ovejereni prevod, Obavještenje o raskidu ugovora o poslovnoj saradnji od dana 11.12.2018. – ovjereni prevod, Dopis – odgovor na prigovor Bitminer Factory 20.06.2018. godine – ovjereni prevod, Obavještenje Bitminer Factory od 09.10.2018. godine br. 03/2018. – ovjereni prevod, Pismo namjere o poslovno-tehničkoj saradnji na realizaciji ICO projekta od dana 04.07.2017. godine – ovjereni prevod, Izvod BDX-Prva cryptomjenjačnica u BiH BLOCKCHAIN za Darko 001 od dana 28.01.2021. godine, Izvod BDX-Prva cryptomjenjačnica u BiH BLOCKCHAIN za D.P.  od dana 29.01.2021. godine, Izvod BDX-Prva cryptomjenjačnica u BiH BLOCKCHAIN za B. 001  od dana 28.01.2021. godine, Izvod BDX-Prva cryptomjenjačnica u BiH BLOCKCHAIN za V.T.  od dana 28.01.2021. godine, Opšti uslovi poslovanja UniCredit Bank iz decembra 2018. godine, Prodajne ponude: Prodajna ponuda u korist ALTELIA-V.E. od dana 06.06.2018. godinesa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist A.C. od dana 06.06.2018. godinesa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist C.L. od dana 06.06.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist L.N. od dana 06.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist P.A.  od dana 07.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist R.D. od dana 06.06.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist M.L. od dana 07.06.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist V.B. od dana 07.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist M.B. od dana 12.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist G.R. od dana 16.06.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist A.C. od dana 12.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist J.M. od dana 13.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist E.M. od dana 13.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist W.B. od dana 15.06.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist M.B. od dana 15.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist S.B. od dana 15.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist S.A. od dana 16.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist P.G.   od dana 15.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist B.S. od dana 18.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist B.S.1 od dana 18.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist R.R. od dana 18.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist D.P.od dana 18.06.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist M.P. od dana 25.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist S.M. od dana    18.06.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist G.D.A. od dana 18.06.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist N.C.  od dana 20.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist Linea Elle Snc od dana 19.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist D.E. od dana     19.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist M.B. od dana 20.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist E.D.A. od dana 25.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist G.Z.od dana  20.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist G.F. od dana 20.06.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist F.S. od dana 20.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist L.V. od dana 20.06.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist F.F. od dana 20.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist M.F. od dana 22.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist Area Project 0 od dana   22.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist Surge s.r.l. od dana 26.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist L.S. od dana 20.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist ETERMET Srl od dana 02.07.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist Immobiliare Na Ling Srl od dana    12.07.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist E.E.    od dana 18.07.2018. godine od dana sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist Immobiliare Santa Lucia Srl od dana 18.07.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist P.B. srl od dana 20.07.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist P.J. od dana 05.09.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist O.C. od dana 05.09.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist M.F.od dana 18.09.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist D.C. od dana 25.09.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist M.B. od dana 01.08.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist D.G. od dana 17.07.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist G.T. od dana 05.07.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist P.P. od dana 10.07.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist R.R. od dana 24.08.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist S.T.od dana 18.07.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist G.S. od dana 01.08.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist Software Consulting Sas od dana   01.08.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist Eurek@.NET od dana 01.08.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist U.S. od dana 20.07.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist Leonardo marchesi od dana 01.08.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist D.M.   od dana 20.07.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist M.M. od dana   01.08.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist E.D.B. od dana 13.08.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist G.L.G.B. od dana 14.08.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist L.B. od dana 12.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist M.B. od dana 12.06.2018. godine sa overenim prevodom, Prodajna ponuda u korist S.p. od dana 20.09.2018. godine sa overenim prevodom, Analitička kartica  računa   d.a. za period 01.01.-17.02.2021. godine, u vezi sa  izvod BCX – prva kriptomjenjačnica  u BiH  blokchain, Analitička kartica  računa  V.V.    za period 01.01.-17.02.2021. godine, u vezi sa  izvod BCX – prva kriptomjenjačnica  u BiH  blokchain, Analitička kartica  računa   D.Š. za period 01.01.-17.02.2021. godine, u vezi sa  izvod BCX – prva kriptomjenjačnica  u BiH  blokchain, Rješenje o registraciji Bitminer factori d. o. o. Gradiška broj 057-0-Reg-18-001364 od 26.07. 2018. godine, Obavještenje Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge Banja Luka broj GR-S-127/18 od 27.07.2018. godine, Ugovor o otvaranju računa u konvertibilnim markama, koji je zaključen 30.07.2018. godine između UniCredit Bank a. d. Banja Luka i Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Ugovor o otvaranju računa u stranoj valuti, koji je zaključen 30.07.2018. godine između UniCredit Bank a. d. Banja Luka i Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Prodajna Ponuda izdata po nalogu Narudžbe za kupovinu potpisana od strane Data Warehouse Development Limited, sa sjedištem Office 203 Deira Naif po box 7042 Dubai, koja važi do 20 jula 2018. godine, za kupovinu tokenizovanih Ugovora o Rudarenju „BMF“, Prodajna Ponuda izdata po nalogu Narudžbe za kupovinu potpisana od strane Darka Šljivara u svojstvu pravnog zastupnika Sette Energy d. o. o. Gradiška, koja važi do 20 jula 2018. godine, za kupovinu tokenizovanih Ugovora o Rudarenju „BMF“, Prodajna Ponuda izdata po nalogu Narudžbe za kupovinu potpisana od strane D.Š. u svojstvu pravnog zastupnika PVA Group d. o. o. Gradiška, koja važi do 20 jula 2018. godine, za kupovinu tokenizovanih Ugovora o Rudarenju „BMF“, Prodajna Ponuda izdata po nalogu Narudžbe za kupovinu potpisana od strane Prince Arch Investment Limited, sa sjedištem Office 105 Deira Naif po box 7042 Dubai, koja važi do 20 jula 2018. godine, za kupovinu tokenizovanih Ugovora o Rudarenju „BMF“, Prodajna Ponuda izdata po nalogu Narudžbe za kupovinu potpisana od strane M.B., sa prebivalištem u Viadanu (MN), koja važi do 20 jula 2018. godine, za kupovinu tokenizovanih Ugovora o Rudarenju „BMF“, Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 1. od 06. 08. 2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 1. od 06.08.2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 2. od 10. 08. 2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 3. od 17.08.2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 4. od 21.08.2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 5. od 22.08.2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 6. od 27.08.2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 7. od 31. 08.2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 8. od 11. 09. 2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 9. od 12. 09. 2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 10. od 14.09.2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Korespodencija (mejl)  od 03.10.2018. godine između O.T., radnika UniCredit Bank a. d. Banja Luka, i T.M., radnika Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Akt UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 838/18 od 08.10.2018. godine naslovljen „Raskid ugovora, dostavlja se“, Korespodencija (mejl)  od 09.10.2018. godine između O.T., radnika UniCredit Bank a. d. Banja Luka, i T.M., radnika Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Korespodencija (mejl) od 09. 10. 2018. godine – Obavještenje O.T., radnika UniCredit Bank a. d. Banja Luka, o zaprimljenim SWIFT porukama iz INO platnog prometa u proteklom periodu, koje je dostavljeno T.M., radniku Bitminer factori d.o.o. Gradiška,  Korespodencija (mejl) od 09.10.2018. godine – Obavještenje O.T., radnika UniCredit Bank a. d. Banja Luka, o sadržaju akta broj 851/18 od 09.10.2018. godine o omogućavanju priliva na deviznom računu u trajanju od 5 (pet) dana, koje je dostavljeno T.M., radniku Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Akta UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 851/18 od 09.10.2018. godine, Prodajna Ponuda izdata po nalogu Narudžbe za kupovinu potpisana od strane G.R. iz C.T., koja važi do 20 jula 2018. godine, za kupovinu tokenizovanih Ugovora o Rudarenju „BMF“, Prodajna Ponuda izdata po nalogu Narudžbe za kupovinu potpisana od strane G.C. iz C.T. (RE), koja važi do 20 juna 2018. godine, za kupovinu tokenizovanih Ugovora o Rudarenju „BMF“, Prigovor Bitminer factori d. o. o. Gradiška od 26. 10. 2018. godine, Akta UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 03-990/18 od 23.11.2018. godine naslovljen „Odgovor na prigovor“, Prigovor Bitminer factori d. o. o. Gradiška broj 05/2018 od 30.11.2018. godine, Akt Agencije za bankarstvo Republike Srpske broj 03-1967-3/18 od 28.01.2019. godine (Odgovor na prigovor Bitminer factori d. o. o. Gradiška), Odluka „Sette Energy“ d. o. o. Gradiška, koje zastupa Šljivar Darko, o namjeri investiranja u izgradnju mini hidroelektrana, od 13.06.2017. godine, Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji, koji je zaključen 31.07.2018. godine između „Sette Energy“ d. o. o. Gradiška, koje zastupa D.Š., i Bitminer factori d. o. o. Gradiška, koje zastupa D.Š., Ugovor o poslovnoj saradnji, koji je zaključen 30.07.2018. godine između PVA Group d. o. o. Gradiška, koje zastupa D.Š., i Bitminer factori d. o. o. Gradiška, koje zastupa D.Š., Rješenje o odobrenju preliminarnog prava na podsticaj za proizvodnju električne energije u MH „Golubača“ (nominalne aktivne snage na turbini 249 kW, gradnja  na rijeci Golubači, G. Podgraci) broj 01-515-10/17/P-72-58 od 02.03.2018. godine (podnosilac zahtjeva „Sette Energy“ d. o. o. Gradiška), Rješenje o odobrenju preliminarnog prava na podsticaj za proizvodnju električne energije u MH „Sitonija“ (nominalne aktivne snage na turbini 249 kW, gradnja  na rijeci Tisovači, G. Podgraci) broj 01-514-10/17/P-72-57 od 02.03.2018. godine (podnosilac zahtjeva „Sette Energy“ d. o. o. Gradiška), Rješenje o produženju preliminarnog prava na podsticaj za proizvodnju električne energije u MH „Golubača“ broj 01-515-10/17/P-97-274 od 07.12.2018. godine, Rješenje o produženju preliminarnog prava na podsticaj za proizvodnju električne energije u MH „Sitonija“ broj 01-514-10/17/P-97-275 od 07. 12. 2018. godine, i Pismo namjere – poziv za poslovno tehničku saradnju PVA Group d. o. o. Gradiška broj 04/17 od 06.07.2017. godine (izgradnja poslovnog objekta za potrebe „Sette Energy“ d. o. o. Gradiška i D.Š.), Ugovor o osnivanju Bitminer factori d. o. o. Gradiška od 19.06.2018. godine, koji je notarski obrađen pod brojem OPU-739/18 od strane notara Stoje Nikšić, koja ima službeno sjedište u Gradišci, Analitička kartica računa u valuti BAM vlasnika Bitminer factori d. o. o. Gradiška za period od 30.07.2018. godine do 19.10.2018. godine, Analitička kartica računa u valuti EUR vlasnika Bitminer factori d.o.o. Gradiška za period od 30.07.2018. godine do 19.10.2018. godine, i Opšti uslovi poslovanja UniCredit Bank a. d. Banja Luka sa pravnim licima i preduzetnicima od 27. 04. 2018. godine, Izvod iz jedinstvenog registra sa računa poslovnih subjekata  dat od strane Apif Banjaluka 01.12.2020. godine, Izvještaja o računima poslovnog subjekta  datog  Centralne banke BiH, Akta Nove banke a. d. Banja Luka broj 016-02-1194/21 od 03.02.2021. godine i priloga tome aktu i to: Kartice računa Bitminer factory d.o.o. Gradiška broj …, „valuta” BAM, za period 26.10.2018. godine do 02.02.2021. godine (12 listova), Kartice računa Bitminer factory d. o. o. Gradiška broj …, valuta EUR, za period 01.01.2018. godine do 02. 02. 2021. godine (3 lista), SWIFT nalog od 06.08.2018. godine na iznos od 1.000,00 EUR, SWIFT nalog od 06.08.2018. godine na iznos od 2.501,00 EUR, SWIFT nalog od 06.08.2018. godine na iznos od 9.410,58 EUR, SWIFT nalog od 08.08.2018. godine na iznos od 4.888,00 EUR, SWIFT nalog od 08.08.2018. godine na iznos od 11.656,00 EUR, SWIFT nalog od 08.08.2018. godine na iznos od 1.975,00 EUR, SWIFT nalog od 21.08.2018. godine na iznos od 5.770,00 EUR, SWIFT nalog od 21.08.2018. godine na iznos od 906,00 EUR, SWIFT nalog od 22.08.2018. godine na iznos od 906,00 EUR, SWIFT nalog od 27.08.2018. godine na iznos od 2.515,84 EUR, SWIFT nalog od 27.08.2018. godine na iznos od 334,84 EUR, SWIFT nalog od 31.08.2018. godine na iznos od 488,00 EUR, SWIFT nalog od 11.09.2018. godine na iznos od 660,74 EUR, SWIFT nalog od 12.09.2018. godine na iznos od 24.570,00 EUR, SWIFT nalog od 12.09.2018. godine na iznos od 20.000,00 EUR, Specifikacija UniCredit Bank a. d. Banja Luka o zaprimljenim i vraćenim SWIFT nalozima i to: SWIFT nalog od 21.09. 2018. godine na iznos od 2.000,00 EUR (primljen), SWIFT nalog od 01.10.2018. godine na iznos od 2.000,00 EUR (vraćen), SWIFT nalog od 05.10.2018. godine na iznos od 24.938,00 EUR (primljen), SWIFT nalog od 08.10.2018. godine na iznos od 24.938,00 EUR (vraćen), SWIFT nalog od 08.10.2018. godine na iznos od 2.970,00 EUR (primljen), SWIFT nalog od 09.10.2018. godine na iznos od 2.970,00 EUR (vraćen), SWIFT nalog od 08.10.2018. godine na iznos od 2.970,00 EUR (primljen), i SWIFT nalog od 09.10.2018. godine na iznos od 2.970,00 EUR (vraćen), Nalaz i mišljenje vještaka elektrotehničke struke Ivana Bobana iz jula i oktobra 2021. godine, Nalaz i mišljenje vještaka finansijske struke Dijane Ostić iz septembra i oktobra 2021.godine, saslušanje svjedoka dr Z.G., Z.Š., B.D., N.P., O.T., A.M., zakonskog zastupnika tužioca D.Š..

      Na osnovu svih provedenih dokaza kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti a primjenom odredbi člana 8. Zakona o parničnom postupku (Sl.Gl.RS broj 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13) u daljem tekstu ZPP-a sud je odlučio kao u izreci a iz slijedećih razloga: 

      Iz Rješenja o registraciji broj 057-0-Reg-18-001364  od dana 26.07.2018. godine i Obavještenja o razvrstavanju poslovnog subjekta po djelatnosti, proizilazi da je tužilac registrovan kod ovog suda dana 26.07.2018.godine sa sjedištem u ulici Petra Mrkonjića broj 19 Gradiška, da prevod naziva imena tužioca glasi „Fabrika kripto valuta“ d.o.o. Gradiška, da su osnivači tužioca G.S., A.M., C.M., G.A. i D.Š. te pravno lice Sette Energy doo Gradiška, da osnivački kapital iznosi 9.779,15 KM, da su djelatnosti određene i to trgovina na veliko računarima perifernom opremom i softverom kao i trgovine na malo, računarima perifernim jedinicama i softverima u specijalizovanim prodavnicama, računarsko programiranje, djelatnosti savjetovanjima o računarima, upravljanje računarskom opremom i sistemom, ostale uslužne djelatnosti koje se odnose na informacione tehnologije i računare, obrade podataka Hosting i pripadajuće djelatnosti, internetski portali i ostale informaciono uslužne djelatnosti.

      Iz Biznis plan od jula 2017. godine, proizilazi da isti sadrži osnovne podatke o preduzeću djelatnosti društva, emisiju, način finansiranja, cijene tokena, rizik ulaganja, uspješnost prodaje, izjave o investiranju i izjave odgovornih lica.

      Iz Ugovora o otvaranju računa u konvertibilnim markama broj …, Ugovora o otvaranju računa u stranoj valuti broj …,proizilazi da je između tužioca i tužene zaključen ugovor o otvaranju računa kod tužene u domaćoj i stranoj valuti pa tako je predmetnim ugovorom definisano mjesto otvaranja računa u KM valuti odnosno u Euro valuti kao i obavljanje platnih transakcija, da se banka obavezala voditi račun klijenta dostavljati izvode po izvršenim promjenama da je između ostalog propisano da će banka bez odlaganja a shodno Zakonu o unutrašnjem platnom prometu obavjestiti klijenta o blokadi računa, da je takođe ugovoreno da svaka ugovorna strana ima pravo na raskid ugovora putem otkaza u pisanoj formi u kojem slučaju Banka zatvara račun po izmirenju do tog momenta dospjelih i neplaćenih obaveza klijenta prema banci, da Banka ima pravo na jednostrani raskid ugovora u slučaju da lica ili klijent koji raspolažu sa 10% i više klijentovih vlasničkih udjela i/ili punomoćnici / ovlaštena lica klijenta ukoliko imaju FATCA status i potpisali su saglasnost za prenos podataka informacija činjenica i okolnosti za obradu i prenos podataka i za obradu i prenos podataka i informacija činjenica i okolnosti iz tačke 5.ugovora, opozovu tu izričitu saglasnost a Banka ima pravo da raskine jednostrani ugovor u slučaju da se na klijenta primjenjuju ograničenja u pogledu poslovnih aktivnosti vezanih za određene zemlje, organizacije, osobe, subjekte i robu a koja su propisana pravilima o finansijskim sankcijama UniCredit bankarske grupe,da za sve što nije definisano ugovorom primjenjuju se opšti uslovi poslovanja i drugih internih akata Banke objavljene na svojoj internet stranici. 

      Iz Prodajna ponuda u korist društva Data Warehouse Development Limited, Prodajna ponuda u korist D.Š. u svojstvu pravnog zastupnika Sette Energy d.o.o. Gradiška, Prodajna ponuda u korist D.Š. u svojstvu pravnog zastupnika PVA Group d.o.o. Gradiška, Prodajna ponuda u korist Prince Arch Investment Limited, Prodajna ponuda u koristi M.B.; proizilazi da su navedena lica dali prodajne ponude za kupovinu tokenizovanih ugovora o rudarenju BMF i to u korist društva Data Warehouse Development Limited, Darka Šljivara kao zastupnika Sette Energy d.o.o. Gradiška i PVA Group d.o.o. Gradiška te u korist Prince Arch Investment Limited i M.B.; gdje je u korist M.B. data ponuda za kupovinu 30.350 BMF tokena za cijenu 24.570 Eura, Prince Arch Investment Limited za kupovinu 3.774.737 BMF tokena vrijednosti 3.163.000 Eura, za PVA group doo 981.330 BMF tokena, za vrijednost 766.937,00 Eura, za društvo Sette Energy d.o.o. Gradiška 1.767.133 tokena odnosno 1.381.063 Eura, da je svaka prodajna ponuda sadržavala narudžbu gdje je tačno navedena količina, vrijednost, snižena prodajna cijena, plaćanje ukupne narudžbe, uslove koji je svaki ponuđač odnosno naručilac morao prihvatiti odobriti a odnosi se na uslove kupovine tokenizovanih ugovora, opis tokenizovanih ugovora, zatim odobreni su uslovi koji su navedeni u White paper, Pitch deck i One pager, u čijem prilogu se nalaze uslovi kupovine sa opisanim opštim uslovima kupovine i prodaje tokena BMF ugovora o rudarenju BMF, objavljivanje rezultata, raspodjele rezultata dodatne prodaje, troškovi poreza, objavljivanje i obavještenja konverzija i slično, zatim opis tokenizovanih ugovora o rudarenju, te odgođena plaćanja.

      Iz Devizni izvodi na dan 06.08.2018. godine, Devizni izvodi na dan 10.08.2018. godine, Devizni izvod na dan 17.08.2018. godine, Devizni izvodi na dan 21.08.2018. godine, Devizni izvodi na dan 22.08.2018. godine, Devizni izvodi na dan 27.08.2018. godine, Devizni izvodi na dan 31.08.2018. godine, Devizni izvodi na dan 11.09.2018. godine, Devizni izvodi na dan 12.09.2018. godine, Devizni izvodi na dan 14.09.2018. godine, proizilazi da je od strane lica S.T., G.C., društva Softvar Consalting vršene uplate u ukupnom iznosu od 12.901,33 Eura, zatim drugih lica 29.411.79 Eura, takođe drugog lica 1.975 Eura, 6.676 Eura, zatim 906 Eura, 2.850,68 Eura, 488 Eura, 660,74 Eura, 20,000 Eura, 24.570 Eura.

