BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
UNSKO SANSKI KANTON
OPĆINSKI SUD U VELIKOJ KLADUŠI
Broj: 23 0 P 041523 20 P 2
Velika Kladuša, 23.10.2020. godine
Općinski sud u Velikoj Kladuši, sudija Edis Veladžić, u pravnoj stvari tužitelja M.E. sin H. iz V.K., ul. …, zastupan po punomoćniku advokatu Kajtezović Amiru iz Velike Kladuše, protiv tuženih I.Z., … USA, S.A. kći M., … LJ., R. Slovenija, zastupane po punomoćniku advokatu Sarajlija Nedžadu iz Velike Kladuše i tužene M.Z. kći M., … LJ., R. Slovenija, radi utvrđivanja vlasništva vsp. 5.100,00 KM, nakon glavne rasprave održane i zaključene dana, 24.09.2020. godine u prisustvu punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženih S.A. i I.Z., advokata Sarajlija Nedžada, a u odsutnosti uredno obavještene tužene M.Z., dana 23.10.2020.godine donio je:
P R E S U D U
Tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi :I.“Utvrđuje se da je tužitelj M.E. sin H. iz V.K. stekao pravo vlasništva na djelu parcele površini od 148 m2, označene kao: k.č. 104, DOL, livada 4 klase, površine 704 m2, upisane Pl 113 KO V.5,ova nekretnina odgovara parceli po starom premjeru, parceli označenoj kao:k.č. 114/1, neplodno gradilište, površine 1500 m2, upisane u ZK Ul br 435 KOV.6.
II. Utvrđuje se da je tužitelj M.E. sin H. iz V.K. stekao pravo vlasništva na djelu kuće u tlocrtnoj površini od 56m2 spratnosti prizemlje+sprat +potrkovlje i zemljištu za redovnu upotrebu objekata u površini od 148m2, koja je izgrađena na parceli označenoj kao:k.č. 104, DOL, livada 4 klase, površine 704 m2, upisane Pl 113 KO V.5,ova nekretnina odgovara parceli po starom premjeru, parceli označenoj kao:k.č. 114/1, neplodno gradilište, površine 1500 m2, upisane u ZK Ul br 435 KOV.6
III.Sastavni dio ove presude je prijedlog formiranja građevinske parcele – zemljišta za redovnu upotrebu objekta, skica lica mjesta od vještaka geodetske struke i snimak postojećeg stanja od 29.10.2019. godine sa prijedlogom građevinske parcele i prijedlogom cijepanja za k.č. 104 iz PL 113 ko. V.5 odnosno k.č. 114/1 iz zk ul 435 ko. V.5, sačinjen od vještaka geodetske struke.
IV.Po pravosnažnosti presude ima se izvršiti cijepanje navedene parcele i upis prava posjeda na navedenim nekretninama, zemljištu i porodično stambenom objektu, sa 1/1 dijela posjeda u Katastru nekretnina Općine Velika Kladuša, i sa 1/1 udjela u ZK uredu Općinskog suda u Velikoj Kladuši na ime tužitelja M.E. sina H. iz V.K..
V.Nalaže se Općini Velika Kladuša, Službi za imovinsko-pravne, geodetske i katastarske poslove da izdvojene nekretnine upiše kao posjed tužitelja sa 1/1 dijela, a zemljišno- knjižnom uredu da navedene nekrentine upiše kao vlasništvo tužitelja sa 1/1 dijela.
Obavezuju se tuženi da tužitelju nadoknade troškove ovog postupka koji se sastoje od troškova zastupanja, troškova vještačenja i sudskih taksa“, odbija se u cijelosti kao neosnovan.
VI.Obavezuje se tužitelj da nadoknadi tuženima S.A. i I.Z., troškove parničnog postupka u iznosu od 2.398,90 KM , sve u roku od 30 dana od dana donošenja presude.
O b r a z l o ž e nj e
Tužitelj je kod ovog suda podnio tužbu dana 12.06.2018. godine, protiv tuženih, radi utvrđenja prava vlasništva građenjem.
Stvarnu nadležnost suda zasniva na odredbi člsns 27 Zakona o parničnom postupku F BIH, a mjesnu nadlžnost suda na odredbi člana 42 Zakona o parničnom postupku.