      Iz E-mail korespondencija sa zaposlenima u UniCredit Bank u periodu od 03.10.2018. godine, 09.10.2018. godine sa Obavještenjem broj 851/18 od dana 09.10.2018. godine, proizilazi da je između radnika tužene i radnika tužioca vođena korespodencija putem mejla vezano za pitanja koja su poslata tužiocu od strane radnika tužene, gdje je tužilac tuženoj dostavio podatke o osnovnoj djelatnosti tužioca kao i razvrstavanju istog po djelatnosti Apifa, zatim pojašnjenje vezano zašta služe tokeni, gdje je tužilac pojasnio da tokeni služe za investiranje u svrhu širenja obnovljivih izvora energije, izgradnju hidro i solarnih energana čime bi bila garantovana godišnja proizvodnja električne energije 365 dana u godini za prozvodnju kriptovaluta koji koriste električnu energiju 365 dana u godini 24 sata dnevno, veza između tužioca i druge firme riječ je o sestrinskoj firmi koja je već počela izgradnju hidro elektrane, da je poslovanje započeto na osnovu ugovora, da članak koji se pominje se odnosi na podatke preuzete sa sajta u Italiji a drugi članak se takođe odnosi na tužioca ali tužilac nije davao izjave nego je to preuzeo sa sajta u Italiji, da firma koja se bavi trgovinom kriptovaluta nije još registrovana i u toku je faze registracije i nije počela sa radom, da je radnik tužene poslao radniku tužioca mejl kojim je traženo pojašnjenje vezano za djelatnost BMF te da im se detaljnije pojasni projekat kao i ulaganja prikupljenih sredstava te ugovori narudžbe koja je dostavljena da se prevede na italijanski jezik da je tužilac obavjestio radnika da je direktor tužioca na sastanku sve objasnio licima kod tužene, da je radnik tužene obavjestio radnika tužioca o vraćanju uplata te da tužena odnosno radnik tužene šalje dopis kojim se omogućuje korištenje računa u narednih 5 dana.

      Iz Obavještenja broj 851/18 od dana 09.10.2018. godine, proizilazi da je u cilju prevazilaženja problema koje bi tužilac mogao imati vezano za poslovanje a zbog obustavljanja priliva a vezano za dopis od 08.10.2018.godine broj 838/18 obavjestili su tužioca da je tužena spremna omogućiti prilive i odlive po osnovu djelatnosti društva u narednih pet dana što se smatra razumnim rokom u kojem se može završiti proces otvaranja računa kod neke druge banke a u cilju nesmetanog nastavka poslovanja.

      Iz Dopisa o raskidu Ugovora broj 838/18 od dana 08.10.2018. godine, proizilazi da je tužena obavjestila tužioca da sa danom 08.10.2018.godine raskida ugovore o otvaranju računa u KM i stranoj valuti uz otkazni rok od 15 dana shodno članu 5.7. navedenih ugovora, gdje je navedeno da u skladu sa pravilima UniCredit grupe tuženoj nije dozvoljeno da posluje sa društvima koja se bave trgovanjem, rudarenjem kripto valuta ili ostalim djelatnostima koji su blisko vezani za kriptovalute, a transakcije koje potiču od trgovanja sa kriptovalutom ne poznaju ni pozitivni zakonski propisi BiH, da su oni na osnovu dokumentacije koja im je dostavljena zaključili da je djelatnost tužioca blisko vezana za kripto valute te da im se do 19.10.2018.godine dostave instrukcije o načinu na koje treba da bude izvršen prenos sredstava zatečenih na gore navedenim računima u suprotnom će Banka sredstva koja budu zatečena na računu prebaciti na prelazni račun Banke, a u periodu do 19.10.2018.godine biće odbijeni svi prilivi i odlivi po osnovu ove vrste djelatnosti na pomenutim računima.

      Iz Nerealizovani Ugovor odnosno Prodajna ponuda po nalogu Narudžbe za kupovinu u korist G.R., Nerealizovan Ugovori odnosno Prodajna ponuda po nalogu Narudžbe za kupovinu u korist G.C., proizilazi da ponuda za kupovinu tokena od strane navedenih lica nije realizovana.

      Iz Prigovora od dana 26.10.2018. godine, proizilazi da je tužilac dostavio prigovor tuženoj gdje je tužilac naveo koje su to djelatnosti kojima se bavi, objasnio termin pametni ugovor te projekte koje je do sada realizovao preko tužene i drugih komercijanih banaka, da je do dana 14.09.2018.godine tužilac uspio da potpiše ugovore o poslovno tehničkoj saradnji čija vrijednost iznosi 1.483.854,30 Eura, a od čega je na račun tužene uplaćeno 87.582,30 Eura do kada je tužena bez ikakvog obavještenja samostalno upravljala računima tužioca i vršila vraćanje uplaćenih iznosa novca, da je putem agenta u Italiji potpisani su ugovori u iznosu od oko 2.148.00 eura i u Ujedinjenim Arapskim emiratima iznos od 4.375 Eura, da tužiocu nije poznato na koji način je vršena selekcija vraćanja transakcija zaprimljenih na račun tužene, da je riječ o istoj djelatnosti društva, da su svi prilivi došli na osnovu ugovora o poslovno tehničkoj saradnji sklopljeni sa investitorima, da je na osnovu toga došlo do povrede odredbe ugovora potpisanog u Italiji između Sette Eenergy doo i firme Era soluzioni ECOSOSTEMBILLI koja je trebala da kupi zemljište i izgradi objekat u industrijskoj zoni u Novoj Topoli gdje je trebalo biti i dodatni iznos od 640.000 Eura plus 11,00 Eura/MWh ukupne snage od 5 MW u potrošnji u jednom satu, da su potpisani ugovori o kupovini dvije mini hidro elektrane koje su izgrađene na teritoriji opštine Gradiška od strane Sette Energy doo koje se zovu Sitonija i Golubača koji se trebaju pustiti u rad u novembru te da je nakon samog puštanja trebalo biti izvršen prenos vlasništva isplatom iznosa od 3.800.000 KM, da je pored toga aktuelan i projekat DAM Energy za koji je takođe osnivački ulog uplaćen kod tužene a riječ je o hidro elektrani snage 3 MWh na Vrbasu koji je sastavni dio pametnog ugovora, da je dana 03.10.2018.godine zaprimljen mejl radnika tužene gdje je postavljeno šest pitanja vezano za djelatnost tužioca i slično, a pri tome nenavodeći da li je došlo do promjene bilo kakvih zakona zbog kojih nije bilo mogućnosti poslovanja tužene sa tužiocem, da je tužilac isti dan dostavio tražena pojašnjenja i odgovore, nakon toga praktično je završena poslovna korespodencija između tužioca i tužene, da je shvativši da nema prometa primio pozive saradnika i suvlasnika iz Italije koji su obavjestili tužioca o postojanju problema prilikom vršenja uplata iz inostranstva, gdje je tužilac kontaktirao tuženu koja ga je obavjestila da je primljena jedna uplata koja je vraćena da bi do 08.10.1018.godine došao raskid ugovora uz otkazni rok od 15 dana navodeći da tuženoj nije dozvoljeno da posluje sa društvima koja se bave trgovanjem, rudarenjem kriptovaluta ili ostalim djelatnostima koje su blisko vezani za kriptovalutu, da u tom dopisu nije navedeno koji to zakoni zabranjuju obavljanje takvih djelatnosti. Da je dana 09.10.12018.godine zakazan sastanak i održan u prostorijama tužene gdje je tužilac objasnio djelatnost kojom se bavi, da tužilac nije dobio ni swift izvod niti se zna tačno koje su uplate čime je tužilc pretrpio ogromnu štetu i kao pravno lice i zakonski zastupnik tužioca kao fizičko lice da bi naknadno bilo saopšteno da su vraćene četiri uplate pogotovo zbog zaključenih ugovora o poslovno tehničkoj saradnji, da nikakvu pismenu komunikaciju tužilac nije dobio od tužene, da je nakon sastanka traženo dodatna pojašnjenja da je isti zahtjev bio apsurdan obzirom da je raskid ugovora izvršen dan prije, da je ovo sve imalo za posledicu veliku štetu koju je pretrpio tužilac u vrijednosti od 8.006.854,30 Eura te nemogućnost realizacije projekta u iznosu od 100 miliona USD ali i izgubljenu dobit, da je tužilac dobio zahtjev za raskid ugovora od svojih klijenata zbog nemogućnosti uplate novčanih sredstava na račun te u prilogu je dostavljeno objašnjenje pojam pametni ugovori.

      Iz Odgovora na prigovor broj 03-990/18 od dana 23.11.2018. godine sa povratnicom, proizilazi da je tuženi ponovio razloge za raskid ugovora pojašnjavajući da je do tog zaključka došao uvidom u prevod narudžbe za M.B. gdje je konstatovano da u svojoj narudžbi naručilac potvrđuje da ima dovoljno saznanja o prirodi kriptografskih tokena i dovoljno iskustva za korišćenje funkcionisanje tokena, kriptovaluta i usluga baziranih na Blockchain te sadržaj u prilogu 1 narudžbe gdje se pominje termin „rudarske operacije“ te način obračuna takođe u prilogu 1 narudžbe,te iz priloga 2 narudžbe pretvaranje USD / Eur, u kripto valuti i obrnuto, da je tužena nakon otvaranja računa u sklopu procesa monitoringa platnih transakcija tražili dodatna objašnjenja i dokumentaciju vezano za osnov za priliv utvrdili da osnov novčanih priliva čini djelatnost koja je u bliskoj vezi sa kriptovalutama, da odluka tužene nije donesena na osnovu bilo kakve izmjene Zakona nego na osnovu činjenice da zakonski propisi u BiH ne poznaju trgovanje sa kriptovalutama.

      Iz Dopisa Agenciji za bankrstvo,proizilazi da se tužilac obratio prigovorom Agenciji vezano za postupanje tužene,da se vezano za istaknuti prigovor tužena izjasnila Agenciji da je Agencija utvrdila da Banka prilikom raskida ugovora nije prekršila odredbe ZOO-a a da iz samih odredbi ugovora proizilazi da je Banka mogla raskinuti jednostrano ugovore praktično bez navođenja razloga ali da bez obzira na sve činjenice vezano da li društvo koje ima registrovanu djelatnost može da zaključi ugovor koji su osnov za novčane prilive koji su otvoreni na računima u banci kao i da li djelatnost tužioca a u vezi sa kripto valutama Agencija ne može da utvrdi nego je to stvar razmatranja u parničnom postupku pred nadležnim privrednim sudom.

      Iz Dopisa Ombudsmanu za bankarski sistem RS, proizilazi da se tužilac obratio i Ombudsmenu za bankarski sistem navodeći iste razloge kao i prigovore prema tuženoj stim da je Banka pogriješila prilikom otvaranja računa ali da pored toga račun je otvoren a Služba za sprečavanje pranja novca reaguje tek nakon mjesec i po dana, da je vršeno blokiranje novčanih sredstava bez obzira koja im je namjena bila a da o tome nije obavjestila tužioca da Banka određena novčana sredstva vraća a druga ne bez ikakvih kriterijuma.

      Iz Odgovora na dopis Agencije za bankarstvo RS, proizilazi da je Agencija dostavila odgovor vezano za prigovor tužioca a misli se na postupanje tužene gdje je Agencija konstatovala da Banka nije postupala suprotno odredbama ZOO-a i ugovora ali da vezano za sve sporne činjenice nadležan je Privredni sud u redovnom parničnom postupku.

      Iz Odluke o namjeri investiranja u izgradnju mini hidroelektrana od dana 13.06.2017. godine, proizilazi da su osnivači društva Sette Energy doo donijeli odluku o izgradnji i puštanju u rad mini hidroelektrane koja će ući u osnivački kapital tužioca po cijeni od 3.800.000,00 KM a posebnim ugovorom između stranaka će biti definisano regulisanje izgradnja i ustupanje objekata na korišćenje.

      Iz Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji od dana 31.07.2018. godine između Sette Energy d.o.o. Gradiška i Bitminer Factory d.o.o. Gradiška, prozilazi da je između navedena dva lica zaključen ugovor gdje su isti regulisali saradnju vezano za izgradnju i puštanje u rad dvije mini hidro elektrane gdje će iste biti prodate tužiocu nakon prikupljenih dovoljno novčanih sredstava od prodaje tokena a da je vrijednost 3.800.000,00 KM.

      Iz Pisma namjere od dana 06.07.2017. godine, proizilazi da je društvo PVA group doo uputilo poziv za poslovno tehničku saradnju radi izgradnje poslovnog objekta u vrijednosti od 1,5 miliona KM koji će biti opremljen odgovarajućom hardverskom opremom čija će snaga iznositi minimalno 40 TB, te omogućiti stavljanje tokena u ponudu, a tokeni će biti isporučeni u digitalnoj formi, da se u ponudi nudi i stručno osposobljavanje ljudi za rad i održavanje opreme,ovo pismo namjere je upućeno osnivačima tužioca.

      Iz Ugovora o poslovnoj saradnji od dana 30.07.2018. godine između PVA Group d.o.o. Gradiška i Bitminer Factory d.o.o. Gradiška, proizilazi da je između tužioca i navedenog društva zaključen ugovor čiji je predmet izgradnja objekta sa odgovarajućom hardverskom opremom i zapošljavanje stručnog osoblja čija je vrijednost 1,5 miliona KM sa utvrđenim rokovima plaćanja.

      Iz Rješenja o odobrenju preliminarnog prava na podsticaj za proizvodnju električne energije u Maloj hidroelektrani „Golubača“ broj 01-515-10/17/P -72-58 od dana 02.03.2018. godine, Rješenje o odobrenju preliminarnog prava na podsticaj za proizvodnju električne energije u Maloj hidroelektrani „Sitonija“ broj 01-514-10/17/P-72-57 od dana 02.03.2018. godina, proizilazi da je regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske odobrila društvu Sette Energy doo preliminarno pravo na podsticaj u vidu prava na obavezni otkup po garantovanoj otkupnoj cijeni za električnu energiju koja će se proizvoditi u navedenim hidroelektranama koja se gradi na rijekama Golubača i Tisovača u opštini Gradiška,da preliminarno pravo na podsticaj se daje na period do 30.11.2018. godine.

      Iz Rješenja o produženju preliminarnog prava na podsticaj za proizvodnju električne energije u Maloj hidroelektrani „Golubača“ broj 01-515-12/17/P -97-274 od dana 07.12.2018. godine, Rješenje o produženju preliminarnog prava na podsticaj za proizvodnju električne energije u Maloj hidroelektrani „Sitonija“ broj 01-514-19/17/P-97-275 od dana 07.12.2018. godine, proizilazi da je navedenom društvu Sette Energy doo produženo preliminarno pravo na podsticaj na predmetnim hidroelektranama do 30.05.2019.godine.

      Iz Dopisa sa zvaničnog sajta UniCredit Bank, (link preuzet sa zvanične stranice UniCredit Group, proizilazi da je na sajtu UniCredit grupe promovisano da je UniCredit uspješno završila prvu transakciju u Italiji preko we.trade blockchain platforme.

      Iz Zahtjeva za naknadu štete od dana 23.05.2019. godine sa povratnicom, proizilazi da je tužilac uputio tuženoj zahtjev za naknadu štete navodeći između ostalog da je tužilac pretrpio štetu iz razloga što je projekat koji je tužilac otpočeo gdje su počela da pristižu novčana sredstva na račune tužioca kod tužene u skladu sa projektom i propisanim ugovorima tužena samoinicijativno stopirala sve uplate odnosno iste nije doznačavala na račun društva već ih vraćala uplatnicama bez obavještenja tužioca, da je tužena dana 08.10.2018. godine jednostrano raskinula ugovor o otvaranju računa u KM i stranoj valuti te da će do 19.10.2018.godine biti odbijani svi dalji prilivi i odlivi na računima tužioca, da nakon toga tužiocu su upućeni zahtjevi za raskid zaključenih ugovora zbog nemogućnosti uplate novčanih sredstava na račun tužioca i nemogućnosti poslovanja sa istim od strane klijenata tužioca,da je direktnim radnjama tužena dovela do raskida ugovora između tužioca i njegovih klijenata pri čemu je došlo do potpune opstrukcije projekta a koji je bio već u velikoj mjeri u fazi realizacije, da je na taj način društvo pretrpilo štetu od najmanje 100 miliona USD te tužilac traži isplatu navedenog iznosa od tužene u protivnom će tužilac zahtjevati naknadu štete putem tužbe kod nadležnog suda.

      Iz Prodajne ponude u korist P.P., proizilazi da je navedeno lice dalo ponudu i narudžbu za 6.000 BMF tokena po cijeni od 4.888 Eura.

      Iz Ugovora o priključenju elektrane na distributivnu mrežu od dana 25.12.2018. godine za Sette energy, Ugovor o pristupu elektrane na distributivnu mrežu od dana 25.12.2018. godine za Sette Energy, proizilazi da je sa ZP „Elektrokrajina“ ad Banjaluka distibuterom zaključeni ugovori vezano za priključenje elektrane na distributivnu mrežu i to MH Sitonija i MH Golubača.

      Iz Analiza Blockchain tehnologije i njene primjene sa finansijske perspektive („BlockChain Technology and Applications from a Financial Perspective), Chapter 4, od dana 26.02.2016. godine, proizilazi da je iz navedene analize objašnjen pojam Blockchain tehnologije, način upotrebe, pojam pametnih ugovora odnosno način prikazivanja istog u sistemu.

      Iz Prve blockchain transakcija UniCredita („The first UniCredit blockchain transaction“) 03.08.2018. godine, proizilazi da je UniCredit grupacija dana 03.08.2018. godine uspješno izvršila prvu transakciju koristeći Blockchain tehnologiju koja je izvršena na platformi we.trade a koju je stvorio konzorcijum od 8 banaka među kojima su pored UniCredit i Deutsche bank, HSBC, KBC, Natixis, Rabobank, Societe generale i Banco Santander, da je prva transakcija uključivala kupca UniCredita Kompaniji za žensku odjeću u izvršenju narudžbe španskog dobavljača a za uzvrat je podržao Banco Santander, da je Blockchain tenolologija na platformi we.trade prikazane su strane koje su uključene u transakciju, snimak čitav proces transakcije od kraja do kraja pomoću pametnih ugovora.

      Iz Odštampan članak sa sajta Indikator.ba pod naslovom „Prva kripto mjenjačnica u Bosni i Hercegovini“ od dana 01.04.2019. godine http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id=23432 , proizilazi da je objavljen članak o osnivanju prve kripto mjenjačnice u BiH koju je pokrenula Kompanija Digital Assets Managemenet doo iz Banjaluke.

      Iz Odštampan članak sa sajta E kapija pod naslovom: MMF i Svjetska banka pokreću vlastitu kripto valutu https://ba.ekapija.com/news/2476497/mmf-i-svjetska-banka-pokrecu-vlastitu-kripto-valutu, Odštampan tekst sa sajta UniCredit Bank a.d. Banja Luka pod naslovom „UniCredit u Bosni i Hercegovini tržišni lider za finansiranje trgovine i prvi u kategoriji „Najboljih usluga“ prema Euromoney istraživanju https://www.unicredit.ba/en/search.html?q=blockchain&_charset_=UTF-8, proizilazi da je navedenim tekstovima opisano da MMF i Svjetska banka pokreću vlastitu blockchanin digitalnu valutu, te tekst objavljen na sajtu UniCredit banke a odnosi se između ostalog i na činjenicu da Banka ulaže u inovaciju vezano za finansiranje trgovine posebno uzimajući u obzir da je UniCredit jedan od osnivača Blockchain konzorcijuma – we.trade.

      Iz Cryptocurrencies: They aren’t money but the technology is here to stay, proizilazi da je UniCredit grupacija odnosno analitičari UniCredit grupacije su objavili tekst vezano za kriptovalute, bitchoin, blockchain tehnologiju i sve vezano za upotrebu kriptovaluta uticaja na finansijski sektor i slično.

      Iz Tabele – Pregled potpisanih ugovora (realizovanih i nerealizovnih), proizilazi pregled realizovanih i nerealizovanih ugovora kako preko ugovorne strane ERA tako i preko tužioca. 

      Iz Potpisani Ugovori o otvaranju računa u stranoj valuti, proizilazi da su predmetni ugovori potpisani o otvaranju računa sa već prethodno navedenim sadržajem.

      Iz Poziva za izmirenje duga od strane PVA d.o.o. Gradiška od dana 30.06.2019. godine, Odgovor na poziv za izmirenje duga Bitminer od dana 15.07.2019. godine, proizilazi da je PVA doo Gradiška pozvala tužioca na ispunjenje obaveze po osnovu ugovora o poslovno tehničkoj saradnji na plaćanje cijene od 1,5 miliona KM u protivnom će to društvo tužiti tužioca nadležnom sudu, da u odgovoru tužioca na poziv za plaćanje duga ističe da je zbog neočekivanih otežavajućih okolnosti u radu projekta nije bio u mogućnosti da plati navedeni iznos.

      Iz Sporazuma o izmirenju duga između Bitminer i PVA od dana 22.07.2019. godine, proizilazi da su navedene stranke ugovorile način plaćanja duga do 15.08.2019.godine.

      Iz Potvrde PVA o izmirenju duga od dana 20.08.2020. godine, proizilazi da je tužilac tom društvu izmirio dug po osnovu ugovora o poslovno tehničkoj saradnji.

      Iz Obavještenja o izvršenom Ugovoru o poslovno tehničkoj saradnji od dana 01.06.2019.godine, Opomena pred tužbu Sette Energy od dana 15.12.2019. godine, Odgovor na opomenu pred tužbu Bitminer od dana 20.12.2019. godine, Sporazum o izmirenju duga Bitminer i Sette Energy od dana 30.12.2019. godine, Potvrda Sette Energy od dana 18.03.2020. godine, proizilazi da je navedeno društvo obavjestilo tužioca da je izgradilo i pustilo u rad mini hidro elektranu Golubača i Sitonija o čemu je dostavljena dokumentacija te je to društvo pozvalo tužioca na plaćanje iznosa od 3.800.000,00 KM shodno zaključenom ugovoru, da tužilac nije osporavao u odgovoru postojanje duga te je zaključen sporazum gdje se tužilac obavezao isplatiti dug tom društvu do najkasnije 16.03.2020.godine a što je i učinjeno, što potvrđuje potvrda tog društva.

      Iz Rad Inicijalna ponuda tokena, izrađen od strane dr mr Z.G., profesorice Ekonomskog fakulteta, proizilazi da je u navedenom radu definisan pojam inicijalne ponude tokena, zatim vrste tokena, način funkcionisanja ICO, tržište ICO, primjeri kompanija koji su uspješno prikupili finansijska sredstva putem ICO mehanizma.

      Iz Prevod teksta Blockchain Technology and Applications from a Financial Perspective od dana 26.02.2016. godine objavljen od strane UniCredit Bank, proizilazi da je UniCredit group sačinila rad vezano za Blockchain tehnolgiju slučajeve finansijske upotrebe, kriptografije pametnih ugovora i slično sa stanovišta tehničke struke.

      Iz Ugovora o osnivanju Bitminer Factory ICO d.o.o. Gradiška  od dana 19.06.2018. godine,proizilazi da su osnivači društvo Sette Energy doo Gradiška, D.Š., G.S., A.M., C.M. i G.A. potpisali ugovor o osnivanju društva “Bitminer Factory ISO d.o.o. Gradiška koja u prevodu znači Fabrika kriptovaluta projekti sa djelatnošću trgovina na veliko računarima perifernom opremom i softverom, trgovina na malo računarima perifernom opremom i softverom,trgovina na malo u specijalizovanim prodavnicama, računarsko programiranje, djelatnosti savjetovanja o računarima, tj. o računarskim sistemima, upravljanje računarskom opremom i sistemom, ostale uslužne djelatnosti koje se odnose na informacione tehnologije i računare, obrada podataka, Hosting i pripadajuće djelatnosti internetski portali kao i ostale informaciono uslužne djelatnosti čiji je direktor D.Š..

      Iz Ugovora o osnivanju Bitminer Factory d.o.o. Gradiška  od dana 19.06.2018. godine, proizilazi da je od strane fizičkih lica (D.Š., G.S., A.M., K.M., G.A., društva Sette Energy Gradiška) osnovan tužilac zaključenjem ugovora o osnivanju.

      Iz Tabela – prikaz svi prodajnih ponuda i isporučenih tokena prikupljenih od strane Bitminer Factory, Tabela prikaz svih prodajnih ponuda i isporučenih tokena prikupljenih od strane ERA, proizilazi prikaz svih prodajnih ponuda i isporučenih tokena prikupljenih od tužioca i ERA.

      Iz Pitch Deck – prezentacija sa ovjerenim prevodom, One pager – prezentacija sa ovjerenim prevodom, predstavlja prezentaciju projekta odnosno izgled projekta, očekivanja i izgled rudarske platforme izgled Bitminer fabrike, infrastrukture, planove.

      Iz Kompletan izvod sa računa Era Soluzioni, Izvod sa računa Era Soluzioni kr 10 sa izdvojenim uplatama za Bitminer – overeni prevod, Izvod sa računa Era Soluzioni kr 193 sa izdvojenim uplatama za Bitminer – ovjereni prevod, Izvod sa računa Era Soluzioni kr 11 sa izdvojenim uplatama za Bitminer – ovjereni prevod, Izvod sa računa Era Soluzioni 003/2018 sa izdvojenim uplatama za Bitminer – ovjereni prevod, proizilaze uplate koje su vršene za tužioca preko računa ERA.

      Iz Ugovora o poslovnoj saradnji sa Era Soluzioni od dana 31.07.2017. godine – ovjereni prevod, Dopis Bitminer Factory Gradiška od dana 10.10.2018. godine – ovjereni prevod, Dopis Bitminer Factory Gradiša od dana 18.09.2018. – ovjereni prevod, Obavještenje o raskidu ugovora o poslovnoj saradnji od dana 11.12.2018. – ovjereni prevod, Dopis – odgovor na prigovor Bitminer Factory 20.06.2018. godine – ovjereni prevod, Obavještenje Bitminer Factory od 09.10.2018. godine br. 03/2018. – ovjereni prevod, Pismo namjere o poslovno-tehničkoj saradnji na realizaciji ICO projekta od dana 04.07.2017. godine – ovjereni prevod, proizilazi da je između tužioca i društva ERA zaključen ugovor o poslovno tehničkoj saradnji čiji je predmet poslovna saradnja i prikupljanje investicija opisanih u ICO projektu na White paper, Pitch Deck i One page koji je sastavni dio ugovora, da će ugovorne strane zaključiti ponude sa investitorima na jednaki način u toku trajanja cijelog projekta do 31.12.2018.godine odnosno do prodaje ukupnog iznosa emitovanih tokena, a oni tokeni koji ne budu prodati biće uništeni, da je ERA ovlaštena da u ime i za račun tužioca istupa bez naknade prema trećim licima u ostvarenju konačnih ciljeva ugovora, da je tužilac obavjestio ERU o dopisima tužene od 08.10. i 09.10.2018. godine te traži instrukcije za postupanje, takođe ERA je obavještavala tužioca da provjeri šta se dešava sa računom koje tužilac ima kod tužene obzirom da su uplate koje su vršene vraćene bez ikakvog obrazloženja, da je ERA obavjestila tužioca da zbog činjenice na potpisani ugovor o poslovno tehničkoj saradnji te da je tužena ostala kod zahtjeva za jednostrani raskid ugovora vezano za račune te da iz tog razloga tužilac nije više u mogućnosti da ispunjava obaveze iz ugovora, da je samim tim ugovor postao bezpredmetan te isti raskidaju predmetni ugovor sa danom 26.12.2018.godine, da je tužilac obavjestio ERU o raskidu ugovora o otvaranju računa te o činjenici raskida je redovno obavještavao ERU da je saradnja započela na osnovu pisma namjere još iz jula 2017.godine koji je ERA uputila tužiocu.

      Iz Izvod BDX-Prva cryptomjenjačnica u BiH BLOCKCHAIN za Darko 001 od dana 28.01.2021. godine, Izvod BDX-Prva cryptomjenjačnica u BiH BLOCKCHAIN za D.P.  od dana 29.01.2021. godine, Izvod BDX-Prva cryptomjenjačnica u BiH BLOCKCHAIN za Bera 001  od dana 28.01.2021. godine, Izvod BDX-Prva cryptomjenjačnica u BiH BLOCKCHAIN za V.T.  od dana 28.01.2021. godine, proizilazi da je iz navedenih izvoda vidljivo rad kripto mjenjačnice i isplate koje su vršene te način evidentiranja istog.

      Iz Opšti uslovi poslovanja UniCredit Bank iz decembra 2018. godine, proizilazi da je navedenim opštim uslovima propisano između ostalog da se isti primjenjuju na osnovu pisanog ugovora između klijenta i banke te uslovi za obavljanje bankarskih poslova banke između ostalog otvaranje i vođenje računa klijenta kako u domaćoj tako i u stranoj valuti, prava i obaveze ugovornih strana odnosno klijenta i banke vezano za komunikaciju između klijenta i banke, način prestanka ugovornog odnosa, te je propisano između ostalog da se ugovor može raskinuti jednostrano ili sporazumno u bilo kojem momentu stim da je svaka strana dužna izmiriti svoje obaveze po osnovu ugovora takođe je propisano da Banka može u bilo kojem momentu raskinuti Ili otkazati poslovne odnose i to posebno u slučaju ako je klijent Banci pružio netačne podatke i u slučaju bilo koje povrede ugovornih obaveza klijenta na štetu Banke, povrede odredaba relevantnih zakona i drugih propisa od strane klijenta, ako klijent ne ispunjava ili neuredno ispunjava bilo koju obavezu prema Banci ako je dato sredstvo obezbjeđenja koje je nevaljano, netačno ili neistinito, ako nastupe okolnosti ili stanja koje bi po procjeni Banke ugrozili sposobnost klijenta da ispunjava bilo koju obavezu po osnovu ugovora u slučaju insolventnosti stečaja, u slučaju promjene djelatnosti od strane klijenta, u slučaju da ako klijent i/ili lice koje raspolaže sa 10% i više vlasničkog udjela u klijentu i/ili lice koje je ovlašteni potpisnik ispred klijenta a ima Fatca status ( da se smatra poreskim obveznikom SAD odnosno da ima takav status u Poreskoj upravi SAD), opozove saglasnost za korištenje obrade i prenos podataka kako je definisano u dijelu bankarska tajna i zaštita podataka ovih uslova poslovanja, da je Banka dužna pisano obavještenje o raskidu ili otkazu dostaviti klijentu adresu iz ugovora da se ugovor smatra raskinutim ili otkazanim danom prijema pisanog obavještenja o raskidu ili otkazu.

      Iz Prodajne ponude: Prodajna ponuda u korist ALTELIA-V.E. od dana 06.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist A.C. od dana 06.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist C.L. od dana 06.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist L.N. od dana 06.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist P.A.  od dana 07.06.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist R.D. od dana 06.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist M.L. od dana 07.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist V.B.od dana 07.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist M.B. od dana 12.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist G.R. od dana 16.06.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist A.C. od dana 12.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist J.M. od dana 13.06.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist E.M. od dana 13.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist W.B. od dana 15.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist M.B. od dana 15.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist S.B. od dana 15.06.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist S.A. od dana 16.06.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist P.G.  od dana 15.06.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist B.S. od dana 18.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist B.S.1 od dana 18.06.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist R.R. od dana 18.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist D.P. od dana 18.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist M.P. od dana 25.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist S.M. od dana  18.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist G.D.A. od dana 18.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist N.C.  od dana 20.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist Linea Elle Snc od dana 19.06.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist D.E. od dana  19.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist M.B. od dana 20.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist E.D.A. od dana 25.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist G.Z. od dana   20.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist G.F. od dana 20.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist F.S. od dana 20.06.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist L.V. od dana 20.06.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist F.F. od dana 20.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist M.F. od dana 22.06.2018.godine sa ovjerenim prevodom,Prodajna ponuda u korist Area Project 0 od dana   22.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist Surge s.r.l. od dana 26.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist L.S. od dana 20.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist ETERMET Srl od dana 02.07.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist Immobiliare Na Ling Srl od dana  12.07.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist E.E.  od dana 18.07.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist Immobiliare Santa Lucia Srl od dana 18.07.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist P.B. srl od dana 20.07.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist P.J. od dana 05.09.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist O.C.   od dana 05.09.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist M.F. od dana 18.09.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist D.C. od dana 25.09.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist M.B. od dana 01.08.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist D.G. od dana 17.07.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist G.T. od dana 05.07.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist P.P. od dana 10.07.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist R.R. od dana 24.08.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist S.T. od dana 18.07.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist G.S. od dana 01.08.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist Software Consulting Sas od dana   01.08.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist Eurek@.NET od dana 01.08.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist Umberto Spinelli od dana 20.07.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist Leonardo marchesi od dana 01.08.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist D.M.   od dana 20.07.2018.godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist M.M. od dana   01.08.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist E.D.B. od dana 13.08.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist G.L.B.C. od dana 14.08.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist L.B. od dana 12.06.2018. godine sa ovjerenim prevodom, Prodajna ponuda u korist M.B. od dana 12.06.2018. godine sa overenim prevodom, Prodajna ponuda u korist S.P. od dana 20.09.2018. godine sa overenim prevodom, proizilazi da su navedena lica dali ponude na osnovu narudžbi za kupovinu tokenizovnih ugovora o rudarenju u periodu 06.06.2018. godine do 20.09.2018. godine. 

      Iz Analitičke kartice  računa   D.P. za period 01.01.-17.02.2021. godine, u vezi sa  izvod BCX – prva kriptomjenjačnica  u BiH  blockchain, Analitička kartica  računa  V.V.    za period 01.01.-17.02.2021. godine, u vezi sa  izvod BCX – prva kriptomjenjačnica  u BiH  blockchain, Analitička kartica  računa   D.Š.  za period 01.01.-17.02.2021. godine, u vezi sa  izvod BCX – prva kriptomjenjačnica  u BiH  blockchain, proizilazi da su putem računa koje navedena iic imaju kod tužene vršene uplate iznosa po nalozima za Digital Asset manegement doo Banjaluka.

      Iz Prodajne Ponude izdata po nalogu Narudžbe za kupovinu potpisana od strane Data Warehouse Development Limited, sa sjedištem Office 203 Deira Naif po box 7042 Dubai, koja važi do 20 jula 2018. godine, za kupovinu tokenizovanih Ugovora o Rudarenju „BMF“, Prodajna Ponuda izdata po nalogu Narudžbe za kupovinu potpisana od strane D.Š. u svojstvu pravnog zastupnika Sette Energy d. o. o. Gradiška, koja važi do 20 jula 2018. godine, za kupovinu tokenizovanih Ugovora o Rudarenju „BMF“, Prodajna Ponuda izdata po nalogu Narudžbe za kupovinu potpisana od strane D.Š. u svojstvu pravnog zastupnika PVA Group d. o. o. Gradiška, koja važi do 20 jula 2018. godine, za kupovinu tokenizovanih Ugovora o Rudarenju „BMF“, Prodajna Ponuda izdata po nalogu Narudžbe za kupovinu potpisana od strane Prince Arch Investment Limited, sa sjedištem Office 105 Deira Naif po box 7042 Dubai, koja važi do 20 jula 2018. godine, za kupovinu tokenizovanih Ugovora o Rudarenju „BMF“, Prodajna Ponuda izdata po nalogu Narudžbe za kupovinu potpisana od strane M.B., sa prebivalištem u Viadanu (MN), koja važi do 20 jula 2018. godine, za kupovinu tokenizovanih Ugovora o Rudarenju „BMF“, proizilazi da su date ponude od strane pravnih i fizičkih lica za kupovinu tokenizovanih ugovora o rudarenju.

      Iz Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 1. od 06. 08. 2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 1. od 06. 08. 2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 2. od 10. 08. 2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 3. od 17. 08. 2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 4. od 21. 08. 2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 5. od 22. 08. 2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 6. od 27. 08. 2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 7. od 31. 08. 2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 8. od 11. 09. 2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 9. od 12. 09. 2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Devizni izvod UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 10. od 14.09.2018. godine za klijenta Bitminer factori d. o. o. Gradiška, proizilazi da su slate uplate putem UniCredit banke Austrije, Komerc banke AG, UniCredit SPA, Deutsche AG, na račune tužioca otvorenih kod tužene.

      Iz Korespodencija (mejl)  od 03. 10. 2018. godine između O.T., radnika UniCredit Bank a. d. Banja Luka, i T.M., radnika Bitminer factori d.o.o. Gradiška, proizilazi da je vršena korespodencija vezano za traženje dokumentacije od strane tužioca vezano za djelatnost tužioca, pojašnjenje zašto se tokeni nabavljaju, našta se odnosi članak koji je pominjan o čemu je tužilac putem mejla obavjestio odnosno pojasnio koja je osnovna djelatnost tužioca, pojasnio zašto služe tokeni, vezu između tužioca i drugih firmi, da je traženo dostavljanje i ugovora da članci koji su pominjani se odnose na članke koji su objavil i drugi portali u Italiji.

      Iz Akta UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 838/18 od 08. 10. 2018. godine naslovljen „Raskid ugovora, dostavlja se“, proizilazi da je tužena otkazala predmetne ugovore o otvaranju računa tužioca,uz pozivanje na odredbe člana 5.7 ugovora uz otkazni rok od 15 dana a iz razloga što tuženoj kao članici UniCredit grupe nije dozvoljeno da obavlja odnosno da posluje sa društvima koja se bave trgovanjem, rudarenjem kriptovaluta kao i djelatnostima blisko vezane za kriptovalute a transakcije koje potiču iz trgovanja sa kriptovalutama ne poznaju propisi BiH te da se sa 19.10.2018.godine tuženoj dostave instrukcije o računu na koji treba da bude izvršen prenos sredstava zatečenih na gore navedenim računima a ukoliko se ne postupi banka će sredstva na računima prebaciti na prelazni račun banke dok se ne dostavi račun i instrukcije za prenos na neki od drugih računa a da će u periodu do 19.10.2018.godine biti odbijeni svi prilivi i odlivi po osnovu navedene djelatnosti.

      Iz Korespodencije (mejl) od 09.10.2018. godine između O.T., radnika UniCredit Bank a. d. Banja Luka i T.M., radnika Bitminer factori d. o. o. Gradiška, Korespodencija (mejl) od 09. 10. 2018. godine – Obavještenje O.T., radnika UniCredit Bank a. d. Banja Luka, o zaprimljenim SWIFT porukama iz INO platnog prometa u proteklom periodu, koje je dostavljeno T.M., radniku Bitminer factori d.o.o.Gradiška,  Korespodencija (mejl) od 09.10.2018. godine – Obavještenje O.T., radnika UniCredit Bank a. d. Banja Luka, o sadržaju akta broj 851/18 od 09.10.2018. godine o omogućavanju priliva na deviznom računu u trajanju od 5 (pet) dana, koje je dostavljeno T.M., radniku Bitminer factori d.o.o. Gradiška, proizilazi da je radnik tužene tražila pojašnjenje vezano za djelatnost tužioca, da im se detaljno pojasni projekat ulaganja prikupljenih sredstava da im se ugovori koji su dostavljeni budu prevedeni na talijnski jezik te saglasnost da se ista može proslediti u grupaciju tužene, da je tužena obavjestila tužioca swift poruke koje su stigle iz Ino -platnog prometa a koji su vraćani uplatiocima te su dostavljeni dopis tužene tužiocu vezano za način funkcionisanja računa.

      Iz Akta UniCredit Bank a. d. Banja Luka broj 851/18 od 09.10.2018. godine, proizilazi da je tužena obavjestila tužioca a nakon što je tužilac obavjestio tuženu na sastanku o problemima u poslovanju koje tužilac može imati povodom raskida ugovora, tužena obavjestila tužioca da je u mogućnosti da prilive i odlive omogući u roku od 5 radnih dana što se smatra razumnim rokom. 

      Iz Prodajne Ponude izdata po nalogu Narudžbe za kupovinu potpisana od strane G.R. iz C.T., koja važi do 20. jula 2018. godine, za kupovinu tokenizovanih Ugovora o Rudarenju „BMF“, Prodajna Ponuda izdata po nalogu Narudžbe za kupovinu potpisana od strane G.C. iz C.T. (RE), koja važi do 20 juna 2018. godine, za kupovinu tokenizovanih Ugovora o Rudarenju „BMF“, proizilazi da su date navedene ponude na osnovu narudžbe i navedenih lica za kupovinu tokenizovanih ugovora.

      Iz Analitička kartica računa u valuti BAM vlasnika Bitminer factori d. o. o. Gradiška za period od 30. 07. 2018. godine do 19.10.2018. godine, Analitička kartica računa u valuti EUR vlasnika Bitminer factori d. o. o. Gradiška za period od 30.07.2018. godine do 19.10.2018. godine, proizilazi da je za navedeni period tačnije za period 31.07.2018. godine do 10.10.2018.godine i 06.08. do 19.10.2018.godine vršene uplate i isplate na račun tužioca i sa računa tužioca.

      Iz Izvoda iz jedinstvenog registra sa računa poslovnih subjekata  dat od strane APIF Banjaluka 01.12.2020. godine, proizilazi da je otvoren glavni račun tužioca kod „Nove banke“ a.d. dana 26.10.2018.godine a da je zatvoren glavni račun 19.10.2018. godine a tako i sa deviznim računom.

      Iz Izvještaja o računima poslovnog subjekta  datog  Centralne banke BiH, proizilazi da je zatvoren račun kod tužene a otvoren kod „Nove banke“.

      Iz Akta Nove banke a. d. Banja Luka broj 016-02-1194/21 od 03.02.2021. godine i priloga tome aktu i to: Kartice računa Bitminer factory d. o. o. Gradiška broj …, „valuta” BAM, za period 26.10.2018. godine do 02.02.2021. godine (12 listova), Kartice računa Bitminer factory d.o.o.Gradiška broj …, valuta EUR, za period 01.01.2018. godine do 02.02.2021. godine (3 lista), SWIFT nalog od 06.08.2018. godine na iznos od 1.000,00 EUR, SWIFT nalog od 06. 08. 2018. godine na iznos od 2.501,00 EUR, SWIFT nalog od 06. 08. 2018. godine na iznos od 9.410,58 EUR, SWIFT nalog od 08. 08. 2018. godine na iznos od 4.888,00 EUR, SWIFT nalog od 08. 08. 2018. godine na iznos od 11.656,00 EUR, SWIFT nalog od 08. 08. 2018. godine na iznos od 1.975,00 EUR, SWIFT nalog od 21. 08. 2018. godine na iznos od 5.770,00 EUR, SWIFT nalog od 21.08.2018. godine na iznos od 906,00 EUR, SWIFT nalog od 22. 08. 2018. godine na iznos od 906,00 EUR, SWIFT nalog od 27.08.2018. godine na iznos od 2.515,84 EUR, SWIFT nalog od 27. 08. 2018. godine na iznos od 334,84 EUR, SWIFT nalog od 31.08.2018. godine na iznos od 488,00 EUR, SWIFT nalog od 11. 09. 2018. godine na iznos od 660,74 EUR, SWIFT nalog od 12.09.2018. godine na iznos od 24.570,00 EUR, SWIFT nalog od 12.09.2018. godine na iznos od 20.000,00 EUR, Specifikacija UniCredit Bank a. d. Banja Luka o zaprimljenim i vraćenim SWIFT nalozima i to: SWIFT nalog od 21. 09. 2018. godine na iznos od 2.000,00 EUR (primljen), SWIFT nalog od 01.10.2018. godine na iznos od 2.000,00 EUR (vraćen), SWIFT nalog od 05. 10. 2018. godine na iznos od 24.938,00 EUR (primljen), SWIFT nalog od 08. 10. 2018. godine na iznos od 24.938,00 EUR (vraćen), SWIFT nalog od 08. 10. 2018. godine na iznos od 2.970,00 EUR (primljen), SWIFT nalog od 09. 10. 2018. godine na iznos od 2.970,00 EUR (vraćen), SWIFT nalog od 08. 10. 2018. godine na iznos od 2.970,00 EUR (primljen), I SWIFT nalog od 09. 10. 2018. godine na iznos od 2.970,00 EUR (vraćen), proizilazi da je za navedeni period vršene uplate i isplate za Ministarstvo finansija – doprinosi, posebni doprinosi, porez na platu, određene vrste usluga te isplate tako da je zaključno sa 02.02.2021.godine stanje duga 315,97 KM, da je na Euro računu konstatovan priliv od strane tužene u iznosu od 170.991,14 KM odnosno 87.426,38 eura te da su vršene uplate iznosa iz inostranstva po pojedinačnim nalozima.