Činjenični osnov tužbenog zahtjeva obrazlaže navodima da je sa tuženima na osnovu rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Velikoj Kladuši nasljedio nekretnine sa dijelom ¼ upisane u pl. br. 113 ko. V.5 i pl. br. 84 ko. Š.1, da je prilikom izgradnje porodične kuće na svojoj parceli označenoj kao kč. br. 102 ko. V.5 dio obrekta izgradio na parceli kč. br. 104 ko. V.5, da je isti izgradio svojim sredstvima, a prije toga pribavio urbanističku saglasnost, a da je u predmetu br. 23 0 P 031663 16 P u toku postupak diobe nekretnina koji je prekinut dok se neokonča ovaj postupak.
Tužba je dostavljena tuženima na odgovor.
U pismenom odgovoru na tužbu od 17.07.2018.godine tužene I.Z. i S.A., zastupane po punomoćniku advokatu Sarajlija Nedžadu istakle su da u cijelosti osporavaju tužbeni zahtjev tužitelja iz razloga što je isti bez dogovora započeo gradnju objekta na zajedničkom zemljištu bez njihovog odobrenja.
Na glavnoj raspravi održanoj dana 24.08.2020 .godine punomoćnik tužitelja je precizirao tužbeni zahtjev tako da isti glasi: I. Utvrđuje se da je tužitelj M.E. sin H. iz V.K. stekao pravo vlasništva na djelu parcele površini od 148 m2, označene kao: k.č. 104, DOL, livada 4 klase, površine 704 m2, upisane Pl 113 KO V.5,ova nekretnina odgovara parceli po starom premjeru, parceli označenoj kao:k.č. 114/1, neplodno gradilište, površine 1500 m2, upisane u ZK Ul br 435 KOV.6
II. Utvrđuje se da je tužitelj M.E. sin H. iz V.K. stekao pravo vlasništva na djelu kuće u tlocrtnoj površini od 56m2 spratnosti prizemlje+sprat +potrkovlje i zemljištu za redovnu upotrebu objekata u površini od 148m2, koja je izgrađena na parceli označenoj kao:k.č. 104, DOL, livada 4 klase, površine 704 m2, upisane Pl 113 KO V.5,ova nekretnina odgovara parceli po starom premjeru, parceli označenoj kao:k.č. 114/1, neplodno gradilište, površine 1500 m2, upisane u ZK Ul br 435 KOV.6
III.Sastavni dio ove presude je prijedlog formiranja građevinske parcele –zemljišta za redovnu upotrebu objekta, skica lica mjesta od vještaka geodetske struke i snimak postojećeg stanja od 29.10.2019. godine sa prijedlogom građevinske parcele i prijedlogom cijepanja za k.č. 104 iz PL 113 ko. V.5 odnosno k.č. 114/1 iz zk ul 435 ko. V.5, sačinjen od vještaka geodetske struke.
IV.Po pravosnažnosti presude ima se izvršiti cijepanje navedene parcele i upis prava posjeda na navedenim nekretninama, zemljištu i porodično stambenom objektu, sa 1/1 dijela posjeda u Katastru nekretnina Općine Velika Kladuša, i sa 1/1 udjela u ZK uredu Općinskog suda u Velikoj Kladuši na ime tužitelja M.E. sina H. iz V.K..
V.Nalaže se Općini Velika Kladuša, Službi za imovinsko-pravne, geodetske i katastarske poslove da izdvojene nekretnine upiše kao posjed tužitelja sa 1/1 dijela, a zemljišno- knjižnom uredu da navedene nekrentine upiše kao vlasništvo tužitelja sa 1/1 dijela.
Obavezuju se tuženi da tužitelju nadokande troškove ovog postupka koji se sastoje od troškova zastupanja, troškova vještačenja i sudskih taksa .
Na glavnoj raspravi održanoj dana 24.01.2020.godine izvedeni su dokazi od strane punomoćnika tužitelja i to uvid i čitanje:
Na osnovu izvedenih dokaza cijeneći svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.