      Iz Nalaza i mišljenja vještaka elektrotehničke struke Ivana Bobana iz jula i oktobra 202301.godine, proizilazi da je vještak na osnovu uviđaja na licu mjesta, dokumentacije u spisu, uvidom u tehničku struktruu i karakteristike informacione opreme koju posjeduje tužilac vezano za prozvodnju kriptovaluta, gdje je vještak konstatovao da tužilac posjeduje informatičku opremu na kojoj je instalisan pametni ugovor koji je povezan sa platformom Etherum gdje je vještak utvrdio tehničke detalje pametnih ugovora koji posjeduje tužilac na kojoj platformi je tužilac proizveo 100 miliona Bitminer factory tokena (BMF) da je na osnovu uvida u bazu podataka za predmetne ugovore za predmetni projekat vještak utvrdio izdate tokene počev od 24.07. do 13.12.2018.godine gdje je za vrijeme trajanja ICO perioda kupcima koji su prema tužiocu uredno platili ugovoreni iznos izdano 1.612.626,88 tokena, čija vrijednost iznosi 1.612.626,88 USD, a čija je vrijednost koji je uredno uplaćen iznosi 1.318.447,36 tokena odnosno 1.317.447,36 USD, da vezano za kapacitet tužioca za proizvodnju digitalnog prostora na Eth platformi te je vještak dao kapacitet za svaki period za proizvodnju Etheruma po danu tako da za period 01.07.2018.godine do 28.02.2019.godine iznosi 0,667 Eth po danu, za period 01.03. do 30.06.2019. godine 0,688, za 01.07. do 31.12.2019.godine 0,567, 01.01. do 30.06.2020. godine 0,611, za 01.07. do 31.12.2020.godine 0, 443 i za period 01.01. do 30.06.2021.godine 0,229 Etheruma po danu. 

      Prilikom izjašnjenja ovog vještaka na osnovni nalaz i mišljenje isti se izjasnio da je ovdje riječ o transakcijama koje su izvršene na ETH platformi prema kupcima tokena a koji u suštini predstavljaju digitalnu potvrdu da je kupac primio tokene prema ugovoru, da period do 31.12.2018.godine tj. ICO period vještak je našao iz dokumenata koji opisuje predmetni projekat a radi se o White paper-u odnosno Biznis planu te  Pitch deck i One pager, da vještak može potvrditi da su se događale stvarne transakcije koje znači prenos kupljenih tokena na digitalni račun kupca i riječ je o 572 pojedinačne stvarne transakcije, da predmetne transakcije nije moguće falsifikovati jer su unesene u Blockchain a što predstavlja decentralizovanu tehnologiju za transfer različitih vrsta podataka a koja se odlikuju između ostalog visokim stepenom sigurnosti zapisanih podataka koji se nalaze na hiljadama različitih kompjuterskih sistema koji su fizički distribuirani po čitavoj planeti a potpuno su identični i na taj način je onemogućeno bilo kakvo falsifikovanje podataka u Blockchain tehnologiji, kada se govori o pojedinačnim transakcijama riječ je o transakcijama za kupovinu BMF tokena i oni su se desile u periodu od 24.07. do 13.12.2018. godine, da se iz podataka koje je vještak imao nije moguće dobiti podatak kada su vršene pojedinačne uplate da u tehničkom smislu izdavanja BMF tokena se može provesti i prije novčane uplate a sada da li je to bilo u praksi da li je u skladu sa važećim propisima to se vještak ne može izjasniti, da su prateći ugovori za kupovinu BMF tokena sadržavali prava i obaveze ugovornih strana kada je u pitanju kupovina i isporuka tokena, da ICO period predstavlja vremenski okvir u kojem pokretač projekta vrši prodaju tokena po ovlaštenoj cijeni a ista se vrši i u pravilu i nastavlja i nakon ICO perioda sve do vremena do kada proizvođač odabere odnosno prodavalac tokena odnosno vremena koje može biti definisano i određenim pravnim aktima pa po isteku i tog drugog vremena neprodati tokeni se uništavaju i to je tako i u praksi.

      Iz dopune nalaza i mišljenja istog vještaka proizilazi da je vještak dopunio nalaz vezano da se izvrši identifikacija predmetne 572 transakcije, te je vještak u tom smislu izvršio odnosno postupio u skladu sa datim zadatkom te uvidom u sistem tužioca utvrdio da je distribucija tokena vršena na digitalne adrese u 4 grupe i to korisnici koji su kupili tokene na osnovu ICO ponude i to plaćanjem novcem ili kripto valutom zatim korisnici koji su kupili BMF tokene putem Web-a (plaćanje Etherumom ili Bitchchain) zatim korisnici kojima je token isporučen u reklamne svrhe (Bounty) i korisnici kojima je token isporučen kao naknada za angažman na projektu (Manegement), da je distribucija vršena u skladu sa biznis planom gdje je jasno vidljivo da je 87,65% tokena distribuirano putem ICO ponuda kupcima, 1,90% Web kupcima, 8,65% BMF Manegement-u i 1,79% Bounty program, da je vještak obradio način kupovine tokena i to na klasičan način što podrazumjeva izdavanje narudžbe i prodajne ponude i to slanjem narudžbe,dostava prodajne ponude, prihvaćanje ponude, uplata sredstava na banku, zatim novac liježe na račun prodavača ili alternativna uplata putem kripto valute i nakon toga vrši se transfer tokena na digitalni račun kupca, u ovom slučaju uključen je kupac tokena, prodavac tokena i Banka kao posrednik, da je prva zabilježena transakcija tokena na račun kupca obavljena dana 24.07.2018.godine dok je poslednja 13.12.2018.godine, što se tiče kupovine putem Web-a na način da je ostavljena mogućnost kupovine kripto valute BTC i ETH uz primjenu Blockchain tehnologije u ovom slučaju niti kupac niti prodavač nisu morali pribaviti papirnu dokumentaciju dovoljno je bilo da kupac popuni Web formular i da korišćenjem Blockchain tehnologije sa svoje digitalne adrese pošalje određenu količinu kripto valute na digitalnu adresu koju je za ovu namjenu koristio prodavac i nakon uplate izvršen je prenos tokena na digitalni račun kupca u uplaćenoj protivvrijednosti kriptovalute te su navedene digitalne adrese koju je koristio prodavač tokena. Što se tiče prodaje tokena vezano za Management i Bounty program da shodno biznis planu prodavač ima pravo raspolagati sa 10% tokena za BMF Management i 2% za potrebe Bounty programa i da je prodavac ovlašten izvršiti distribuciju tih 10% tokena osobama koje su osmislile pokrenule i razvile projekat kao i 2% u reklamne svrhe, da je vještak u nalazu pokazao transakcije zabilježene na Blockchain platformi gdje su navedeni elementi te broj transakcije, datum transakcije, digitalna adresa primaoca, količina BMF tokena, plaćeni iznos, naziv kupca, kategorija kupca, broj ICO ugovora , datum narudžbe, datum ponude i datum plaćanja. Da se vještak izjasnio i o performansama grafičke kartice RX470 i nakon 18.12.2020.godine gdje je vještak utvrdio da predmetna grafička kartica može i dalje raditi u režimu za proizvodnju kriptovalute Etherum, da su performanse smanjene i iznose oko 28,5% od nominalnog kapaciteta i u postrojenju tužioca se trenutno proizvodi kriptovaluta Etherum clasic da nije bilo tehničkih ograničenja da se predmetna kartica može koristiti i nakon 18.12.2021.godine. 

      Iz Nalaza i mišljenja vještaka finansijske struke Dijane Ostić iz septembra i oktobra 2021.godine, proizilazi da je vještak na osnovu dokumentacije u spisu te dokumentacije koju je vještak dobio od parninčih stranaka gdje je vještak navela da je predmetni ICO projekat je inicijalna i javna ponuda tokena kojim se prikupljaju sredstva putem internet kampanje u kojoj se informiše javnost o projektu, uslovima ponude, iznos finansijskih sredstava koji se trebaju prikupiti račun na koji se sredstva uplaćuju, valute koje su prihvaćene kao sredstva za kupovinu tokena, cijenu tokena i druge bitne elemente za investitore u dokumentu koji nosi naziv White paper, a čija izmjena nije dozvoljena, da predmetna inicijalna i javna ponuda ima sledeće bitne elemente i to vrijednost emisije 100 miliona USD, broj tokena 100 miliona, nominalne vrijednosti 1 USD, ulaganje prikupljenih sredstava je 80% u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora a 20% u hardversku imovinu za izradu digitalnog prostora, da je trajanje do 31.12.2018.godine da je za prvi mjesec prodaje utvrđen popust od 18%, 12% za drugi mjesec i 6% za treći mjesec ponude nakon čega više popusta nema, da je oprema koja je bila predmet vještačenja po vještaku elektro struke mogla da proizvede 581,303 ETH odnosno 11,62606 ETH po jednom kompletu, da je ukupna vrijednost ugovora koji je za tužioca zaključila ERA 1.435.104,00 Eura odnosno 2.806.819,46 KM, da je ukupna vrijednost svih zaključenih ugovora kako preko ERA tako i sa tužiocem 8.063.708,56 Eura odnosno 15.771.243,11 KM, da je ukupna vrijednost ugovora koje je sklopio tužilac sa kupcima 6.628.604,56 Eura odnosno 12.964.423,66 Eura, da je vještak utvrdila porijeklo uplata iz kojih proizilazi da su uplate vršene od strane Komerc banke AG, UniCredit banke Austrija, UniCredit banke SPA, Deutsche bank AG, da ukupan iznos uplata koje je tužena odbila odnosno nije prihvatila 65.756. Eura odnosno 128.607,56 KM i to su uplate sa UniCredit SPA, Deutsche AG, Komerc bank AG i UniCredit bank Austrija AG, da je vještak utvrdila da bi uz prosječno predviđeni popust od 12% ukupno očekivana visina prikupljenih sredstava iznosila 88 miliona USD, da je vještak obračunala i dobit koju je tužilac ostvario da je u skladu sa projektom iste uložio na način kako je to opisano biznis planom, te je utvrdila dobit u iznosu od 27.872.901,02 KM koji iznos je vještak dobila na taj način što je dobijenu vrijednost ETH umanjila za ukupna ulaganja u opremu troškove amortizacije objekta, troškove električne energije, procjenjeni trošak održavanja od 1%, koji obračun je napravljen na način da je vještak imajući u vidu nalaz i mišljenje vještaka elektro struke utvrdila da je predmet vještačenja bilo 50 kompleta koji mogu provesti za period 01.07.2018. do 30.06.2021.godine 581,303 ETH odnosno po jednom kompletu 11,63 ETH, da je vrijednost objekta u koji je smještena oprema 171.770,74 KM, da ukupna vrijednost opreme i objekata za 450 kompleta iznosi 355.517,53 KM što po jednom kompletu iznosi 7.110,35 KM, da ukupna vrijednost ugovora iznosi 15.771.243,11 KM od toga 20% od vrijednosti ugovora iznosi 3.154.248,62 KM, da je vještak prikazao imajući u vidu ukupno obračunata sredstva koja je bila uložena u digitalne operacije podijeljena sa troškom nabavke jednog kompleta te na taj način je dobila ukupan broj kompleta koje bi tužilac mogao da kupi na osnovu vrijednosti ugovora te obnovljiva sa brojem proizvedenih ETH po jednom kompletu što ukupno iznosi 3.154.248,62 KM, te navedeni iznos pomnožen sa vrijednosti 1 ETH i dobila vrijednost ETH u iznosu od 19.647,055,35 USD odnosno 32.517.821,66 KM što umanjeno za troškove električne energije daje iznos od 27.972.901,02 KM. Nadalje vještak je utvrdila imajući u vidu vrijednost dobijene u tački 4. Nalaza a imajući u vidu Biznis plan koristeći nalaz i mišljenje vjštaka elektro struke očekivana prikupljena sredstva po osnovu inicijalne ponude tokena u iznosu od 88 miliona USD, te od toga obračunata sredstva koja su bila uložena u digitalne operacije podijeljena sa troškom nabavke jednog kompleta dobila ukupan broj kompleta koju bi tužilac a da je realizovao emisiju tokena mogao da kupi te broj kompleta pomnožio sa brojem proizvedenih ETH po jednom kompletu dobila broj ETH koju bi oprema u vrijednosti od 30.052.915,20 KM mogla da proizvede pomnožena sa vrijednosti 1 ETH i dobila vrijednost od 187.192.374,15 USD odnosno 309.821.911,26 KM i kada se odbiju troškovi električne energije umanjeno za ukupna ulaganja u opremu i druge troškove dobije se ukupna dobit koju bi tužilac ostvario 260.519.010,68 KM. Da je vještak takođe utvrdila koliko bi a na osnovu utvrđenog iznosa iz tačke 1 mišljenja (broj ugovora zaključen u ICO projektu kako sa tužiocem tako i sa ERA odnosno njihovu ukupnu vrijednost) uz uslov da 20% tog iznosa kako je bilo predviđeno biznis planom, bi bilo uloženo u opremu za proizvodnju digitalnog prostora a imajući u vidu nalaz i mišljenje vještaka elektro struke a na osnovu definisanog pripadajućeg iznosa ulaganja navedena platforma bi proizvela u periodu 31.12.2018. do 30.06.2021.godine 5.155,56 Eth pa vrijednost na dan 02.09.2021.godine iznosi 32.517.821,66 KM te utvrdila vrijednost a na osnovu očekivanog iznosa sredstva koja bi se prikupila emisijom 88 miliona USD imajući u vidu nalaz i mišljenje vještaka elektro struke definisani iznos ulaganja navedena oprema bi za period 31.12.2018. do 30.06.2021.godine proizvela 49.139,21 ETH što po vijednosti ETH na dan 02.09.2021.godine iznosi 309.821.911,26 KM. Vještak je pojasnila u svom izjašnjenju da iznosi iz tabela 6 i 8 Nalaza predstavljaju i to u tabeli 6. Prikazani obračun dobiti na osnovu ugovora koji su prikazani u tabeli 1. Nalaza na strani 7. odnosno ugovor koji je zaključio tužilac i ERA a u tabeli 8. je iskazana vrijednost ETH po osnovu napred navedenih ugovora, tabela 6 je služila za obračun u tabeli 8 a isto je i u tabeli 7 i 9. Da se vještak izjasnila vezano za uslove u kupovini tokena te da u zavisnosti od perioda kada je ponuda sačinjena za koji period je važila negdje je bilo 0,82 USD a negdje 0,88 USD tj. umanjena za popust koji je važio u tom periodu, da je vrijednost 1 tokena 1 USD, da je samo trajanje propisano do 31.12.2018.godine, da se vještak izjasnila da je vještačenje sačinjeno na osnovu materijalnih dokaza odnosno svake pojedinačne ponude, da nije nemoguće da jedno te isto lice u više navrata izvrši kupovnu tokone. 

      Što se tiče dopune nalaza i mišljenja navedenog vještaka isti je sačinila dopunski nalaz i mišljenje a na osnovu dokumentacije u spisu te dokumentacije u prilogu tog dopunskog nalaza te dala mišljenje da količina BMF tokena prema prodajnim ponudama tužioca iznosi 8.106.315,00 Eura odnosno njihova vrijednost iznosi 6.628.692,56 Eura od čega je uplaćeno 93.521.88 Eura odnosno 115.806,63 tokena a prema ponudama ERA količina BMF tokena iznosi 1.712.059 a njihova vrijednost 1.436.924 Eura od čega je uplaćeno 1.009.827,70 Eura odnosno 1.205.975,81 token, a ukupan broj tokena u ponudama prije 26.07.2018.godine po ponudama koje je dao tužilac iznosi 7.556,00 čija ukupna vrijednost tokena iznosi 6.840 Eura a uplaćeno je 6.940,00 Eura odnosno 7.664,53 tokena. A ukupan broj tokena poslije 26.07.2018.godine po ponudama koje je dao tužilac iznosi 8.098.759, tokena čija je vrijednost 6.621.852,56 Eura odnosno ukupno je po tim ponudama uplaćeno 86.581,88 Eura odnosno 108.142,10 tokena da ukupan broj tokena prije 26.07.2018.godine po punudama koje je dala ERA iznosi 1.457.811 Eura ukupne vrijednosti 1.243.345 Eura od čega je uplaćeno 963.848,70 Eura odnosno 1.159.009,81 tokena, a ukupan broj tokena po ponudama ERA poslije 26.07.2018. godine iznosi 254.248 tokena odnosno njihova vrijednost iznosi 192.979 Eura gdje je uplaćeno 45.979 Eura odnosno 46.966 tokena da nije bilo prodajnih ponuda koji glase od nekog drugog pravnog lica, da je bilo ukupno 18 narudžbi naslovljeno na Bitminer factory ICO d.o.o.Gradiška ukupne vrijednosti 6.586.187,57 Eura odnosno 8.054.710 tokena a uplaćeno je 60.510,88 Eura odnosno uplaćeno je 75.921 token, da postoji jedna ponuda odnosno narudžba za kupovinu poslije 30.09.2018.godine koja je uplaćena na račun ERA 1.000,00 tokena u vrijednosti od 1.220,00 Eura.

      Prilikom izjašnjenja na navedeni nalaz i mišljenje vještak se izjasnila da je period do kada ICO period traje je 31.12.2018.godine, da je obzirom na vrstu projekta te činjenicu da su prilikom svake emisije investitori se tek pred kraj isteka roka od ponude odlučuju za investiranje a da bi uspješnost emisije bila u iznosu koji je utvrđen u osnovnom nalazu vještak je potvrdio na osnovu podataka da je u 2018.godini kada je predmetna emisija bila aktivna prikupljeno 21.600.000.000,00 USD iz čega proizilazi da procjenjena sredstva prikupljena predmetnim projektom ili javnoj ponudi bi iznosila 0,50% od ukupno prikupljenih sredstava iz javnih ponuda u 2018.godini.

  Iz izjave svjedoka dr Z.G., proizilazi da je ista zaposlena na Univerzitetu Istočno Sarajevo OJ Ekonomski fakultet Pale, da se ista bavi kao vanredni profesor na užoj naučnoj oblasti poslovne finansije pa tako pravi i sve finansijske novitete među kojima spada i inicijalna ponuda tokena i time se bavi već čitavu deceniju a prvi rad iz ove oblasti je objavljen 2014.godine pod nazivom Prednost kao Crowedfounding-a kao alternativnog izvora finansiranja malih i srednjih preduzeća te da je taj rad prema navodima google Akademika u Svjetskoj naučnoj literaturi citiran preko 70 puta, nakon toga su uslijedili brojni radovi i poglavlja knjiga za američkog izdavača akademske i naučne literature IG Global ukupno 8 radova iz navedene tematike i problematike, a kao kruna svega je naučna monografija pod nazivom grupno finansiranje teorija i praksa objavljena 2020.godine, da je pored toga i recezident nekoliko knjiga iz ove oblasti za američkog izdvača i naučne i akademske literature Teor i Frensis group, da inicijalna ponuda tokena predstavlja inovativni oblik finansiranja preduzeća odnosno projekata prodajom tokena u ograničenom vremenskom periodu po unapred definisanom cijenom ili cijenama jer postoje cijene sa popustom i bez popusta određenog broja tokena za neku od Fiat valuta (a to su klasična sredstva plaćanja zvanične valute USD, eur i sl.) ili neku od glavnih kripto valuta ETH ili BCF, da je prva faza u predstavljanju ICO javno obavještavanje javnosti da dređeno preduzeće odnosno razvojni tim koji stoji iza određenog projekta od kojeg se traži finansiranje da namjerava da se pokrene ICO, nakon toga taj razvojni tim objavljuje nestandardizovani dokument tzv – biznis plan odnosno White paper, koji je ekvivalent prospektu u IPO (inicijalna javna ponuda) koji je obima 10-30 strana i sadrži elemente o projektu tehničke detalje vrijeme trajanja, iznos sredstava koje je potrebno prikupiti, cijenu po kojoj se tokeni prodaju kao i banku kod koje se otvara račun za uplate u Fiat valutama i platforma peko koje se vrše uplate u kripto valutama, da nerijetko White paper sadrži i podatke o biografijama i fotografijama razvojnog tima koji stoji iza tog projekta kao i podatke o uspješnim ICO –ovima koje su proveli, druga faza projekta jeste izbor komunikacijskih kanala preko kojih će se White paper prikazati široj javnosti dakle izbor drugih medija odnosno reklamna kampanja samog ICO, a treću fazu čine sama prodaja i kupovina tokena koja se može odvijati u klasičnom smislu upotrebama u Fiat valutama i to je važna uloga banke posrednika, te ukoliko bude bilo kakva opstrukcija od strane banke to dovodi u pitanje čitava ICO. Kod uplata u kripto valutama White peper je naznačeno na kojem se Blockchain odvijaju transakcije gdje se vrši transfer sredstava iz jednog u drugi elektronski novčanik odnosno iz elektronskog novčanika kupca u elektronski novčanik prodavca, odnosno ponuđača dok kod klasičnog odvijanja kupovine tokena investitor uplaćuje Fiat valute na račun prodavca otvoren kod banke, zatim banka stavlja na raspolaganje ta sredstva prodavcu odnosno pokretaču ICO a nakon toga prodavac označava određeni broj tokena u elektronski novčanik investitora odnosno kupca a konačan cilj je prikupljane finansijskih sredstava za realizaciju projekta iako su ista prikupljena u obimu koji je naznačen u White paper, pokretač ICO projekta može da krene u realizaciju projekta, da je ICO savremeni oblik grupnog finansiranja u svijetu Blockchain tehnologije, da je upoznata sa konkretnim projektom odnosno tokenom tužioca iz njegovog biznis plana i isti je sadržavao sve bitne elemente kako bi bio uspješno okončan, da je token moguće kuptii klasičnom uplatom u Fiat valutama gdje ulogu posrednika igra Banka a drugi način jeste preko specijalizovanih platformi gdje se uplate vrše u kripto valutama. Kod klasične kupovine može da bude naglašeno u White peper da mora da postoji narudžba od strane investitora na konkretnom slučaju kupca tokena i obaveza dostavljanja ponude od strane prodavca u ovom slučaju pokretača ICO a ukoliko to nije naznačeno transakcija se odvija na način da kupac tokena uplaćuje iznos novca koji želi na račun prodavca a to je u konkretnom slučaju Banka pokretača ICO, nakon toga Banka stavlja na raspolaganje novčana sredstva prodavcu koji zatim u elektronski novčanik kupca prebacuje određeni broj tokena koji je ekvivalentan uplaćenom iznosu i Fiat valutama a što se tiče kupovine u kripto valutama tu nema posrednika nego se direktno iz elektronskog novčanika kupca prebacuje određeni broj kripto valuta ili iznos kripto valuta u elektronski novčanik prodavca u ovom slučaju pokretač ICO koji nakon toga prebacuje kupcu određeni broj tokena, da je očekivani rezultat ono što je naglašeno u White paper a to je prikupljanje određene novčane sume, da za uspjeh neke ICO kampanje nije neophodno da postoji narudžba, ponuda ili ugovor u klasičnom smislu jer White paper sam po sebi predstavlja svojevrsnu ponudu gdje postoje svi bitni elementi i da je riječ o tzv. pametnim ugovorima, da postoje faze ICO pojekta i to prva faza Earlybird koja podrazumjeva Pre-ico ili preprodaju i ova faza se pokreće prije zvaničnog pokretanja a u cilju prikupljanja sredstava od investitora koji su već upoznati sa projektom u cilju pokrivanja troškova same kampanje, kao npr. angažovanje eksperata i slično i da je u ovoj fazi moguće kupiti tokene uz određeni popust kao određeni stimulans investitorima u ranim fazama, da druga Earlybird faza predstavlja zvaničnu kampanju dakle glavnu kampanju u kom periodu se tokeni prodaju na popustu za određeni vremenski period kada su definisani popusti a u konkretnom slučaju to su 18,12 i 6% i ova faza se provodi s ciljem prikupljanja sredstava za glavni projekat, a treća faza je javna prodaja odnosno Communitedseal u kojoj se tokeni prodaju bez popusta i što je karakteristično da se najveći iznos sredstava prikupi u ovoj zadnjoj fazi iz razloga što se uključi veliki broj investitora a skromnijim iznosima a misli se na uplate u Fiat valutama i dolazi do izražaja moć gomile i u ovoj fazi se obično prikupi najveći dio sredstava. Što se tiče izbora posrednika u klasičnoj prodaji ključno je povjerenje i dobar poslovni odnos sa institucijom odnosno Bankom, da ona prati svog klijenta u njegovim poslovnim poduhvatima a drugo je specijalizacija Banke odnosno iskustva u obavljanju određenih vrsta poslovanja npr. ako je Banka imala iskustva u Blockchain tehnologiji logično bi bilo da može da isprati i podrži projekat koji tangira tu oblast te da opstrukcija od strane posrednika odnosno Banke čitavu ICO projekat može dovesti u pitanje odnosno onemogući da se prikupe sredstva na način kako je to propisano White paper npr. pod opstrukcijama podrazumjevamo promjenu bilo kakvih usluga prilikom otvaranja računa, zatvaranja računa, većih provizija, druga cijena usluge od one koja je ugovorena i slično. 

      Iz izjave svjedoka Z.Š., proizilazi da je ista zaposlena kod tužene na poslovima voditelja poslovnog odnosa u segmentu preduzetničkog bankarstva sa pravnim licima, da je sa tužiocem stupila u kontakt prilikom otvavanja računa da se svi klijenti kod tužene dijele na klijente koji pripadaju internacionalnom centru korporativnom bankarstvu ili preduzetničkom bankarstvu, da je ona neko ko se bavi preduzetničkim bankarstvom a tužilac je klijent koji pripada internacionalnom centru jer su vlasnici nerezidenti osim direktora D.Š., da je ona kao neko ko radi kod tužene bila dužna da sasluša klijenta te da ga uputi ka segmentu kojem pripada pa je tako tužilac pripadao internacionalnom centru gdje je dodjeljen kolegici O.T., da je jednu komunikaciju imala sa g-dinom D.Š. koji je dostavio dokumentaciju potrebnu za otvaranje računa, da je dostavljenu dokumentaciju pregledalo odjeljenje kod tužene koje se zove Procesi a koje se nalazi u centrali banke a koji vrše analizu i dostavljanje dokumentacije zajedno i u saglasnosti sa budućim voditeljem poslovnog odnosa u internacionalnom centru, da ona nije bila učesnik poslovnog odnosa sa tužiocem, da je otvaranjem računa pravnih lica bez obzira kojem segmentu pripadaju centralizovano i odgovorno je odjeljenje Procesi koji se nalaze u centrali banke u Banjaluci.

      Iz izjave svjedoka B.D., proizilazi da je isti zaposlen sada u “Novoj banci” a.d. Banjaluka kao direktor Sektora za upravljanje rizicima i kontroli a prije je bio zaposlen kod tužene na poslovima direktora praćenja usklađenosti i sprečavanja pranja novca, da je on lično imao kontakt sa g-dinom D.Š. te je na njegovu inicijativu održan sastanak nakon što je Banka obavjestila tužioca na raskid poslovnog odnosa, da je upoznat da su vraćene jedna ili dvije uplate a raskid ugovora je instrukcija Odjeljenja za praćenje usklađenosti i sprečavanja pranja novca, a koje je usledilo nakon prikupljanja dodatnih informacija od klijenta o tome čime se on bavi, da bi se nakon toga konsultovali pravni poslovi te je nakon njihove potvrde klijentu ovdje tužiocu dostavljena obavjest o raskidu poslovnog odnosa, da je stav grupacije da Banka ne treba da ima poslovne odnose sa firmama koje se bave trgovinom kripto valutama ili su na drugi način u vezi sa kripto valutama, on je ta saznanja stekao preko predmetnog odjeljenja, da je instrukcija dostavljena putem mejla od tog odjeljenja, da je ključni zaključak da je tužilac kompanija koja je u vezi sa kripto valutama je to što su sredstva prikupljana kroz inicijalnu ponudu a emitovane su kripto valute a to je bio ugovor i neka druga prateća dokumenta, da je dokumentaciju dostavio sam klijent, da je predmetno odjeljenje provelo instrukciju za postupanje izvedeno iz grupnog pravila ali nezna da li je to bilo ustanovljeno nekim pravnim aktom ili je to bilo u nekoj prelaznoj fazi, da je dodatni rok od 5 dana ostaljen nakon dogovora sa g-dinom D.Š. koji je rekao da ovdje nije riječ o kripto valutama nego da se time bavi proizvodnjom električne energije te da ukoliko Banka zatvori račun predmetni projekat se neće moći realizovati odnosno doći do prekida prikupljanja sredstava pa je Banka iz tog razloga ostavila rok od 5 dana da se otvori račun kod druge banke. Nadalje svjedok izjavi da nezna odakle su uplate dolazile i nije znao da je sama Unikredit grupacija ne samo da je vodila transakcije vezano za kripto valute nego je bila i suvlasnik jedne od kripto valuta, da je na sastanku bio prisutan g-din D.Š., njegova saradnica, g-đa O.T. i A.M., da je on bio u to vrijeme nadređen O.T. a A.M. je bio u to vrijeme direktor i nadređeni Z.Š. i da su njih svečetvoro bili iz sektora prodaje, da je taj sastanak održan na inicijativu klijenta, da je on odabrao ko će biti prisutan da je bilo govora da g-din D.Š. dostavi ugovore prevedene na engleski i talijanski jer je on rekao da može doći do prekida uplata a da je bila instrukcija da se to pošalje na tumačenje Grupi, da je red stvari bio takav da je prvo upućen dopis o raskidu sa otkaznim rokom od 15 dana a u okviru tog roka se održavao sastanak da bi se otkazni rok odužio na još 5 dana, da koliko on zna g-din D.Š. nije dostavio prevode ugovora, da su članovi grupacije pojedine banke kao i UniCredit banka u Italiji, da postoji grupni organi po segmentima, odjeljenjima, da su sve članice na nivou Centralne i Istočne Evrope jedan blok, da na nivou grupacije imaju rukovodioce divizije, a instrukcije i pravila grupacije su obavezna za sve članice grupacije osim kada se ista kose sa lokalnim zakonodavstvom nakon čega se od članice grupacije šalje zahtjev da to pravilo bude izuzeto ili riješeno na drugačiji način, da je grupno pravilo bilo to da se ne može članica grupacije baviti odnosno ne može imati račun subjekt čije je poslovanje u vezi kripto valuta, da je zaključak donesen na bazi dokumenta koje je klijent priložio tuženoj a nadležno odjeljenje za sprečavanje i pranje novca je donio odluku o tome putem mejla, a njihovo obrazloženje je bilo to da se ne smije ulaziti u poslovni odnos sa firmama koje se bave kripto valutama, da on nije zaključio da se bavi kripto valutama nego da je u vezi sa kripto valutama, da se ne može sjetiti na osnovu čega je to zaključio odnosno koje ugovore i slično, da se ne sjeća da su uplate vraćane prije nego što je ugovor raskinut. 

      Iz izjave svjedoka N.P., proizilazi da je ista zaposlena kod PVA group od marta 2021.godine na poslovima stručnog saradnika za pravne poslove a prije toga u osiguranju “Aura” takođe na pravnim poslovima, da je do sredine 2018.godine bila zaposlena u firmi Latonedil BH doo na pravnim poslovima da bi od sredine 2018.godine dobila ponudu da pređe odnosno da se uključi u poslovanje tužioca na pravnim poslovima jer je firma u to vrijeme bila u osnivanju i tu je ponudu prihvatila, da je prisustvovala jednom sastanku koje je održano u prostorijama tužene gdje je pored g-dina D.Š. i nje prisustvovao i B.D., A.M. i O.T., da je dan prije održavanja sastanka obavještena od strane g-dina D.Š. direktora da je zaprimljen raskid ugovora o otvaranju računa u KM i stranoj valuti te je zamoljena da isti pogleda dok on pokuša da stupi u kontakt sa nekim iz Banke kako bi razgovarali o tom problemu, da taj dan nije uspio dobiti nikoga odnosno nije uspio stupiti u kontakt ni sa g-đom O.T. da bi sledeći dan ujutro zamoljena da zajedno sa njim u svojstvu pravnika prisustvuje sastanku sa predstavnicima tužene, da je na tom sastanku još jednom pojašnjeno od početka sama svrha projekta da ne postoji mogućnost bilo kakve promjene u toku trajanja projekta kao i štetne posledice koje su već nastupile i koje bi mogle da nastupe nakon raskida ugovora, da nikakva dodatna dokumentacija nije tražena niti je tužilac imao bilo kakve promjene u poslovanju od dana osnivanja do dana raskida, da je opšti utisak nakon sastanka bio da su oni uspjeli razjasniti nesporazum da je sa tuženima jedino bilo sporno shvatanje pojma tokena u cijelom projektu gdje im je objašnjeno da token nije isto što i kripto valuta, da su oni nakon sastanka bili sigurni da će i pored do tada pretrpljene štete uspjeti nastaviti sa projektom na način da će ugovor ostati na snazi da bi na putu do Gradiške dobili informaciju da su predstavnici tužene ponovo poslali mejl tražeći opet ista pojašnjenja kao i ugovor koji je služio kao osnov za plaćanje na italijanskom jeziku a koji ugovor im je već ranije dostavljen na zvaničnom jeziku BiH a preveden od strane ovlaštenog tumača a koju problematiku su već razjasnili na sastanku i to je potvrđeno i mejlom gdje je sve objašnjeno da bi nakon toga dobili novi dopis o dozvoli za rad u narednih 5 radnih dana, a koji rok je faktički u sastavu otkaznog roka a u tom periodu nisu bili u mogućnosti primati transakcije a Banka je isti dan kada je poslala mejl o raskidu raskinula ugovor, a raskid ugovora je u tom momentu značio prekid projekta jer za vrijeme trajanja emisije nije moguće promjena banke posrednika niti su se mogli primati prilivi a na sastanku se saznalo da su neke uplate već vraćene.

      Iz izjave svjedoka O.T., proizilazi da je ista zaposlena kod tužene na poslovima specijaliste za radove i upravljanje proizvodima, da je ona stupila u kontakt sa tužiocem prvi put nakon što je tražila od klijenta dokumentaciju koja je bila osnov određenih priliva na deviznom računu a koje je od nje zatražilo Odjeljenje za sprečavanje pranja novca, da je kontaktirala Z.Š. kako bi dobila eventualne kontakte i njenu podršku za obezbjeđivanje tražene dokumentacije, da je tužilac bio dodjeljen njoj i ona je potpisala ugovor o otvaranju računa, da je prije potpisivanja ugovora dokumentaciju pregledala kolegica Z.Š. i ona je bila kompletna, da se ne sjeća da li je pročitala prevod naziva tužioca ali i da jeste u tom momentu nebi joj bilo jasno o čemu se tu radi, da postoji procedura za otvaranje računa pravnih lica, da ona nije nadležni organ za praćenje transakcija klijenta pa samim tim nije mogla postavljati pitanja koja su od značaja za otvaranje računa nego to radi posebno odjeljenje, da ona u tom momentu kada je dobila nalog nije znala o čemu se radi a kasnije je dobila informaciju da se radilo o poslovima vezano za kripto valute, da u tom momentu nije ni znala da je banci sumnjivo kada neko radi poslove sa kriptovalutama, da nije imala saznanja da je neko obavjestio neku državnu Instituciju, Tužilaštvo, MUP i slično, da Banka odbija izvršenje transakcije u slučaju da se radi o sankcionisanim zemljama i pojedincima a može da odbije sve ono što nije u skladu sa grupnim pravilima ili politike Uni kredit grupacije, da odbijanje transakcije je u nadležnosti drugog odjela a ona je samo dobila obavještenje o odbijanju transakcija da je ona prosledila klijentu dokumentaciju tj. Swiftove o odbijenim prilivima, da joj je poznato da postoje grupa pravila i politike, da je ona pripremala dokument koji je izrađen sa kolegama iz pravnih poslova u kojoj obavještavaju klijenta da u određenom roku raskidaju jednostrano ugovor o poslovanju, da je nakon prijema navedenog dopisa tužilac je kontaktirao nju na koji način da se odvija poslovanje aku mu se zatvori račun te je tražio sastanak sa njom i njenim nadređenim, da je nakon tog sastanka a zbog regulative vremena koje je potrebno klijentu da se otvori račun u drugoj banci produži prvobitno navedeni rok da ona nije bila ovlaštena donositi takve odluke nego je postupila po naređenju B.D., da koliko je njoj poznato tužena nedozvoljava poslovanje sa klijentima i transakcije vezano za kripto valute, da je ona prisustvovala sastanku gdje je bio prisutan i tužilac, da je tužilac postepeno dostavljao dokumentaciju na jezicima koji nisu službeni u BiH te su oni tražili prevod pa je bilo poteškoća da se to dobije. Da je tužilac objašnjavao sistem prikupljanja sredstava da njoj nije bilo jasno o čemu se tu radi, da se on žalio na odluku o raskidu jer ulagači neće moći da uplate novac da je upravo iz tog razloga i ponuđeno alternativno rješenje u vidu produženja roka za otvaranje računa, da nezna zbog čega je produžen rok ako Banka ne posluje sa licima za koje se tvrdi da se bave kriptovalutama jer ona tu odluku nije donijela nego da to zna onaj ko je donio tu odluku, da kolege iz centrale u Banjaluci su kontaktirale matičnu banku u Italiji i dobili su informaciju da je riječ o klijentu koji se bavi odnosno čije je poslovanje vezano sa kriptovalutama te je bio stav da se izađe iz poslovnog odnosa.

      Iz izjave svjedoka A.M., proizilazi da je isti zaposlen kod tužene kao direktor korporativnog bankarstva da je 2018.godine radio kod tužene kao direktor u segmentu ličnog bankarstva, da se sastanka sjeća u grubim crtama da obzirom da je riječ o temi za koju nije bio nadležan u to vrijeme, da ga je g-din D.Š. kontaktirao vezano za otvaranje računa i slično, on ga je tada uputio na nadležne kolege, da se ne sjeća ko ga je pozvao da vezano za to da li je Banka dozvoljavala poslovanje sa klijentima sa kriptovalutama da oni imaju profesionalce koji se bave tim spornim pitanjima da oni postave upit i dobiju obrazloženje.