U svom iskazu tužena S.A. saslušana u svojstvu parnične stranke istekla je da je tužitelj njen brat po majci, da je stara kuća od njenog oca M. koji je poginuo kad je bila četvrti razred osnovne škole, da je ista u toku rata oštećena i neuslovna za stanovanje, da je njena majka jedno vrijeme žijvjela s njom u Sloveniji, te da je imala želju da se kuća obnovi tako da je srušena stara kuća u potpunosti i da je uz njenu pomoć i pomoć svoje dvije sestre napravljena nova kuća sa tri sprata, da je nakon toga majka otišla u Ameriku gdje je boravila oko dvije godine kod tužitelja, a nakon toga je uselila u drugi sprat kuće , da je imala svoju penziju, da je svoja novčana sredstva koja je donijela iz Amerike uložila u kuću, da je nakon toga tužitelj predmetnu kuću proširivao, da ih nije o tome obavijestio, da se nije tome protivila i da mu ne osporavaju dio objekta koji je on izgradio uz ovu kuću, da je to isti izgrađivao, te da su saglasne da se na tom dijelu upiše kao vlasnik jer je to izgradio, da mu ne osporavaju i da ima pristup do tog objekta.
U svom iskazu svjedok T.Z. isteka je da je učestovo u izgradnji ove sporne kuće u kontinuitetu od 7-8 godina, da ga je angažirao tužitelj i njegova majka F., da su mu to plaćali, da je prvo izgrađen stari dio kuće, a nakon toga je proširivan drugi dio kuće uz stari objekat i da se sve nalazi pod jednim krovom, da je tužitelj i njegova supruga V. slali novac preko KIB banke za izgradnju ove sporne kuće, da tuženi iz ovog postupka nisu davali nikakve upute za dogradnju ovog objekta, da je tužiteljeva majka F. novac utrošila za izgradnju prvog dijela kuće i to za grube radove, prizemlje, sprat i potkrovlje, a tužitelj je finansirao izgradnju krova na starom dijelu kuće, a nakona toga je nastavio finansirati radove na novom dijelu kuće, da je F. uložila u izgradnju kuće 30.000,00 KM, a tužitelj je samo preko banke poslao 20.000,00 dolara, a mimo toga je slao ostali dio novca.
Na osnovu nalaza i mišljenja vještaka geometra Imširović Almira od 29.10.2019.godine, saslušanja vještaka utvrđeno je da je izvršena identifikacija spornih nekretnina, te utvrđeno da je postojeći objekat izgrađen na parceli kč. br. 102 i dijelom na parceli kč. br. 104, da je odrređeno zemljošte za redovnu upotrebu objekata koje se sastoji od parcele kč. br. 102 u površini od 219 m2 i dijela kč. br. 104 u površini od 148 m2, a dio kč. br. 104 ispod objekta ima površinu od 56 m2.
Na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke Galijašević Muhameda od oktobra mjeseca 2019. godine, saslušanja vještaka, utvrđeno je da je stambeni objekat nepravilne tlocrtne gabaritne veličine od 174,50 m2, odnosno prema priloženoj geodetskoj podlozi spratnosti SU+P+PK, lociran dijelom na kč. br. 102, tlocrtne površine od 118,50 m2 i dijelom na kč. br. 104 tlocrtne površine 56 m2, da objekat ima prilaz sa lokalnog puta Vrnograč-Grabovac sa istočne strane objekta, te da se oslanja i na pristupni put sa zapadne strane, da je suteren objekt predviđen kao pomoćni prostor, a prizemlje i potkrovlje kao stambeni prostor, da je dio visokog prizemlja useljiv i koristi se kao jedan stan, a ostali dio objekta je samo u fazi grubih građevinskih radova, da je trrenutna tržišna vrijednost kuće-stambenog objekta 125.000,00 KM, a dio objekta koji je izgrađen na parceli kč. br. 104 iznosi 40.225,00 KM, dok je sadašnja vrijednsot građevinskog zemljšta-zemljišta za redovnu upotrebu objekta iznosi 12.845,00 KM, a dio građevinskog zemljišta koji se odnosi na dio kč. br. 104 iznosi 5.180,00 KM, dok je preostali dio parcele kč. manje tržišne vrijednsoti i mogao bi iznositi u prosjeku 20,00 KM po m2, a sadađnja vrijednsot građevinskog zemljišta koja se odnosi na kč. br. 102 iznosi 7.665,00 KM, te je zemljište za redovnu upotrebu objekata usaglašeno sa vještakom geodetske struke prema priloženom situacionom rješenju .