      Iz izjave zakonskog zastupnika tužioca D.Š., proizilazi da je isti direktor tužioca i jedan od pet suosnivača, da njegovo poznavanje za sam projekat datira još od 2007.godine kada se bavio softverskim radnjama izradama digitalnih prostora na raznim platformama, da je 2013.godine uradio prvi projekat koji je dosta sličan konkretnom projektu pod nazivom Sistem pametne kuće koji je implementiran u Arapskim emiratima, da nakon toga kreće upoznavanje sa Blockchain tehnologijom da bi se odredio jedan takav projekat potrebno je obaviti niz pripremnih radnji a koje zahtjeva poznavanje IT tehnologije, određena novčana sredstva koja su potrebna za sam razvoj da sama Blockchain tehnologija izdaje jedan projekat koji se zove pametni ugovor, a koja u sebi ima jednu jedinicu koja se zove prikupljanje sredstava putem ICO emisije tzv. pametnog ugovora a da bi napravili jedan pametni ugovor mora se napraviti token u elektronskoj i digitalnoj formi koje podržava jednu od platformi, da je u konkretnom slučaju tužilac koristio platformu Etherum da svi podaci uneseni u tu platformu automatski postaju bez ikakvih mogućnosti promjena i modifikacija, što daje apsolutnu sigurnost a i transparentnost za sve to što se dešava prilikom jedne takve emisije, da je za izradu tokena kao i sam plan za razvoj projekta angažovao tim ljudi van granica BiH, a kako bi projekat bio uspješan i došao do šire mase investitora. To su između ostalog bili i osnivači i još dodatnih 36 ljudi koji su bili direktno u vezi izrade projekta, da je preko 440 ljudi učestvovalo u samoj reklamnoj kampanji projekta tzv. Bounti da su za razvoj projekta uključene firme PVA group, kao firma nosilac koja će da izradi projekat sa zadovoljavajućom tehničkom opremom i opremom određene snage koja može da izvrši tokenizaciju samog projekta, da je bila uključena i firma Sette Energy koja takođe u svojoj vlasničkoj strukturi ima strane osnivače a angažovane su i firme van granica BiH kao npr. ERA čiji su osnivači porodica A., koja u Italiji ima jako dobru reputaciju i iskustvo u obnovljivim izvorima energije kao i Blockchain tehnologije, da se za tuženu odlučio iz razloga što je od 2006.godine kada je registrovao svoje prvo preduzeće u Gradišci pa sve do dana današnjeg tužena je bila banka i to jedna od bitnijih banaka koja je pratila sve njegove projekte i preduzeća koja su nastajali prethodnih godina a i zbog činjenice da je dugo godina proveo u Italiji (10 godina) UniCredit banka je bila za njega najveća institucija što se tiče bankarskog sistema i sigurnosti poslovanja, da je izvanrednu saradnju imao tokom svih godina do nastale predmetne situacije a i danas njegova ostala preduzeća nesmetano posluju preko tužene a i on ima svoj lični račun kod tužene gdje se bavi sličnim djelatnostima iz svijeta kripto valuta, kako kupovine tako i prodaje i to sve nesmetano funkcioniše, da je u toku ove godine dobio rješenje gdje jasno piše da njegovi prilivi i odlivi na ličnom računu dolaze porijeklom iz kripto imovine i oni nemaju problema u vezi sa tim što takođe stoji u dokaznom materijalu. Da je prilikom razrade samog projekta angažovan bio veliki broj ljudi stručnjaka kako iz sektora bankarstva i finansiranja gdje su se oni zajedno i odlučili o izboru banke obzirom da iz dugogodišnjeg iskustva koje je on imao sa tuženom nije bilo dovedeno u sumnju a i njegovi partneri su imali takođe saradnju sa Uni kredit bankom te je dogovoreno da posrednik bude UniCredit banka, a UniCredit banka je u to vrijeme bila jedna od rijetkih banaka koje su investirale Blockchain tehnologiju kripto valute te su prezentovali nove projekte u kojima učestvuju, da je prilikom otvaranja računa bila potrebna određena dokumentacija koja je dostavljena na uvid da je pored toga osoblju Banke objašnjeno o kakvom se projektu radi, a iz samog naziva tužioca po malo zvučan je bio i sam naziv, da ga je kolegica u tom momentu pitala da li reklame koje se pojavljuju na portalima imaju veze sa njegovim projektom da je on rekao da nikakve izjave novinarima nije davao ali da to jeste njihova firma koja će poslovati u Gradišci a proizvodni pogoni će biti instalisani u Novoj Topoli, pa je radnica Banke i u to vrijeme imala saznanja čime se tužilac bavi, da je on i kupovao određenu opremu preko računa tužene za izradu kripto valuta, da je u septembru mjesecu 2018.godine da se ne može sjetiti tačnog datuma, primio poziv iz Italije jer mu se javio jedan od osnivača koji su mu rekli da postoje primjedbe klijenata da se ne može izvršiti uplata na račun odnosno da novac koji se uplati se vraća nazad umanjen za neki iznos od 50-100 Eura koji se zadržavaju kao provizija da je on rekao da je to nemoguće i da mu se nikada slično to nije dogodilo te je tražio da se ponovo izvrše uplate da bi poslije ponovo bio kontaktiran iz Italije gdje su mu rekli da se pojavio još jedan klijent sa istim problemom da bi njegovo objašnjenje ponovo bilo da je to nemoguće, da bi vidio da nakon toga nema priliva na računu a koji su do sada bili redovno i to po nekoliko u toku dana, da bi on nakon toga pozvao filijalu tužene u Gradišci g-đu Z.Š. te je zamolio da provjeri šta se dešava te ga je ona uputila na kontakt u centralu u Banjaluku koji je nadležan za tužioca gdje je dobio broj telefona od g-đe Obrene koju je kontaktirao i objasnio o kakvoj se problematici radi. Da je ona obavjestila tužioca da je bilo uplata ali da je ona vraćena pošiljaocu te da ima određena pitanja koja će poslati na mejl kako bi dobila informacije o samom preduzeću tj. poslovanja, da je bilo oko 6 pitanja na koje je odgovarala a tadašnji radnik tužioca T.M. koja je ujedno i sudski tumač za talijanski jezik i ista su prosleđena filijali Banjaluka nakon čega se desilo zatišje nekoliko dana, da i dalje nisu bili prilivi nego samo pozivi iz Italije da se sredstva vraćaju investitorima u Italiju, da bi 08.10.2018.godine stigao mejl od tužene gdje g-đa Obrena šalje dopis o zatvaranju računa tužioca da bi on isti dan pokušao da kontaktira telefonski g-đu O.T. ali mu se ona više nije javila na mobilni telefon, da bi nakon nekoliko dana ponovo pozvao Z.T. u Gradišku te tražio drugi kontakt kod tužene kako bi mogao objasniti nekome u Banci o čemu se radi. I ona je rekla da će pokušati da zakaže sastanak što hitnije te mu daje broj svog nadređenog A.M. kojeg je kontaktirao i koji mu je učinio uslugu i zakazao sastanak u prostorijama tužene sledeći dan, gdje je bio prisutan tadašnji direktor B.D., O.T. A.M. on lično i njegov saradnik N.P., gdje je on pokušao da objasni koja je namjena prikupljanja sredstava te konfuziju koju su oni imali te su rekli da su u konsultaciji sa svojim IT sektorom, riječ token su rekli da oni pod tim smatraju nešto što oni već koriste za svoje potrebe u svojoj banci, te da im je on objasnio da oni imaju grešku koju je potrebno da se uzmu konsultacije i mišljenja nekog ko razumije sam projekat i riječ token u smislu poslovanja tužioca da im je on objasnio odnosno prezentovao dokumente koji su dostavljeni prilikom osnivanja preduzeća te da se radi o projketu velike novčane vrijednosti i da isti iznosi 100 miliona američkih dolara, te da njihovim postupanjem dovode cijeli projekat u jednu opasnu situaciju njega kao osnivača tog istog projekta te da bi bilo potrebno da se što prije riješi nastala situacija te da se firma vrati u normalno poslovanje, da je on smatrao da je sastanak prošao dobro da je po njegovom mišljenju bilo samo zabluda u tumačenju riječi te nerazumjevanja određenog načina poslovanja kao i same emisije tokena, sastanak je završio, da bi se vratili u Gradišku kolegica T. ga je pozvala i rekla da je stigao još jedan mejl u kome se traže dodatna objašnjenja našta je on rekao da upravo dolazi iz UniCredit banke i da je dao sva pojašnjenja odgovornim licima u toj banci. Nadalje navodi da je nakon toga stigao još jedan dopis gdje raskidaju račun 08. oktobra uz otkazni rok od 15 dana a 11-i dan tj. 19. Oktobra mora se dostaviti račun gdje će se prabaciti sredstva koja su ostala na računu a da će istog dana tj. 08. sve uplate koje budu upućene na račun tužioca blokirati kao i odlive sa tog računa da bi istog dana je tužena zvanično bez ikakve mogućnosti pomjeranja blokira poslovanje preduzeća, da bi obavio još jedan razgovor te objasnio o čemu se radi i tada je dobio sumnje da nešto tako može da se dogodi da bi nedugo zatim došao još jedan dopis iz Banke na kojem piše da oni mogu da se bave poslom kojim su se bavili od samog osnivanja ali 5 dana jer smatraju da je to razuman rok za jedno preduzeće, da Banka zvanično nije nikaka poslala dokument na osnovu čega joj je zabranjeno da posluje sa njegovim preduzećem osim njihovih navoda da se oni ne bave sa preduzećima koji posluju sa kriptovalutama ili da imaju bilo kakvu vezu s njima te da njegovo poslovanje nije u skladu sa pozitivnim propisima BiH iako ima rješenje suda o registraciji, da nijedan dokument nije uručen niti od strane tužene niti grupacije vezano za te njihove navode a i same uplate koje su stizale na račun su stizale iz banaka članica grupacije UniCredit banke u Italiji i Austriji, da gašenje računa u konkretnom slučaju obzirom da se radi o Blockchain tehnologiji gdje nije moguća promjena računa tokom trajanja emisije kao niti bilo kojeg drugog podatka te je projekat bio 100% ugrožen i sama emisija faktički uništena, da je projekat trebao da traje do 31.12. putem prikupljanja sredstava putem ICO emisije da iz izvoda sa njegovog ličnog računa za period 01.01.-18.02.2021. godine se vidi da je u tom periodu vršeno nekoliko uplata od strane kompanije Digital Asset Menagement gdje se vidi da je on uredno zamjenio njegovu digitalnu imovinu tj. Kriptovalute na kripto mjenjačnici u Banjaluci i ta sredstva od kriptovaluta isplatio na svoj račun u UniCredit banci, iz čega se jasno vidi da UniCredit banka uredno posluje sa klijentima koje se bave kriptovalutama pa samim tim i njihovo objašnjenje nije tačno.

      Dakle, iz provedenih dokaza proizilazi da su parnične stranke bile u poslovnom odnosu po osnovu zaključenih ugovora o otvaranju računa u KM i stranoj valuti kojim ugovorom su definisana prava i obaveze ugovornih strana u pogledu vođenja računa kod tužene za tužioca, da je tuženi otvorio račun u KM i stranoj valuti te da je započeo poslovanje u julu mjesecu 2018.godine tj. 26.07.2018.godine, kad je i registrovan.

      Tužilac je osnovan od strane stranih fizičkih lica i domaćeg lica te pravnih lica sa sjedištem u Republici Srpskoj odnosno Bosni i Hercegovini.

      Iz provedenih dokaza proizilazi da je tužilac započeo ICO projekat koji se bazira na Blockchain tehnologiji pametnih ugovora i to putem emisije tokena radi prikupljanja finansijskih sredstava koja bi se u procentu od 80% ulagala u obnovljive izvore električne energije mini hidrocentrale i solarnu energiju a radi izgradnje i proizvodnje električne energije koja bi se u pretežnom dijelu koristila za poslove rudarenja vlasnika tokena a jedan dio proizvedene energije bi se koristio tj. prodavao bi se u elektro energetski sistem Republike Srpske, a dio prikupljenih sredstava u procentu od 20% bi se koristilo za izgradnju hardverske imovine. U cilju realizacije navedenog projekta tužilac je shodno uobičajenoj praksi za realizaciju takvog projekta napravio tzv. Biznis plan koji se zove White paper kojim su definisani svi bitni elementi projekta od emisije tokena prikupljanje finansijsih sredstava, proizvodnje struje, hardvera za rudarenje sa početkom prodaje tokena od 25.05.2018. godine. Takođe u White paper je navedeno i to šta ulagači odnosno kupci tokena dobijaju gdje je navedeno da će se njihova sredstva uložiti u obnovljive izvore električne energije sa stabilnim prihodom da će putem aplikacije nadzorne ploče (Dashboard app) pratiti rezultate rudarenja I upravljanja BMF tokena što će proizvesti eksponencijalni rast prihoda za reinvestiranje kroz farme za rudarenje, zatim mjesto za sigurno pohranjivanje kripto valuta te kvartalni otkup tokena te su predviđeni godišnji prinosi za BMF token i to u zavisnosti od cijene Bitcoin ( BTC), te je pokazano prednosti ovako kupljenog tokena u odnosu na druge načine investiranja, da će se nakon završetka ICO između 10 i 12. Kvartala BMF će se pripremati za uvrštavanje na alternativno ulagačka tržišta u Velikoj Britaniji i svi BMF tokeni će se otkupiti, da je ICO prikupljanje sredstava trebalo biti okončano najkasnije do 31.12.2018.godine, da su predviđeni periodi prodaje tokena sa i bez popusta, te su dati podaci tima koji je bio uključen u pripremu projekata.

      Nakon registracije tužioca odnosno otvaranje računa kod tužene, započet je predmetni projekat u svojoj prvoj fazi stim da je prije registracije bila faza koja je podrazumjevala reklamnu kampanju preko poslovnih partnera tužioca sa kojim su potpisali ugovore u Italiji te širom svijeta putem određenih web portala te nakon toga faza prodaje tokena po povoljnijim uslovima, gdje su zaprimljene narudžbe i dostavljene ponude za prodaju tokena te vršena je prodaja tokena.

      Prije samog projekta tužilac je zaključio ugovore sa društvom ERA kojim je bio zadužen za prodaju tokena u Italiji u ime i za račun tužioca a takođe zaključeni su ugovori sa dva društva i to društvo za izgradnju mini hidro centrale Sette energy i društva za nabavku i ugradnju hardverske opreme PVA group koja društva su bili i osnivači tužioca. 

      Iz dokaza proizilazi i to da je započeta prodaja tokena kako klasičnim putem tj. davanjem narudžbe, ponude te uplatom novca klasičnim valutama (Fiat) na račune koji su određeni u White paper odnosno ponudi, kod Banke tj. ovdje tužene, a koji novac je trebao da bude stavljen na raspolaganje tužiocu nakon čega tužilac izdaje kupcu određeni broj tokena.

      Tužena je nakon što su počeli da pristižu novčana sredstva na račune otvorene kod tužene u stranoj valuti počela da iste vraća odnosno da odbija prilive na te račune uračunavajući za svaku tu transakciju određenu proviziju, I to se dešavalo u toku mjeseca septemba 2018 godine.

  Iz dokaza proizilazi i to da su zastupnici tužioca u Italiji obavjestili tužioca da njihovi klijenti imaju problema sa uplatama na devizni račun tužioca otvoren kod tužene, nakon toga je tužilac saznavši za predmetnu situaciju misleći da je riječ o grešci ponovo rekao da se izvrši uplata da bi nakon toga zastupnik tužioca ponovo obavjestio tužioca da njihovi klijenti imaju problema sa računom tužioca otvoren kod tužene, nakon čega je tužilac ponovo rekao da se izvrši uplata a isti je konktaktirao tuženu te nakon više pokušaja dobio informaciju da Banka vraća uplate te da je ista putem mejla zatražila od tužioca pojašnjenja vezano za djelatnost kojom se bavi kao i pojma tokeni i slično.  

      Nakon što je tužilac dostavio tražene podatke tužena je jednostrano pozivajući se na odredbe člana 5.7. Ugovora raskinula predmetne ugovore uz otkazni rok od 15 dana jer tuženoj kao članici UniCredit grupacije nije dozvoljeno da posluje sa društvima koji se bave trgovanjem, rudarenjem kriptovaluta ili ostalim djelatnostima koji su blisko vezani sa kriptovalutama, kao i činjenici da pozitivni propisi BiH ne poznaju transakcije koje potiču od kriptovaluta te da tužilac tuženoj dostavi u otkaznom roku podatke vezano za račun na koji će se prebaciti novčana sredstva koje se nalaze na računima tužioca.

      Nakon toga tužilac je preko filijale tužene u Gradišci stupio u kontakt sa odgovornim licem tužene u odjeljenju tužene nadležnoj za klijente kao što je on, gdje je i došlo do sastanka, nakon kojeg je usledio mejl vezano za dostavu pojašnjenja o kojima je bilo riječi na samom sastanku nakon čega je tužilac odgovorio da nema potrebe za dostavu bilo kakvih pojašnjenja obzirom da sve što je rečeno na tom sastanku i ono što je ranije dostavljeno dovoljno pojašnjenje za djelatnost kojom se tužilac bavi. Iz dokaza proizilazi i to da je nakon toga tužena poslala mejl kojim je u okviru otkaznog roka ostavila rok od 5 radnih dana gdje bi se primali prilivi i odlivi na računima tužioca smatrajući da je rok od 5 radnih dana razuman rok, u kom periodu tužilac bi mogao otvoriti račune kod drugih banaka.

      Predmet tužbenog zahtjeva jeste naknada štete koju je tužilac pretrpio usled raskida ugovora a koja se odnose na štetu u iznosu od 3.800.000,00 KM koji se odnosi na izgradnju dvije mini elektrane koje su izgrađene u svrhu realizacije predmetnog objekta, štetu u iznosu od 1,5 miliona KM koje se odnosi na ime štete koju je tužilac pretrpio zbog izgradnje objekata sa odgovarajućom hardverskom opremom takođe u svrhu realizacije predmetnog objekta, štetu u iznosu od 15.600.053,26 KM a koja predstavlja vrijednost zaključenih ugovora u ICO projektu koje je zaključio tužilac i ERA umanjeno za iznos od 171.189,85 KM, štetu u iznosu od 27.972.901,02 KM koji iznos predstavlja štetu u vidu izmakle dobiti koju je tužilac ostvario, da je 20% sredstava koju bi prikupio na osnovu zaključenih ugovora u ICO projektu uložio u hardversku imovinu za izradu digitalnog prostora, štetu u iznosu od 137.586.176,86 KM koji predstavlja razliku iznosa od 153.357.419,97 KM (protivrijednost iznosa od 88 miliona USD) kao vrijednost ukupnog ICO projekta i iznos od 15.771.243,11 KM kao vrijednost zaključenih ugovora i iznosa od 238.546.109,66 KM na ime naknade štete u vidu izmakle dobiti koju bi tužilac ostvario da je uspješno okončao projekat na način kako je to propisano Biznis planom, tj. 20% uložio u hardversku imovinu za izradu digitalnog prostora umanjen za iznos izmakle koristi.

      Članom 154 i članom 155 ZOO-a propisano je da ko drugome prouzrokuje štetu dužan je naknaditi je ukoliko ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivice.

       Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta) i sprečavanje njenog povećanja (izmakla korist), kao i nanošenje drugome fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta).

      Članom 189 ZOO-a propisano je da oštećeno lice ima pravo na naknadu obične štete tako i na naknadu u vidu izmakle koristi. Visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke a pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom toku stvari ili prema posebnim okolnostima a čije je ostvarenje sprečeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

      Predmetni poslovni odnos između parničnih stranaka ima karakter ugovora o otvaranju računa u KM i stranoj valuti u smislu odredbe člana 1052 ZOO-a, gdje su parnične stranke jasno ugovorile prava i obaveze u pogledu otvaranja predmetnih računa, načina vođenja istih, obaveze banke i obaveze tužioca kao klijenta.

      Dakle, tužilac se obratio zahtjevom tuženoj za otvaranje računa kako u domaćoj tako i stranoj valuti, da je tužena na osnovu zahtjeva tužioca te dostave potrebne dokumentacije otvorila predmetne račune odnosno zaključila predmetne ugovore.

      Aktom tužene od 08.10.2018.godine tužena je jednostrano raskinula predmetne ugovore pozivajući se na odredbe člana 5. 7. predmetnog ugovora a kao obrazloženje za postupanje tužene navedeno je da tužena kao članica UniCredit grupacije ne može ulaziti u poslovni odnos sa klijentima koji se bave trgovanjem, rudarenjem kriptovaluta ili ostalim djelatnostima koji su u bliskoj vezi sa kriptovalutama.

      Odredba člana 5.7. na koji se pozvala tužena propisuje da svaka ugovorna strana ima pravo na raskid ugovora otkazom u pisanoj form i u kojem slučaju Banka  zatvara račun po izmirenju svih do tog momenta dospjelih i neplaćenih obaveza klijenta prema banci. Pravo na jednostrani raskid ugovora Banka ima naročito u slučaju da klijent i/ili lica koja raspolažu sa 10% više klijentovih vlasničkih udjela i/ili punomoćnici i/ili ovlaštena lica klijenta, ukoliko imaju FATCA status i potpisali su saglasnost za prenos podataka, informacija, činjenica i okolnosti za obradu i prenos podataka informacija činjenica i okolnosti iz tačke 5.5 ovog ugovora, opozovu tu izričitu saglasnost. Pravo na jednostrani raskid ugovora Banka ima naročito u slučaju da se na klijenta primjenjuju ograničenja u pogledu poslovnih aktivnosti vezanih za određene zemlje, organizacije, osobe, subjekte ili robu, a koja su propisana pravilima o finansijskim sankcijama UniCredit bankarske grupe.

      Dakle, navedena odredba ugovora propisuje pravo svake ugovorne  strane na jednostrani raskid ugovora uz obavezu da klijent do tog momenta izmiri sve dospjele i neisplaćene obaveze prema banci.

      Takođe navedenom odredbom ugovora propisane su naročito razlozi za raskid ugovora od strane banke u slučaju ispunjenosti uslova koji se odnose na FATCA status u pogledu povlačenja saglasnosti za obradu podataka informacija vezano za klijenta u pogledu postojanja određenih ograničenja koje se odnose na određene organizacije,osobe propisane pravilima o finansijskim sankcijama UniCredit grupacije.

      Dakle, navedena odredba ugovora daje mogućnost bilo kojoj ugovornoj strani da jednostrano raskine ugovor.

      Dakle, nesporno je da je Banka koristeći se navedenom odredbom ugovora raskinula predmetni ugovor navodeći kao razlog činjenicu da tuženoj kao članici UniCredit grupaciji nije dozvoljeno da ulazi u poslovni odnos sa klijentima koji se bave trgovanjem, rudarenjem kriptovalutama ili ostalim djelatnostima koje su blisko vezane za kriptovalute.

      Član 132 ZOO-a propisuje da u slučaju raskida ugovora obe ugovorne strane se oslobađaju svojih obaveza izuzev obaveze na naknadu eventualne štete.

      Dakle, nesporna je činjenica da su predmetni ugovori jednostrano raskinuti od strane tužene sa 23.10.2018.godine sa kojim danom predmetni ugovori više ne egzistiraju, iako je tužena momentom dostavljanja raskida tužiocu od 08.10.2018. godine onemogućila prilive i odlive sa računa tužioca, još u septembru mjesecu 2018 godine, dakle i prije nego što je raskid I formalno nastupio. 

      Raskidom ugovora prestaje da postoji pravni odnos obavezivanja a stranke su momentom raskida oslobođene svojih ugovornih obaveza. Nijedna od njih više ne može zahtjevati izvršenje ugovora, obzirom da ga više nema, može se samo tražiti naknada štete ukoliko su ispunjeni uslovi za tu naknadu.

      Naknada štete zbog raskida ugovora treba da drugu stranu postavi u onaj materijalni položaj u kome bi ona bila da je ugovor uredno izvršen.

      Raskid ugovora ne podrazumjeva obavezu naknade štete, već strana koja zahtjeva naknadu štete mora dokazati da je štetu pretrpila i da je šteta nastala krivicom suprotne strane.

      Iz provedenih materijalnih dokaza naročito White peper, Pitch deck i One pager, narudžba i prodajnih ponuda, nalaza i mišljenja vještaka elektrotehničke struke, nalaz i mišljenje vještaka ekonomske struke proizilazi da je tužilac nakon registracije društva kod ovog suda pokrenuo projekat prikupljanja sredstava prodajom tokena u različitim fazama projekta a radi ulaganja prikupljenih sredstava u obnovljive izvore energije (mini hidro centrale i solarnu energiju), te 20% prikupljenih sredstava ide u izgradnju hardverskog postrojenja koje bi se koristilo za tzv. rudarenje kriptovaluta a dio proizvedene električne energije tačnije 20% bi se koristilo prodajom u energetski sistem Republike Srpske sa kojim je tužilac prethodno i zaključio ugovor i dobio odgovarajuće dozvole nadležne regulatorne agencije.

      Dakle, ovdje je riječ o inicijalnoj javnoj ponudi tokena (ICO) baziranoj na Blockchain tehnologiji i pametnim ugovorima, a u cilju prikupljanja finansijskih sredstava. Ovdje je riječ o novom mehanizmu za prikupljanje sredstava u kojem projekti koji se pojavljuju u Blockchain, prodaju svoje osnovne protokole ili aplikacijske tokene koji mogu ostati funkcionalni mediji razmjene za potencijalno trgovanje na sekundarnom tržištu i mogu da obezbjede potencijalni finansijski povrat ili druge oblike nagrade ako se projekat pokrene. 

      Blockchain tehnologija podrazumjeva tehnologiju decentralizovanog vođenja evidencije transakcija i finansija, menadžmenta i marketinga uz neizostavnu sociološku i psihološku dimenziju. Takođe Blockchain se definiše kao baza podataka koja se ne nalazi na jednom mjestu već je čine manje baze (blokovi) koji su međusobno digitalno povezani a koji sadrže podatke o digitalnim transakcijama bilo koje vrste.

       Kriptovaluta je u osnovi valuta koja se ne izdaje od strane Centralne banke i istu ne kontroliše Centralna banka već ista koristi šifrovani matematički model Blockchain putem koga se prate vredonosne razmjene i pravo vlasništva nad kriptovalutama.