Na osnovu izvedenih dokaza posjedovni list br. 113 ko. V.5 od 27.12.2017. godine,posjedovni list br. 747 ko. V.5 od 27.12.2017.godine,zk.ul.br. 435 ko. V.6 od 11.01.2018.godine, zk.ul. 1699 ko. V.6 od 11.01.2018. godine,rješenje(urbanistička suglasnost) općine V.Kladuša broj 03-23/1-364/17 od 15.11.2017.godine,izjava T.Z. ovjerenu kod notara Nerbise Mržljak br. OPU-OV 2134/2017 od 01.12.2017.godine, utvrđeno je da je tužitelj dobio urbanističku saglasnost za legalizaciju stambeno-poslovno i pomoćnog objekta u V.K. u mjestu V. na zemljištu označenom kao kč. br. 102 kuća i zgrada površine 81 m2, dvorište površine 138 m2, kč. br. 104 „Livada“ IV klase površine 704 m2 upisana u pl. br. 113, i kč. br. 105 njiva V klase površine 199 m2 kuća i zgrada površine 40 m2 i dvorište površine 157 m2, upisana u pl. br. 312 ko. V.5, da je tužitelj upisan kao posjednik parcele kč. br. 102 kuća i zgrada površine 81 m2 i dvorište 138 m2, te kao suposjednik sa dijelom ¼ na parcelama označenim kao kč. br. 103 i kč. br. 104, odnosno kao vlasnik parcele kč. br. 114/10 površine 219 m2 sa dijelom 1/1 i kao suvlasnik parcela kč. br. 114/1 i kč. br. 114/13 sa dijelom ¼ , da je T.Z. dana 01.12.2017.godine dao izjavu koju je ovjerio kod notara pod br. OPU-OV-2134/2017 u kojoj je izjavio da je izvodio radove na kući u mjestu V. koja je posjed i vlasništvo M.E. na parcelama označenim kao kč. br. 102 i kč. br. 104, da je obavljao radove lično koji se odnose na limarske i krovopokrivačke radove, radove na izvođenju struje, vode i centralnog grijanja, da je te radove fiansirao tužitelj koji mu je slao novac preko KIB banke i Amerike u iznosu od 15.000,00 do 20.000,00 dolara, a da je preostali dio novca slao preko drugih osoba, da njegove sestre sada tužene nisu učestovale u izgradnji ove kuće, da nisu bile prisutne prilikom izgradnje kuće.
Tužitelj u konačno preciziranom tužbenom zahtjevu traži da sud isti usvoji, a koji glasi: „I. Utvrđuje se da je tužitelj M.E. sin H. iz V.K. stekao pravo vlasništva na djelu parcele površini od 148 m2, označene kao:k.č. 104, DOL, livada 4 klase, površine 704 m2, upisane Pl 113 KO V.5, ova nekretnina odgovara parceli po starom premjeru, parceli označenoj kao:k.č. 114/1, neplodno gradilište, površine 1500 m2, upisane u ZK Ul br 435 KOV.6
II. Utvrđuje se da je tužitelj M.E. sin H. iz V.K. stekao pravo vlasništva na djelu kuće u tlocrtnoj površini od 56m2 spratnosti prizemlje+sprat +potrkovlje i zemljištu za redovnu upotrebu objekata u površini od 148m2, koja je izgrađena na parceli označenoj kao: k.č. 104, DOL, livada 4 klase, površine 704 m2, upisane Pl 113 KO V.5,ova nekretnina odgovara parceli po starom premjeru, parceli označenoj kao:k.č. 114/1, neplodno gradilište, površine 1500 m2, upisane u ZK Ul br 435 KOV.6
III.Sastavni dio ove presude je prijedlog formiranja građevinske parcele –zemljišta za redovnu upotrebu objekta, skica lica mjesta od vještaka geodetske struke i snimak postojećeg stanja od 29.10.2019. godine sa prijedlogom građevinske parcele i prijedlogom cijepanja za k.č. 104 iz PL 113 ko. V.5 odnosno k.č. 114/1 iz zk ul 435 ko. V.5, sačinjen od vještaka geodetske struke.
IV.Po pravosnažnosti presude ima se izvršiti cijepanje navedene parcele i upis prava posjeda na navedenim nekretninama, zemljištu i porodično stambenom objektu, sa 1/1 dijela posjeda u Katastru nekretnina Općine Velika Kladuša, i sa 1/1 udjela u ZK uredu Općinskog suda u Velikoj Kladuši na ime tužitelja M.E. sina H. iz V.K..