      Tokeni u suštini predstavljaju osnovni novac za određeni Blockchain odnosno to je čip koji koristi Blockchain podatke za određnu kriptovalutu.

      Postoji više vrsta tokena pa tako tzv. Utility tokeni koji su namjenjeni da omoguće pristup određenim aplikacijama ili uslugama preduzeća uz pomoć Blockchain tehnologije i oni predstavljaju način da se finansiraju projekti zajedničke infrastrukture koji se prije nisu mogli finansirati, zatim Payment ili (CURRENCY) tokeni su tokeni koji treba da se koriste sada ili u budućnosti kao sredstvo plaćanja robe i usluga ili kao novac ili kao sredstvo za prenos vrijednosti i to su ustvari kriptovalute među kojima je najpoznatiji BTC i slično, zatim Security ili Asset tokeni koji predstavljaju imovinu kao što su to dužničke ili vlasničke hartije od vrijednosti i oni u suštini predstavljaju investicije.

      Tokeni koji kombinuju nekoliko funkcija prethodno navedene tri vrste tokena nazivaju se još i hibridni tokeni, postoje još i nagradni i reputacioni tokeni koji se daju kao nagrade ili reputacije najčešće članovima razvojnog tima ili poznatim ličnostima, takođe u određenim ICO projektima nudi se i mogućnost dobijanja tokena u predfinansiranju ili preprodaju, pa se oni nazivaju pre-financing i pre-sale tokeni.

      Svaki ICO projekat u suštini nije standardizovan ali u suštini svaki takav projekat počinje na način da razvojni tim preduzeća objavljuje javnosti svoju namjeru sprovođenja ICO projekta odnosno obavještava javnost o projektu i uslovima ponude putem objavljivanja nestandardizovanog dokumenta o ponudi tzv. White paper, što u suštini predstavlja prospekt kod inicijalne javne ponude i to je pravni dokument kojim se objašnjava projekat koji se nudi javnosti te se između ostalog navode i podaci o banci za prenos sredstava u Fiat valutama pa tako bilo kakva promjena White paper kao i kod prospekta nije dozvoljena i u suštini isti je poput poslovnog plana koji sadrži informacije o čemu se radi u projektu, mapa puta, izgradnja projekta i opis tima koji će realizovati projekat. Nakon objavljivanja Biznis plana najvažniji korak u projektu jeste uspostavljanje komunikacionog kanala preko kojih će preduzeće komunicirati sa potencijalnim investitorima i kada se to uspostavi započinje i ICO projekat. Investitori kada projekat započne mogu poslati sredstva u obliku kriptovaluta ili Fiat novac na naznačene adrese ili novčane račune za kupovinu tokena po određenoj cijeni. U slučaju da se novac šalje na račune potrebno je da isti budu otvoreni kod banke i obavezno naznačeni u White paper gdje Banka u tom slučaju ima ulogu posrednika te bilo kakva opstrukcija od strane posrednika tj. Banke, dovodi čitav projekat u pitanje i pokretaču takvog projekta se nanosi nemjerljiva materijalna i nematerijalna šteta koja se može reflektovati na sve buduće ICO projekte pokretača a samim tim može se srušiti i njegov ugled u svijetu Blockchain tehnologije gdje informacije mnogo brže cirkulišu. ICO projekat je uspješan ako se unapred utvrđeni iznos finansiranja postigne u kom slučaju se kreiraju tokeni koje investitori dobijaju u zamjenu za uplaćena sredstva bilo u Fiat valutama bilo u kriptovalutama, da jedan od načina korištenja tokena jeste da se istima omogući trgovanje i na berzi kriptovaluta i slično.

      Pametni ugovori (smart contract) predstavljaju u pravnom smislu skup prava i obaveza izraženih u digitalnoj formi sa definisanim pravilima u okviru kojeg ugovorne strane ispunjavaju ugovorne obaveze. U tehničkom smislu pametni ugovori predstavljaju djelove programerskog koda, sadržane u blockchain-u koji se automatski aktiviraju ugovaranjem transakcija i na osnovu kojih se bilježe informacije o transakcijama u Blockchain bazi podataka. Prema ovoj definiciji, osobina koja razlikuje ove ugovore od standardnih je digitalna forma. U kontekstu primene pametnih ugovora u kripto-valutnim transakcijama, to znači da su ovi ugovori sastavljeni u programerskom kodu. Još jedna bitna karakteristika ovih ugovora je njihovo automatsko delovanje na prava i obaveze ugovornih strana u Blockchain-u. Zaključuju se automatski, odnosno u njihovom slučaju ne postoji potreba za dodatnom potvrdom ugovora od strane treće strane. Samim tim što nastaju uz pomoć programa odnosno računara, kod pametnih ugovora poverenje, objektivnost i efikasnost nisu upitni. Još jedna bitna razlika između smart ugovora i klasičnih je što pametni ugovori ne beleže samo opšte regulatorne odredbe ugovora pod koje se podvode konkretni slučajevi, već beleže i ceo proces, od činidbe prodavca pa do isplate kupca. U kojoj digitalnoj formi će biti sadržan pametni ugovor, to zavisi od protokola koje ugovorne strane izaberu. Tako jedan od najpoznatijih smart ugovora je onaj na kome je baziran Etherum, koji je inicijalno baziran na originalnom Bitcoin Blockchain-u, ali je koncipiran tako da dozvoljava povezivanje sa velikim brojem decentralizovanih servisa i platformi. Takođe ima i veći potencijal za razvoj i dalje unapređenje pametnih ugovora u svom Blockchain-u.

      U konkretnom slučaju nesporno je da je tužilac pokrenuo ICO projekat putem kojeg se željelo prikupiti novčana sredstva radi realizacije projekta izgradnje obnovljivih izvora energije te izgradnje hardverske opreme koja bi služila za rudarenje kriptovaluta koji bi koristili tu istu energiju gdje bi kupci tokena dobijali određeni broj hardverskih komponenti i prava za rudarenje, eksponencijalni rast prihoda kroz reinvestiranje, te mogućnost otkupa BMF tokena i ostvarivanje prinosa od 67% do 314% u definisanom periodu, sa mogućnošću trgovanja BMF tokenom ili učestvovanja u planu otkupa (Bay back).

      Nesporno je i to da je u White paper-u naznačen bio između ostalog i račun tužene kao banke posrednika preko koje bi se vršilo uplate u Fiat valutama kao i adrese platforme preko koje bi se vršile uplate u kriptovalutama. Nesporno je i to da su prilikom pokretanja projekta vršene uplate i u Fiat valutama i u kriptovalutama te da je omjer uplata u Fiat valutama bio mnogostruko veći oko 80% u odnosu na uplate u kriptovalutama.

      Takođe nesporno je i to da je nakon pristizanja uplata na račune tužioca otvorene kod tužene, tužena je jednostrano odbijala prilive na račune pri tome ne obavještavajući tužioca o navedenim događajima iako je na to obavezuju opšti uslovi poslovanja koje je sama donijela. Tek nakon reakcije uplatilaca tužilac je kontaktirao tuženu kada je saznao za navedene događaje nakon čega je tužena tražila dodatna pojašnjenja od tužioca vezano za sam konkretan projekat i djelatnosti o čemu je održan i sastanak, gdje je tužena i nakon toga jednostrano raskinula ugovor stim da je ostavio dodatni rok od 5 radnih dana za otvaranje računa kod drugih banaka a u cilju sprečavanja nastanka štete kod tužioca, pravdajući raskid činjenicom da se tužilac bavi djelatnostima koji su u bliskoj vezi sa kriptovalutama a što je tuženoj kao članici UniCredit grupacije zabranjeno.

       Imajući u vidu navedenu tvrdnju tužene te odredbe članova Ugovora na koji se poziva tužena i obrazloženje, jasno proizilazi da osnov koji je navela kao razlog za raskid ugovora nije propisan niti jednim aktom tužene kao npr.opšti uslovi poslovanja niti je propisan kao razlog za raskid u predmetnim ugovorima,niti je to tužena navela tužiocu prilikom otvaranja računa, odnosno nije upoznala klijenta o postojanju eventualnih zabrana stupanja u poslovni odnos sa klijentima koji obavljaju određene djelatnosti.

  Takođe iz provedenih dokaza proizilazi i to da je do raskida došlo u vrijeme ICO prodaje sa popustom i početkom faze prodaje tokena bez popusta tzv. Communited seal, a nakon otvaranja računa kod tužene, da je tužena kao profesionalna finansijska organizacija svojim aktima propisala uslove za otvaranje računa kao i dokumentaciju potrebnu za otvaranje računa što je tužilac i učinio, da je i nakon toga po pozivu tužene tužilac pojasnio djelatnost kojom će se baviti, objasnio projekat, nakon čega je tužena jednostrano raskinula predmetni ugovor.

      Nadalje, tužena kao profesionalna finansijska organizacija je u postupku otvaranja računa trebala naznačiti uslove pod kojima ulazi u poslovni odnos sa klijentom konkretno ovdje tužioca, odnosno tužena je bila dužna da obavjesti tužioca o nemogućnosti ulaska u poslovni odnos sa klijentima koji obavljaju određene djelatnosti, ili su osnivači klijenata lica koja imaju određen sankcije i sl., pa tako ukoliko je kod tužene postojala bilo kakva zabrana u pogledu nemogućnosti poslovanja sa klijentima koji obavljaju određene vrste djelatnosti, to je trebalo biti ili javno saopšteno ili dostupno kroz akt tužene, kroz uslove odnosno dokumente koji su potrebni dostaviti radi otvaranja računa odnosno ulazak u poslovni odnos. Međutim, tužena tokom postupka nije dostavila dokaze o tome da je imala propisanu bilo kakvu zabranu za ulazak u poslovni odnos sa klijentima koji se bave određenom vrstom djelatnosti, niti je na bilo koji način propisala razloge koji su navedeni u otkazu ugovora a odnose se na nestupanje u poslovni odnos sa klijentima koji se bave kriptovalutama ili djelatnostima bliskim sa ktiptovalutama, a postupanje tužene ni u kom slučaju nije bilo u skladu sa dobrom bankarskom praksom pogotovo u konkretnom slučaju kada je tuženoj jasno dato do znanja mogućnost nastanka štete odnosno štetnih posledica po poslovanje tužioca i sam projekt.

      Naime, nesporno je da je tužilac započeo predmetni projekat, preduzeo  radnje u pogledu same promocije projekta kako je to uobičajeno za ICO projekte odnosno projekte koji su bazirani na Blockchain tehnologiji, da je započela faza prikupljanja sredstava na osnovu kojih bi se izvršila realizacija samog ulaganja u ono što je White paper-om bilo predviđeno, da je jednostranim radnjama tužene te aktivnosti su prekinute, a što je vodilo i prekidu samog projekta.

      Prema tome, postupanje tužene u prvom redu odbijanjem uplata i vraćanje uplaćenih sredstava uplatiocima bez obavještavanja tužioca, zatim jednostrani raskid ugovora doveli su do toga da je obustavljen ICO projekat, što je u konačnosti dovelo do onemogućavanja realizacije planiranog kroz biznis plan odnosno White paper i drugim objavljenim aktima tužioca odnosno onemogućeno je prikupljanje finansijskih sredstava i njihovo ulaganje u obnovljive izvore energije i izgradnja hardverskog postrojenja u kojem bi se vršilo rudarenje, te stvaranje kriptovaluta i ostvarivalo prihod, dakle tužilac je pretrpio štetu koja se ogledala prije svega u činjenici da nije izvršeno plaćanje od prikupljenih sredstava za kupovinu dvije mini hidroelektrane te izgradnje hardverskog postrojenja, koje bi omogućavale aktiviranje rudarskih operacija te u konačnosti ostvarivanje planiranih prihoda kako tužioca tako i lica koja su kupovala i koja bi kupila tokene.

      Dakle, jednostranim postupanjem tužene tužiocu je nastala šteta za koju odgovornost snosi tužena, pa je sud primjenom odredbe člana 154 i člana 155 te odredbi člana 189 ZOO-a utvrdio da je tužbeni zahtjev tužioca u dijelu kako je to navedeno u izreci. 

      Visinu tužbenog zahtjeva sud je utvrdio na osnovu dokaza u spisu te nalaza i mišljenja vještaka i dopune nalaza i mišljenja vještaka ekonomske struke te nalaza i mišljenja vještaka te dopune nalaza i mišljenja vještaka elektrotehničke struke,te je obavezao tuženu na plaćanje iznosa od 3.800.000,00 KM kao vid direktne štete obzirom da je tužilac društvu Sette Energy platio na ime izgradnje mini hidro elektrana a shodno zaključenom ugovoru navedeni iznos, pa kako je navedeni iznos trebao da plati tužilac nakon prikupljanja finansijskih sredstava, a koji iznos nije prikupljen obzirom da je radnjama tužene onemogućeno završetak ICO faze odnosno prekinuta je realizacija čitavog projekta, pa je sud primjenom odredbi člana 154 i člana 155 ZOO-a obavezao tuženu na plaćanje navedenog iznosa. 

      Sud je dosudio iznos od 1,5 miliona KM na ime štete zbog toga što tužilac nije mogao prikupiti sredstva za izgradnju hardverske opreme, pa je sud primjenom odredbi člana 154 i člana 155 ZOO-a obavezao tuženu na plaćanje navedenog iznosa.

      Sud je dosudio iznos od 12.480.042,61 KM kao vrijednost zaključenih a nerealizovanih odnosno ugovori koji nisu plaćeni, odnosno 80% od ukupno traženog iznosa, iz razloga što tužena nije omogućila priliv novčanih sredstava na račun tužioca a u smislu odredbe člana 154 i člana 155 ZOO-a, a preko navedenog iznosa je iznos koji je uračunat u dobiti koju je sud prethodno dosudio, iz kojeg razloga je sud navedeni iznos odbio.

      Sud je dosudio iznos od 238.546.109,66 KM koji iznos predstavlja iznos štete na ime izmakle koristi koju bi tužilac ostvario da je projekat realizovan na način kako je to predviđeno Biznis planom odnosno prema redovnom toku stvari da nije bilo radnji tužene odnosno blokiranja priliva novčanih sredstava po osnovu ICO projekta, odnosno jednostranog raskida predmetnih ugovora a što je imalo za posledicu da se ne prikupe planirana novčana sredstva kako je to bilo predviđeno White paper a koje bi se obzirom na porast broj ICO projekata I ukupnog iznosa prikupljenih finansijskih sredstava u 2018. godini, a pogotovo što su sredstva koja su se trebala prikupiti trebalo da se ulože u obnovljive izvore električne energije, dakle u oblast koja je prema Međunarodnoj agenciji za energiju bilježi konstantan porast udjela električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u odnosu na ukupno proizvedenu električnu energiju iz drugih izvora, pa se osnovano moglo očekivati da će se predmetni ICO projekat uspješno i realizovati kako je to potvrdila i doc dr. Zorica Golić, koja je i uradila više naučnih radova iz navedene oblasti, te da bi tužilac i ostvario dobit najmanje u iznosu koje je sud i dosudio, pa je sud primjenom odredbe člana 189 ZOO-a obavezao tuženu na plaćanje navedenog iznosa.

      Što se tiče tužbenog zahtjeva koji se odnosi na iznos od 27.972.901,02 KM sud je navedeni iznos odbio obzirom da je isti sadržan u već dosuđenom iznosu izmakle dobiti kao i iznos od 137.586.176,86 KM obzirom da je vještak prilikom obračuna navedenih iznosa uračunao i iznose koji su predmet ovog dijela tužbenog zahtjeva pa je sud ovaj dio tužbenog zahtjeva odbio kao neosnovan.

      Sud je na dosuđene iznose dosudio kamate u smislu odredbe člana 277 ZOO-a a u vezi sa članom 186 ZOO-a i to na iznos 3.800.000,00 KM, 12.480.042,61 KM i 238.546.109,66 KM počev od dana podnošenja tužbe pa do konačne isplate a na iznos od 1,5 miliona KM počev od dana do kada je trebalo da se izgradi postrojenje sa hardverskom opremom.

      Iz nalaza i mišljenja vještaka i dopune nalaza i mišljenja vještaka ekonomske struke Dijane Ostić sud je isti prihvatio obzirom da je sačinjen u skladu sa pravilima struke i vještine gdje se vještak izjasnio o svim spornim pitanjima, te izvršio obračune štete kako je to već prethodno navedeno koristeči se dokumentacijom iz spisa prvenstveno ugovore zaključene sa tuženim, sa društvima PVA group i Sette Energy te Era Soluzioni te nalaza i mišljenja vještaka elektrotehničke struke, te uzimajući u obzir kretanje cijena na tržištu kriptovaluta za ovakve projekte, a prije svega uzimajući u obzir šta je sve bilo planirano da se realizuje od prikupljenih sredstava iskazala iznos izmakle dobiti koju bi tužilac mogao osnovano očekivati da će se ostvariti da se projekat realizovao na način kako je to predviđeno i obzirom na dinamiku prikupljanja sredstava u ovakvim i sličnim ICO projektima, da se vještak izjasnila o svim prigovorima kako tužioca tako i tužene, iz kojih razloga je sud i prihvatio nalaz i mišljenje ovog vještaka kao i dopunu istog vještaka.

      Što se tiče nalaza i mišljenja i dopune vještaka elektrotehničke struke sud je isti prihvatio obzirom da je sačinjen u skladu sa pravilima struke i vještine gdje se vještak uvidom u sistem tužioca na licu mjesta te dokumentacije odgovorio na sva sporna pitanja, a na koji nalaz nije bilo prigovora osim paušalnih tvrdnji o čemu se takođe vještak jasno i decidno izjasnio a što prihvata i ovaj sud.

      Vezano za tvrdnje tužene koje se odnose na to da su sve prodajne ponude date prije 30.09.2018.godine osim jedne koja je data 13.11.2018. godine da je 7 kupaca izvršilo uplatu prodavcu ukupnog iznosa od 112.675 Eura poslije 30.09.2018.godine, da je 20 transakcija izvršeno prije 27.07.2018. godine a 6 poslije 27.07.2018.godine da je 22 kupca platilo tokene kriptovalutama a za 2 kupca ne postoje dokazi kako su platili, da shodno zaključenim prodajnim narudžbama nije došlo do realizacije odnosno nije ostvarena prodaja odnosno nisu dobili tokene, te da neke prodajne ponude i narudžbe odnosno uplate se nisu odnosile na iste, da je ICO projekat trebao da se okonča do 30.09. a ne do 31.12.2018.godine te da svi tokeni koji nisu kupljeni odnosno realizovani treba da budu po automatizmu uništeni, da se termin 31.12.2018.godine odnosi na mogući početak Buy Back da je predmetni projekat neuspješan jer utvrđeni iznos finansiranja nije postignut, potrebno je istaći sledeće.

      Predmetni ICO projekat kao i svaki ICO projekat podrazumjevao je nekoliko faza, pa tako i faza prije realizacije samog projekta podrazumjevao je pripremu koji su vršili sami osnivači tužioca prije nego što je tužilac uopšte i osnovan, a to su vršili i članovi tima koji su i osmislili takav projekat i radili na konkretizaciji istog. U tom smislu kao i svaki ICO projekat podrazumjevao je da se u fazi omogućuje kupovina tokena pod povoljnim uslovima ili se dio tokena daje ili izdvaja za članove menadžmenta odnosno razvojnog tima i samu kampanju promocije projekta. U konkretnom slučaju nesporno je utvrđeno da je bilo takvih faza više, da su slate narudžbe i ponude i zaključivani ugovori u različitim periodima pa tako imamo ponude koje su zaključivane u zavisnosti od trajanja svake zasebne faze projekta pa tako je predviđeno da start ICO kreće 25. maja u privatnoj prodaji sa 20% popusta sa priveligovanim pristupom za plan povrata (Bay back) , da je od 20. juna do 20. jula predviđen popust od 18%, od 20. jula do 20. avgusta popust od 12%, od 20. avgusta do 30. septembra 6% a od 30. septembra do 31. decembra za kada je predviđen kraj ICO ponude nije predviđen popust i tada se tokeni prodju po nominalnoj vrijednosti od 1 dolar za 1 token, a to je sve opisano u White paper-u Pitch deck i One pager, da je to vidljivo i iz ponuda koje su date i koje su provedeni kao dokaz a na kraju je to potvrdio i vještak elektrotehničke struke.

      Takođe, iz dokaza je vidljivo i to da je veći dio ponuda dat u vrijeme važenja popusta, međutim određeni dio ponuda je dat poslije 30.09. tj. u oktobru i novembru 2018.godine, da nakon raskida ugovora a i nekoliko dana prije nego što je tužena poslala raskid ugovora, vraćani su uplaćeni iznosi a jedan dio je zadržan na računima bez prenosa na račun tužioca, što je sve uslovilo da se predmetni projekat ne dovede do kraja odnosno prikupljanje novčanih sredstava kako je to definisano Biznis planom i drugim dokumentima koji su opisivali predmetni projekat. Iz tog razloga se predmetni projekat nije mogao dovesti do kraja jer kao što je navedeno u prethodnom dijelu presude ICO projekti su zasnovani na Blockchain tehnologiji gdje su unapred definisani svi uslovi i oni predstavljaju softverske kodove te zadovoljenje određenih prethodno definisanih uslova dovodi do transakcije odnosno do zaključenja ugovora i isti djeluju neovisno od volje bilo koje ugovorne strane dakle, rade po automatizmu i kada se taj kod registruje na Blockchain nema više mogućnosti da se izvrši promjena bilo kojih podataka registrovanih na Blockchain pa samim tim i brojevi računa koji su navedeni, i adresa za plaćanje u kriptovalutama, a na koje su se trebale vršiti uplate, da zbog navedenog nije ni moglo doći do realizacije prodajnih naloga odnosno uplate sredstava i okončanja faze prikupljanja sredstava odnosno došlo je do prekida projekta. Prema tome ne mogu se prihvatiti tvrdnje tužene da je projekat neuspješan, jer nesporno je da su započete određene faze projekta, da je jedan dio koji se odnosi na izgradnju mini hidroelektrana i okončan, te djelimično započeta izgradnja hardwerskog postrojenja, ali da zbog nerealizacije projekta odnosno dovođenja do kraja na način kako je to predviđeno planom ne može se govoriti o tome da li je projekat uspješan ili neuspješan.