V.Nalaže se Općini Velika Kladuša, Službi za imovinsko-pravne, geodetske i katastarske poslove da izdvojene nekretnine upiše kao posjed tužitelja sa 1/1 dijela, a zemljišno- knjižnom uredu da navedene nekrentine upiše kao vlasništvo tužitelja sa 1/1 dijela.
Obavezuju se tuženi da tužitelju nadokande troškove ovog postupka koji se sastoje od troškova zastupanja, troškova vještačenja i sudskih taksa .
Rješenjem Kantonalnog suda u Bihaću br. : 23 0 P 041523 20 Gž od 09.06.2020.godine, prvostepena presuda je ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje sa datim uputama da se strankama ukaže na pravnu mogućnost da se sporazumnom nagodbom riješe spor s obzirom da je jedna od tuženih u toku postupka izjavila da tužitelju neosprava upis vlasništva sa određenim dijelom jer je ulagao u nekretnine te da ukoliko stranke ne postignu sporazum da se razjasani pravna priroda tužbenog zahtjeva te preciziranje u smislu pravne kvalifikacije.
U ponovnom postupku sud je zakazao glavnu raspravu za dan 24.08.2020.godine, i nastavak glavne rasprave za dan 24.09.2020.godine, na kojim ročištima je punomoćnik tužitelja istakao da je tužitelj dogradnjom navedenog objekta prekoračio među građenjem da su to tuženi znali i da se nisu tome protivili kao i zbog činjenice da je upisan kao suposjednik i suvlasnik predmetnih nekretnina te da pored građenja tužitelj je stekao prava vlasništva i prekoračenjem međe građenjem dok je punomoćnik tuženih u ponovnom postupku istakao da nisu ispunjeni uslovi da stjecanjem prava vlasništva građenjem kao ni prekoračenjem međe građenjem te predložio da se tužbeni zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan.
Među strankama je sporno da li je tužitelj građenjem na tuđem zemljištu i prekoračenjem međe građnjem stekao pravo vlasništva na dijelu spornog objekta, i parcele kako je navedeno u dispozitivu presude.
Tužitelj je zatražio da se utvrdi pravo vlasništva na dijelu kuće u površini od 56 m2, međutim radi se o jednom objektu kao građevinskoj cjelini s obzirom da je prvobitni objekat dograđen u površini od 56 m2, od strane tužitelja.Također tužitelj je zatražio utvrđenje prava vlasništva na dijelu parcele kč. br. 104 označena po novom premjeru a po starom kč.br. 114/1 u površini od 148 m2, a na temelju građenja na tuđem zemljištu i prekoračenja građenjem kao instututima stvarnog prava te stjecanje prava vlasništva na nekretnina.
Tužitelj je u konačno preciziranom tužbenom zahtjevu zatražio da se utvdi da je stekao pravo vlasnštva na dijelu parcele i na dijelu objekta – kuće kao i na zemljištu za redovnu upotrebu objekta sa dijelom 1/1 posjeda i vlasništva.
U toku ovog postupka utvrđeno je da je vršena izgradnja kuće na mjestu gdje se nalazila stara kuća koja je u toku posljednjeg rata oštećena,pa je zbog toga u potpunosti srušena, te prvobitno izgrađen dio objekta koji je kasnije tužitelj proširio i dogradio, te dobio urbanističku saglasnost da istu može legalizirati i to 2017.godine, da je tužitelj upisan kao posjednik i vlasnik parcele kč. br. 102, odnosno po starom premjeru parcele kč. br. 114/10 i to sa dijelom 1/1, a kao suposjednik i suvlasnik parcela kč. br. 103 i kč. br. 104 sa dijelom ¼ , da su na predmetnim parcelama izgrađeni stambeni objekti, kako je to prikazano na skici lica mjesta vještaka geodetske struke od 28.10.2019.godine.
Među strankama nije sporno da je tužitelj vršio dogradnju spornog objekta, a što u svom iskazu tužena S.A. je i istakla da dio objekta koji je tužitelj izgradio uz sporni objekat pripada tužitelju, da mu to ne osporava i da se nisu tužene tome protivile kad je vršio izgradnju navedenog dijela ovog objekta, a što je potvrdio u svom iskazu i svjedok T.Z. način finansiranja izgradnje predmetnih objekata obzirom da je isti angažiran od strane tužitelja, te izvodio navedene radove ili da angažira druga lica da izvode radove na tom objektu.
U toku postupka je utvrđeno da dograđeni dio objekta ne može biti poseban objekat jer je on samo dio nekog većeg objekta kao cjeline. Zbog navedenog u ovom postupku kako je postavljen konačno tužbeni zahtjev tužitelja ne može se utvrđivati niti utvrditi vlasništvo na nekom dijelu objekta već se može tražiti i utvrđivati samo suvlasništvo objekta kao cjeline a potom u postupku fizičke diobe odnosno postupku etažiranja cijelog objekta da se utvrdi etažno vlasništvo onog dijela objekta koji pripada nekom suvlasniku u određenom idealnom suvlasničkom dijelu.Tužitelj u konačno postavljenom zahtjevu u ponovnom postupku nije tražio utvrđenje prava suvlasništva na spornom objektu i nekretnini na kojima su tužitelj i tuženi upisani kao vlasnici odnosno suvlasnici.
Odredbom člana 59, 60, 61,62 I 63 Zakona o stvarnim pravima F BIH propisano je:” Zgrada koju neko sagradi na tuđem zemljištu pripada vlasniku zemljišta. Vlasnik zemljišta ima pravo zahtjevatii da mu se preda u posjed njegovo zemljište sa zgradom, a graditelj će moći od vlasnika tražiti naknadu po pravilima obligacionog prava. Vlasnik zemljišta može zahtjevati da nesavjestan graditelj uspostavi prijašnje stanje ili da otkupi zauzeto zemljište po tržišnoj cijeni, u jednom i drugom slučaju vlasnik zemljišta ima pravo na naknadu štete po općim pravilima obligacionog prava. Ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, a nije se bez odgode protivio daljnjoj gradnji, savjesnom graditelju pripada zgrada sa zemljištem koje je potrebno za njenu redovnu upotrebu, a prijašnji vlasnik zemljišta ima pravo zahtjevati samo naknadu u visini tržišne vrijednosti zemljišta koja se određuje prema stanju zemljišta prije građenja, a prema cijenama u vrijeme donošenje odluke suda. Ako graditelj nije bio savjestan, zgrada pripada vlasniku zemljišta i kad se nije bez odgode usprotivio gradnji i ako je znao za građenje ali tada vlasnik zemljišta nema pravo zahtjevati uspostavu prijašnjeg stanja. Ako vlasnik zemljišta izgradi na njemu zgradu tuđim matrijalom, odnosno ako on ili neko drugi ugradi u nekretninu tuđu stvar koja se nemože odvojiti bez nesrazmjerno velikih troškova, vlasništvo nekretnine se proteže i na ugrađenu stvar. Pravo na naknadu vlasnika matrijala iz stava 1. ovog člana uređuje se po pravilima obligacionog prava. Dogradnjom, nadziđivanjem ilii preuzeđenjem zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama kao i njihovog dogradnjom, ugradnjom ili ulaganjem u njih nemože se steći vlasništvo, ako vlasnik (suvlasnici i zajedničari) dograđene, nadzidane odnosno pregrađene nekretnine nije drugačije odredio. Osoba koja je dogradila, nadzidala i preuredila zgradu, odnosno prostoriju iz stava 1. ovog člana ili je ulagala ili nešto ugradila u takvu zgradu ili prostoriju ima pravo na naknadu po pravilima obligacionog prava. Kad je građeno na tuđem zemljištu opterećenom pravom građenja, nositelju tog prava pripadaju prava i obaveze vlasnika zemljišta iz člana 59 ( građenje na tuđem zemljištu).Ako je građenjem zgrade prekoračena međa savjesni graditelj stječe pravo vlasništva na zahvaćenom zemljištu uz obavezu isplate tržišne vrijednosti zemljišta.Ako je graditelj bio nesavjestan ili ako se vlasnik zahvaćenog zemljišta bez odgode usprotivio gradnji, vlasnik zemljišta može zahtjevati uspostavu prijašnjeg stanja I nakandu štete ili ustupiti zemljište graditelju uz isplatu tržišne vrijednosti.”