      Imajući u vidu trendove u pogledu realizacije ovakvih vrsta projekata kao novog načina prikupljanja finansijskih sredstava za realizaciju određenih projekata koje pokreću određeni timovi a koristeći Blockchain tehnologiju vidljiva je velika ekspanzija u obimu prikupljenih novčanih sredstava ovakvih projekata kako u okruženju, tako i u Evropi, a to je naročito bilo izraženo u 2018.godini gdje je rast prikupljenih sredstava kod ICO projekata porastao nekoliko 10-ina puta u odnosu na prethodni period, a i u periodu nakon 2018.godine do danas i pored pandemije korona virusa vidljiv je daljni ubrzan rast ovakvih projekata baziran na Blockchain tehnologiji, a što je opšte poznata činjenica o čemu svakodnevno izvještavaju razni kako pisani a u najvećem broju slučajeva digitalni mediji odnosno društvene mreže i internet portali, pa kada se to uzme u obzir ne postoji dovoljno objektivni parametri koji bi ukazivali na to da se predmetni projekat ne bi realizovao u smislu količine prikupljenih sredstava, čak naprotiv imajući u vidu šta je predmet projekta to je ulaganje u obnovljive izvore energije te prodaje proizvedene energije govori u prilog činjenici da bi se predmetni projekat i te kako realizovao.

      Ne mogu se prihvatiti tvrdnje tužene da pojedine uplate koje su vršene da nisu vršene na osnovu prodajne ponude i narudžbe su u suprotnosti sa provedenim dokazima vještačenjem po vještaku ekonomske struke kao i drugim materijalnim dokazima na osnovu kojih je vještak vršio vještačenje, gdje se vještak izjasnio koji su to iznosi koji su uplaćeni po osnovu datih prodajnih ponuda i narudžbi odnosno ko je i kada vršio uplate,koje su uplate vraćene i slično.

      Takođe ne mogu se prihvatiti tvrdnje tužene da je ICO ponuda tokena trebala da se završi sa 30.09.2018.godine obzirom da su ove tvrdnje u suprotnosti sa dokazima naročito Biznis planom,Pitch Deck i One pager, navodima iz samih prodajnih ponuda a i u suprotnosti sa provedenim dokazima vještačenjem po vještaku eletkrotehničke struke a o ovome se sud već prethodno izjasnio.

      Vezano za tvrdnje tužene da je ugovor o poslovno tehničkoj saradnji koji je zaključen 31.07.2017.godine a da je Biznis plan datiran u julu 2017. godine odnosno prije nego što je osnovan tužilac su tačni, međutim kada se ima u vidu nesporna činjenica da je projekat započeo shodno Biznis planu u maju 2018.godine, kako je i navedeno u istom, obzirom da kao što je već prethodno navedeno ICO projekti podrazumjevaju niz pripremnih radnji prije samog konačnog početka realizacije prikupljanja i realizacije samog projekta, pa je tako i osnivanje tužioca bilo u julu 2018.godine kada je i započeta faza prikupljanja sredstava putem Banke posrednika u konkretnom slučaju tužene, a nesporno je da kada se predmetni ugovor dovede u vezu sa svim drugim dokazima vidljivo je da je ovdje riječ ipak o grešci u pogledu godine, jer i sam posrednik sa kojim je zaključen ugovor je počeo da prikuplja sredstva u ime i za račun tužioca od momenta zaključenja ugovora.

      Tačni su navodi tužene da društvo stiče prava i obaveze momentom upisa u odgovorajuće registre konkretno registar ovog suda. Međutim kao što je već prethodno rečeno nesporno je da je predmetni projekat imao svoje pred-faze kao i svaki ICO projekat što je takođe nesporna činjenica obzirom da je i sama registracija tužioca bila dio jedne faze koja je podrazumjevala  registraciju samog tužioca kao pravnog subjekta otvaranje računa i mogućnost uplate sredstava na računima tužene i od tog momenta je i započeta faza prikupljanja novčanih sredstava na računima tužioca otvoreni kod tužene. Nesporno je da su postojale faze u projektu prije registracije tužioca koje su podrazumjevale kao što je već prethodno navedeno, proces javnog saopštavanja i upoznavanja šire javnosti sa sadržajem projekta sa BMF tokenom i slično, a što je uobičajena praksa kod ovih i ovakvih projekata a takođe nesporno je i to da su uplate i počele dolaziti nakon registracije tužioca i otvaranje računa što je nesporno.

      Tvrdnje tužene da sama djelatnost upisana u registar odnosi se na Hosting odnosno korišćenje svojih ili iznajmljenih servera (mašina) radi obezbjeđenja da Web stranice budu neprekidno prikazivane svojim posjetiocima te da se ta djelatnost sa nazivom tužioca na srpskom jeziku Fabrika kriptovaluta doo ni u kom slučaju ne može dovesti do toga da su radnici tužene mogli znati čime se tužilac bavi odnosno nisu ni mogli dovesti u vezu sa činjenicom da se tužilac bavi sa djelatnostima koji su u vezi sa kriptovalutama, potrebno je istaći sledeće.

      Naime, sudu nije dostavljen dokaz niti je na te okolnosti izveden bilo kakav dokaz da tužena ne posluje sa subjektima koji se bave trgovanjem, prodajom kriptovaluta ili obavljanjem djelatnosti u vezi sa kriptovalutama. Niti jedan akt tužene a to se prije svega misli na ugovore o otvaranju računa te opštim uslovima poslovanja nisu propisivali zabranu niti je dokazano da postoji bilo kakva zabrana poslovanja tužene sa licima koji se bave na bilo koji način kriptovalutama pa ove tvrdnje tužene sud ne može prihvatiti.

      Takođe iz dokaza provedenih tokom postupka proizilazi da se tužilac nije bavio trgovanjem kriptovaluta ili djelatnostima u vezi sa kriptovalutama nego je vršeno prikupljanje novčanih sredstava u cilju realizacije projekta ulaganja u obnovljive izvore energije kao i u ulaganja u hardversku opremu. 

      Tvdnje tužene koje navodi da obračun visine izgubljene dobiti nije zasnovano na realnim pokazateljima koliko je stvarno do 30.09.2018.godine prikupljeno sredstava odnosno do kada kako to tuženi tvrdi ICO projekat treba da se završi odnosno okonča. Sud ne može prihvatiti ove tvrdnje iz razloga što kako je već prethodno navedeno, pogrešna je pretpostavka tužene da je projekat trebao da se okonča odnosno završetak prikupljanja sredstava do 30.09.2018.godine obzirom da navedeni period nije definisan Biznis planom Pitch Deck i One pager, kao i u suprotnosti sa prikupljenim ponudama i dostavljenim u toku postupka gdje jasno stoji da je završetak ICO 31.12.2018. godine.

      Nadalje, vještak ekonomske struke je prilikom izrade nalaza i mišljenja uzela u obzir vrijednost ICO projekta odnosno vrijednost emitovanih tokena na Blockchain te imala u vidu sve dokaze koji se odnose na ponude, narudžbe, ugovore zatim koliko je bilo datih narudžbi odnosno ponuda u periodu trajanja popusta, zatim koliko je realizovano, zatim koliko je isporučeno tokena po uplatama, ko i kada je vršio uplatu, u kojim iznosima, koliko je vraćeno odnosno u kojem iznosu je odbijen priliv uplata od strane investitora te imajući u vidu sve ono što je definisano Biznis planom, dala nalaz i mišljenje i izvršila obračun prije svega vrijednost dobiti koju bi tužilac ostvario da je novac koji bi prikupio predmetnim projektom uložio u proizvodnju električne energije a imajući u vidu zaključene ugovore sa “Elektroprivredom” kao i stopi prinosa kod ulaganja u izvore obnovljive energije a 20% sredstava bi se koristilo u izgradnju digitalnog prostora te imajući u vidu nalaz i mišljenje vještaka elektrotehničke struke, iskazala vrijednost objekta gdje je oprema smještena, vrijednost jednog kompleta i opreme i objekta u kojem bi bila smještena oprema te vrijednost ukupno 50 kompleta opreme koja je bila definisana Biznis planom, dobila ukupnu vrijednost ugovora kao i 20% od tog iznosa koji bi se uložio u hardversku imovinu utvrdila koliko 1 komplet odnosno 50 kompleta opreme može da proizvede Eteruma te iskazala vijednost opreme te broj Eteruma koji bi oprema u vrijednosti od 3.154.248,62 KM mogla da proizvede puta vrijednost 1 Eteruma te dobila vijednost Eteruma umanjeno za trošak dobila navedeni iznos dobiti, na sličan način je izvršen obračun dobiti koju bi ostvario imajući u vidu kada bi se prikupila ukupno planirana sredstva od 88 miliona dolara odnosno 20% tih sredstava koliko bi se od tih 20% sredstava mogao tužilac da kupi sa brojem proizvedenih ETH umanjeno za troškove dobila iznos dobiti te iskazala iznos dobiti ako se ima u vidu vrijednost ugovora od 15.771.243,11 KM, 20% od tog iznosa kada se pomnoži sa brojem mompleta dobije se iznos dobiti koju bi tužilac ostvario da je dio sredstava uložio u hardversku imovinu.

      Vještak je dakle imajući u vidu parametre definisane Biznis planom Pitch Deck  i One pager, te činjenicu porasta obima prikupljenih novčanih sredstava kod ICO projekta u 2018.godini u odnosu na 2017.godinu porast ulaganja u obnovljive izvore energije vještak je kao početnu stavku uzeo činjenicu da će se prikupiti najmanje iznos emitovanih tokena umanjen za popuste tj. 88 miliona dolara, te je naveo da je uobičajena praksa da se najveći broj investitora odlučuje za investiranje pri samom kraju emisije, pa kako je emisija prekinuta iz razloga jednostranog raskida ugovora to je uzimajući u obzir sve gore navedene parametre se izjasnio da je to najmanja vrijednost emitovanih tokena umanjeno za popust.

      Prema tome, vještak se u svom nalazu i mišljenju koristio realnim i objektivnim pokazateljima prilikom izrade nalaza i mišljenja i utvrđivanja iznosa štete i dobiti. Vještak je imao u vidu i ugovore koje je sklopio tužilac i društvo ERA gdje je tužilac sklopio ukupno zaključno sa 05.09.2018.godine 23 ugovora a ERA 48 zaključno sa 25.09.2018. godine, da sve uplate koje su vršene u periodu 21.09.2018.godine do 09.10.2018. godine su vraćene ukupno njih 8 , te iskazao ukupnu vrijednost zaključenih ugovora umanjeno za iznos uplaćenih iznosa.

      Što se tiče tvrdnji tužene vezano za izgradnju mini hidroelektrana koja izgradnja je bila planirana predmetnim projektom te da nema dokaza da je nakon kupovine od strane tužioca ista unesena u osnivački kapital tužioca, da su lica koja su kupovala tokene bilo lično bilo preko određenih pravnih lica povezana lica tužioca nisu od značaja za odlučivanja o visini štete niti od značaja za uspješnost emisije. Mada i ova činjenica govori u prilog tvrdnji o uspješnosti projekta, kada i lica koja su neposredno bila angažovana u osmišljavanju i provođenju projekta participiraju u istom.

  Naime, kako je već prethodno rečeno u svakom ICO projektu pa i u konkretnom jasno proizilazi i to da prije početka realizacije projekta potrebno je angažovanje velikog broj lica stručnjaka iz raznih oblasti IT menadžmenta, ekomomije i slično, da pri svakom ICO projektu sačinjava se Biznis plan i drugi akti kojim će se upoznati javnost sa ciljem projekta a naročito da li je taj projekat isplativ kada i u kom periodu, pa kada se ima u vidu šta je cilj projekta odnosno gdje se prikupljena sredstva trebaju uložiti kada se ima u vidu uobičajena stopa prinosa na uložena sredstva u obnovljive izvore energije i hardversku imovinu te zašto će ista služiti te koliko će ETH proizvesti pojedini kompleti opreme pa kada se ima u vidu rast vrijednosti ETH unazad nekoliko godina koji je eksponencijalan ni u kom slučaju se ne mogu smatrati da će predmetni projekat biti neisplativ, a sud u ovoj fazi nakon što je realizacija projekta prekinuta radnjama tužene, sa sigurnošću ne može tvrditi o uspješnosti odnosno neuspješnosti projekta nego se ti parametri jedino mogu utvrđivati na objektivan način koji je dostupan a to je prije svega imajući u vidu šta je predmet navedenog projekta, šta je cilj projekta a koji su uporedivi sa nekim sličnim projektima može se dobiti dobit koja bi se osnovano mogla očekivati da nije došlo do prekida projekta, pa samim tim tvrdnje tužene o malom broju uplata ni u kom slučaju ne može predstavljati dokaz uspješnosti odnosno neuspješnosti projekta jer kao što je već prethodno navedeno dokaza šta bi bilo do kraja projekta nema, jer je isti prekinut, a pogotovo kod činjenice za ICO projekte, a kako je to i naveo svjedok Doc dr Z.G., da se najveći broj narudžbi iuplata izvrši u posljednjoj fazi prikupljanja ponuda kada nema popusta tj. do 31.12.2018.godine, kada se očekuju veći broj manjih investitora gdje prevladava moć gomile –mase, te činjenica koju je svjedok naveo da projekat tužioca ima sve elemente za uspješan završetak, može se izvesti zaključak da bi projekat bio uspješno okončan.

      Činjenica da su pojedini kupci odnosno naručioci tokena lica koja su povezana sa tužiocem ne umanjuje značaj samog projekta nego upravo suprotno jer to dokazuje da i sami vlasnici tužioca i povezana lica žele biti uključeni u dobit koju bi taj projekat mogao ostvariti.

      Tvrdnje tužene kojim se osporava iznos dobiti koji bi tužilac ostvario da nije došlo do raskida ugovora da je isti preuveličan i da isti prevazilazi do tada ostvarena investiciona ulaganja u BiH bi bile tačne da je riječ o ulaganju koje se vrši na uobičajen i klasičan način na ovim prostorima međutim, kako je već nekoliko puta navedeno u prethodnom dijelu presude specifičnost ove vrste projekta jeste njihova velika uspješnost kroz definisane načine na koji se takvi projekti rade, te da je u zemljama regiona realizovan veliki broj projekata putem Blockchain tehnologije gdje se uspješnost mjeri u milijardama eura, što je opšte poznata činjenica koja se lako može provjeriti na bilo kojim portalima iz regiona, da uspješnost ovog načina pribavljanja novčanih sredstava tj. njihova velika prednost je ta što su u istom momentu dostupni velikom broju ljudi širom svijeta i pod istim uslovima bez potrebe ispunjavanja određenih birokratskih zahtjeva i koji na osnovu prezentovanih ciljeva na nestandardizovanim dokumentima u digitalnom obliku ali sa ipak jasno definisanim elementima se odlučuju za ulaganje, zatim njihova prednost je odsustvo bilo kakve birokratije sve je digitalizovano i transakcije se bez obzira ko su ugovorne strane odvijaju automatski ispunjavanjem određenih uslova koji su prethodno izdati kroz programski kod za razliku od klasičnih načina investiranja prikupljanja sredstava i slično ovaj način se pokazao do sada uspješan u velikom broju zemalja pa tako i u zemljama regiona.

      Naravno da postoje i mogućnosti zloupotrebe ovog načina prikupljanja sredstava međutim u konkretnom slučaju sud nema dokaza da je to slučaj niti bilo šta u tom smislu na to ukazuje. 

      Što se tiče tvrdnji tužene da je tužena jednostrano raskinula ugovor u skladu sa odredbama člana 5.7 ugovora i da je to tužena uradila i u skladu sa predmetnim ugovorom i u skladu sa odredbom člana 4.3 opštih uslova te da se ugovor može raskinuti bez navođenja razloga su tačni međutim, kao što je već prethodno navedeno raskidom ugovora stranke se oslobađaju prava i obaveza iz ugovora ali to daje drugoj ugovornoj strani pravo na naknadu štete pa strana koja zahtjeva naknadu štete ista mora dokazati da je štetu pretrpjela i da je šteta nastala krivicom suprotne strane. Upravo iz svih gore navedenih dokaza jasno proizilazi da je jednostranim postupanjem tužene tužiocu nastala šteta koja se ogleda prije svega u nemogućnosti konačne realizacije ICO projekta, onemogućavanje ulaganja u Biznis planu definisane obnovljive izvore energije i hardversku opremu kao i ostvarenje dobiti nakon što se projekat konačno implementira, kroz rudarenje I ulaganja na berzanska tržišta.

      Takođe potrebno je istaći i to da tužena niti jednim dokazom nije dokazala da tužena ne obavlja djelatnost odnosno ne ulazi u poslovni odnos sa klijentima koji se bave trgovinom, prodajom ili u bliskoj vezi sa kriptovalutama odnosno nije dokazala da je ijednim svojim aktom i dokumentom propisala takvu zabranu. Čak šta više, iz provedenih dokaza jasno proizilazi da je tužena u tom periodu na internet stranici grupacije obavjestila javnost o činjenici završetka prve transakcije UniCredit banke putem Blockchain tehnologije na platformi we.trade, koja grupacija je jedan od osnivača navedene patforme, zajedno sa drugim bankama koristeći tehnologiju pametnih ugovora, da su čak i pojedini članovi uprave UniCredit grupacije kroz stručne radove pojašnjavali predmetnu Blockchain tehnologiju korištenje te finansijske perspektive.

       Dakle, iz svega navedenog jasno proizilazi da grupacija UniCredit ne samo da je upoznata sa Blockchain tehnologijom nego istu i primjenjuje, pa se iz svega navedenog ne mogu prihvatiti tvrdnje tužene o tome da postoji zabrana ulaska u poslovni odnos sa klijentima koji se bave kriptovalutama na bilo koji način.

      Tvrdnje tužene da ICO projekti su neregulisani na teritoriji BiH i RS i kao takvi ne mogu se ni primjenjivati na ovoj teritoriji sud ne može prihvatiti iz razloga što niti jedan zakonski propis koji reguliše finansijsko poslovanje, unutrašnji platni promet i slično ne zabranjuju obavljanje ovakve vrste transakcija ali je tačno da isti nisu regulisani niti jednim propisom međutim, ovakve vrste transakcija nisu regulisane ni u većini zemalja svijeta dok su u pojedinim zemljama u toku donošenje regulativa kojima bi se definisala takva oblast, a negdje su donesena određena prelazna rješenja. Međutim, činjenica da se transakcije putem kriptovaluta odvijaju u BiH nesmetano, poštujući određena pravila u pogledu  Zakona o sprečavanju pranja novca i drugih zakona koji su primjenljivi na te vrste transakcija pa i sama tužena kako to proizilazi iz dokaza tokom postupka koje je dostavio tužilac prima uplate i vrši prebacivanje novčanih sredstava koje vode porijeklo iz kriptovalutnih transakcija što znači da se i pored onoga što je tužena navela kao razlog za raskid ista obavlja ovu vrstu transakcija sa licima koji imaju otvorene račune kod tužene. Potrebno je istaći da u vrijeme početka korišćenja platnih bankarskih kartica i e-banking-a nije postojala zakonska regulativa, a banke su navedene usluge pružale,te i da sve do današnjeg dana nije u potpunosti donesena zakonska regulativa oko pružanja navedenih usluga,

      Sud je prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu tužioca primjenjivao odredbe ZOO-a u pogledu odgovornosti na štetu a kako je već prethodno navedeno, iz kojeg razloga se i ne mogu prihvatiti ove tvrdnje tužene.

      Odluku o troškovima sudskog postupka sud je donio u skladu sa odredbom člana 386 i člana 387 ZPP-a, a koji troškovi se odnose  na troškove takse na tužbu i presudu u iznosu od po 10.000,00 KM u skladu sa Zakonom o sudskim taksama, te troškove zastupanja tužioca po punomoćniku iz reda advokata a koje troškove je sud dosudio u skladu sa tarifom o nagradi i naknadi troškova za rad advokata a odnose se na: sastav tužbe 1000 bodova, zastupanje na 12 održanih ročišta (dana 24.11.2020. godine, 29.01.2021. godine,10.03.2021. godine, 25.03.2021. godine, 02.06.2021. godine, 17.09.2021. godine,02.11.2021. godine, 03.11.2021. godine, 25.11.2021. godine, 26.11.2021. godine, 01.12. i 03.12.2021.godine) po 1000 bodova daje 12000 bodova, zastupanje na neodržanom ročištu (dana 01.11.2021. godine) 500 bodova, 13.500 bodova odnosno ukupno 27.000,00 KM uvećano za 25% na ime paušala 6.750,00 KM, naknada za odsustvo iz kancelarije 30 sati x 30 bodova 900 bodova odnosno 1.800,00 KM odnosno ukupno 35.550,00 KM uvećano za 17% na ime PDV (PDV broj: 401691640000) 6.043,50 KM odnosno ukupno 61.593,50 KM uvećano za troškove vještačenja 6.760,00 KM daje iznos od 68.353,50 KM a kako je tužilac uspio u parnici u procentu od 60,31% to je sud dosudio iznos od 41.368,74 KM a odbio preko navedenog iznosa kao neosnovan.                                                                                                      

           SUDIJA                                                                                              

            Igor Dabić                                                                 

                         

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba Višem privrednom sudu u Banjoj Luci,

u roku od 15 dana od dana prijema presude, a putem ovog suda.