Odredbom člana 298, 299, 300, 301, 302, 303, 304, 305, 306, 307, 308, 309, 310 Zakona o stvarnim pravima propisano je:” Pravo građenja je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje daje ovlast svom nositelju da na površini tog zemljišta ili ispod nje ima vlastitu zgradu a svakidašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpiti. Pravo građenja je u pravnom pogledu izjednačeno sa nekretninom. Zgrada koja je izgrađena ili koja bude izgrađena na zemljištu koje je opterećeno pravom građenja pripadnost tog prava kao da je ono zemljište. Ko je nositelj prava građenja taj je i vlasnik zgrade koja je pripadnost tog njegovog prava a u pogledu zemljišta koje je opterećeno pravo građenja ima ovlasti i dužnosti plodouživatelja. Svaka odredba suprotna tome je ništava. Nositelj prava građenja dužan je vlasniku zemljišta plaćati mjesečno naknadu za zemljiište u iznosu prosječne zakupnine za takvo zemljište ako nije drugačije određeno. Promjena sadržaja prava građenja dopuštena je samo u sporazumu vlasnika s vlasnikom opterećene nekretnine, a ako bi se time ometao dosadašnji način izvršavanja ostalaih stvarnih prava na opterećenoj nekretnini tada i u sporazumu sa ovlaštenicima tih prava. Na preinaku sadržaja primjenjuju se na odgovarajući način ono što je određeno za osnivanje prava građenja na temelju pravnog posla. Pravo građenja nemože se odvojiti od zemljišta koje opterećuje pa ko na bilo kojem pravnom temelju stekne vlasništvo opterećenog zemljišta, stekao je zemljište optrećeno pravo građenja ako Zakonom drugačije nije određeno.Nositelj prava građenja je osoba u čiju je korist to pravo osnovano ili je na nju prešlo. Vlasnik zemljišta može biti nositelj prava grašenja na svom zemljištu. Pravo građenja je otuđivo i nasljedivo kao i druge nekretnine ako nije drugačije određeno. Pravo građenja može se opteretiti služnostima, stvarnim teretima i založnim pravom, zemljišnim dugom i na svaki drugi način koji je u skladu sa zakonom i koji nije suprotnon pravnoj prirodi tog prava. Zgrada i pravo građenja čine neraskidivo pravno jedinstvo pa se zajedno prenose, nasljeđuju i opterećuju. Pravo građenja može se ograničiti pravnim poslom na svaki mogući način koji nije suprotan Zakonu i njegovoj prirodi ili pravima trećih osoba. Prava građenja osniva se na temelju pravnog posla ili odluke suda. Pravni posao iz stava 1. ovog člana zaključuje se u obliku notarski obrađene isprave. Pravo građenja steče se dvostrukim upisom u zemljišnui knjigu i to njegovim upisom kao tereta na zemljištu koje opterećuje, te njegovim upisom kao posennom izemljišno knjižnog dijela i za to novo osnovanom zemljišno knjižnom ulošku. Upis pravo građenja u zemljišnu knjigu moguć je samo na temelju izjave volje vlasnika da time opterećuje svoje zemljište. Pravo građenja može svojom odlukom osnovati sud u postupku diobe i ostavinskom postupku a i u drugim slučajevima određenim Zakonom. Na osnovanje pravo građenja odlukom suda na odgovarajući način se primjenjuju pravila o osnovanju služnosti odlukom suda. Na prijenos prava građenja na odgovarajući način se primjenjuje odredbe o stijecanju prava vlasništva na nekretninama na temelju pravnog posla, odluke nadležnog tijela i nasljeđivanjem ako nije nešto drugačije određeno, niti proizilazi iz pravne prirode prava građenjem. Pravo građenja kao pravo na većem zemljištu uživa zaštitu odgovarajućom primjenom pravila o stvarnim služnostima, a kao nekretnina u pravnom pogledu odgovarajućom primjenom pravila o zaštiti prava vlasništva. Pravo građenja prestaje: propašnju opterećenog zemljišta, sporazumom, ovlaštenikovim odricanjem, istekom ugovorenog roka i ispunjenjem ugovorenog raskidnog uvjeta, rasterećenje i ukidanje. Pravo građenja upisano u zemljišnoj knjizi prestaje kad zbog razloga iz stava 1. ovog člana bude izbrisano kao teret na zemljištu opterećenom tim pravom i kao posebno zemljišnoknjižno tijelo.”
Na osnovu svih provedenih dokaza utvrđeno je da tužitelj nije građenjem I prekoračenjem međe građenjem stekao pravo vlasništva na dijelu objekta koji nije stamostalna građevinska cjelina iz razloga što se dogradnjom ,nadziđivanjem, preuđenjem I ulaganjem ne može steći vlasništvo ako vlasnik (suvlasnici, zajendičari) dograđene , nadzidane odnosno pregrađene nekrneitne nije drugačije odredio te osoba koja je dogradila ,nadzidala I preuredila ili je ulagala ili nešto ugradila u takvu zgradu ili prostoriju ima pravo na naknadu po pravilima obligacionog prava.U konkretnom slučaju tužitelj I tuženi nisu ništa uredili I dogovorili u vezi dogradnje spornog objekta .
Tuženi u toku postupka su po punomoćniku u pismenom odgovoru na tužbu, i tokom postupka osporavali tužbeni zahtjev, međutim u svom iskazu tužena S.A. saslušana u svojstvu parnične stranke istekla je da je tužitelj uz porodičnu kuću proširio i izgradio novi objekat ali pod istim krovom da se toj gradnji nisu protivile, međutim u ponovnom postupku punomoćnik tuženih je u cijelosti osporavao konačno postavljeni tužbeni zahtjev. Međutim i prema zauzetom stavu od strane Kantonalnog suda u Bihaću u rješenju od 09.06.2020. godine a prema utvrđenom činjeničnom stanju u ovom postupku da dograđeni dio objekta od 56 m2 ne može biti poseban objekat jer je on samo dio nekog većeg objekta kao cjeline pa se u takvoj situaciji ne može utvrđivati niti tvrditi vlasništvo na nekom dijelu objekta već se može tražiti i utvrđivati samo suvlasništvo objakta kao cjeline a potom u postupku fizikče diobe odnosno u psotupku etažiranja cijelog objekta utvrditi etažno vlasništvo onog dijela objekta koji pripada nekom suvlasniku u određenom idealnom suvlasničkom dijelu. U ponovnom postupku punomoćnik tužitelja je precizirao tužbeni zahtjev i zatražio utvrđenje vlasništva sa dijelom 1/1 na dijelu objekta, pozvao se na pravnu kvalifikaciju odnosno stjecanje prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu i prekoračenje međe građenje međutim kako tužbeni zahtjev zbog nevadenog je neosnovan i isti je odbijen u cijelosti te će tužitelj biti vjerovatno u mogućnosti da u postupku fizičke diobe predmetnih nekretnina ostvari svoja prava sukladno suposjedničkom i vlasničkom dijelu nekretnina, međutim u ovom postupku na osnovu izvedenih dokaza tužitelj nije mogao steći vlasništvo s obzirom da je čl. 61. Zakona o stvarnim pravima propisano da se u ovim okolnostima ne može steći vlasništvo.
Odluku o troškovima sud je donio temeljem člana 386. stav 1. Zakona o parničnom postupku Federacije BiH, a prema uspjehu tuženih u sporu koji troškovi su specificirani na glavnoj raspravi od strane punomoćnika tuženih advokata Sarajlija Nedžada, a isti se odnose na sastava odgovora na tužbu u iznos od 421,20 KM, zastupanje na pripremnom ročištu dana 15.08.2019. godine u iznosu od 421,20 KM, zastupanje na licu mjesta dana 11.09.2019.godine u iznosu od 210,10 KM, zastupanje na ročištu za glavnu raspravu dana 06.11.2019.godine u iznosu od 421,20 KM, zastupanje na nastavku glavne rasprave dana 26.12.2019.godine u iznosu od 210,20 KM, i nastavku glavne rasorave dana 24.01.2020.godine u iznosu od 210,20 KM, ukupno iznosi 1.472,20 KM (u navedene iznose uračunat PDV 17%) , kao i troškove u ponovnom postupku i to za sastav žalbe u iznosu od 421,20 KM, zastupanje na glavnoj rasroavi u ponovnom postupku dana 24.08.2020.godine u iznosu od 337,00 KM, zastupanje na nastavku ročišta za glavnu raspravu dana 24.09.2020.godine u iznosu od 168,50 KM ukupno 926,70 KM (u navedene iznose uračunat PDV 17%) što sve ukupno iznosi 2.398,90 KM, a isti su odmjereni u skladu sa članom 12 i 13 tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata.
S u d i j a
Veladžić Edis
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dozvoljena je žalba Kantonalnom sudu u Bihaću u roku od 30 dana nakon donošenja presude, a za tuženu M.Z. od dana prijema presude . Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.